Ponedjeljak, 12. Oktobra 2026
Ponedjeljak, 12. Oktobra 2026
SOCIOLOG POJAŠNJAVA: Vrijeme nam brže prolazi zbog poplave informacija
Sociolog Ibrahim Prohić objašnjava zašto se mnogima čini da dani i godine prolaze brže, ističući utjecaj poplave informacija u savremenom načinu života.
Mnogima se čini da vrijeme više ne teče istim ritmom, posebno kako godine prolaze. Dani se smjenjuju sve brže, mjeseci prolete, a godina kao da je tek počela. Ipak, vrijeme zapravo nije ubrzalo; sat i dalje otkucava istim ritmom, ali se mijenja naš doživljaj njegovog protoka.
Sociolog Ibrahim Prohić objašnjava za „Avaz“ da je način na koji živimo jedan od ključnih faktora zbog kojih imamo osjećaj da vrijeme prolazi sve brže. Naglašava da je impresija o bržem protoku vremena samo iluzija.
Još iz ove rubrike
“Impresija da nam vrijeme brže prolazi nego što je prolazilo u nekom dugom vremenu je iluzija. Vrijeme prolazi na svoj način, na koji ljudi ne mogu da utječu”
Savremeni čovjek, prema riječima Prohića, živi u svojevrsnoj poplavi informacija. Telefoni, društvene mreže, vijesti, poruke i brojni drugi sadržaji gotovo neprekidno privlače našu pažnju. On ističe da nikada čovjek nije bio izložen tolikom broju informacija kao što je to u posljednjih nekoliko decenija.
“Nikad čovjek nije bio izložen tolikom broju informacija kao što je to u posljednjih nekoliko decenija. Danas je čovjek rijetko sam sa sobom”
Zbog stalnog smjenjivanja informacija, često nemamo vremena ni primijetiti kako dan prolazi. Jedna vijest zamijeni drugu, jedan zadatak drugi, i odjednom shvatimo da je dan pri kraju.
“Kada se lijepi jedna vijest na drugu, jedna informacija na drugu, nama se čini da je dan prošao u trku”
Prohić zato nudi jednostavan savjet: smatra da bi svaki čovjek, zbog vlastitog mentalnog zdravlja, svakog dana trebao barem jedan sat provesti sam sa sobom – bez telefona, vijesti i stalnih obaveza.
Možemo usporiti sebe, čak i ako ne možemo usporiti vrijeme. Upravo bi nam to moglo pomoći da više primijetimo dane koji prolaze i sačuvamo osjećaj da ih zaista živimo, a ne samo da kroz njih jurimo.
Nova iskustva ostavljaju više tragova u našem pamćenju. Putovanje, susret s dragim ljudima, novi hobi ili čak običan dan proveden na drugačiji način mogu učiniti da neki period pamtimo kao duži i sadržajniji.
Osjećaj da vrijeme „leti“ možda nije poziv da pokušamo zaustaviti sat, već da češće zastanemo. Da popijemo kafu bez gledanja u telefon, prošetamo bez žurbe, razgovaramo s nekim bez istovremenog provjeravanja poruka ili jednostavno provedemo malo vremena u tišini.
