Ponedjeljak, 12. Oktobra 2026
Ponedjeljak, 12. Oktobra 2026
POLARNI VRTLOG: Nakon vrelog ljeta stiže li Evropi ledena zima i kakvu ulogu ima El Niño
Snažan El Niño mogao bi utjecati na globalne temperature i atmosferske procese tokom zime, ali meteorolozi upozoravaju da još nema dovoljno osnova za tvrdnje da Evropu očekuju ekstremne hladnoće
Ovogodišnji El Niño mogao bi biti jedan od najsnažnijih dosad, što povećava mogućnost da 2027. bude najtoplija godina otkako postoje mjerenja. Istovremeno, njegov utjecaj na atmosferske procese mogao bi povećati vjerovatnoću hladnijeg vremena u pojedinim dijelovima Evrope tokom zime. To, međutim, ne znači da kontinent sigurno očekuje zima s ekstremno niskim temperaturama.
Ekstremni vremenski uslovi
El Niño je prirodni klimatski fenomen povezan s porastom temperature površine mora u ekvatorijalnom dijelu Tihog okeana. Prema stručnjacima koje citira Euronews, temperature mora tokom aktuelnog događaja već su premašile najviše vrijednosti zabilježene tokom prethodnih epizoda El Niña, dok se vrhunac očekuje krajem jeseni ili početkom zime.
Još iz ove rubrike
Dosadašnji događaji povezani s ovim fenomenom dovodili su se u vezu s povećanim rizikom od poplava u dijelovima Južne Amerike, na jugu SAD-a, u istočnoj Africi i centralnoj Aziji.
Istovremeno su u dijelovima Australije, sjeverne Južne Amerike i pojedinim azijskim zemljama, uključujući Indoneziju, bili izraženiji rizici od suša i šumskih požara.
Utjecaj El Niña na Evropu uglavnom je posredan i manje izražen. Ipak, ovaj fenomen mogao bi doprinijeti nestabilnijim vremenskim prilikama, uključujući blažu, vlažniju i vjetrovitiju jesen i početak zime.
Kako polarni vrtlog može utjecati na zimu?
Polarni vrtlog čini sistem snažnih vjetrova koji tokom zime kruže oko Arktika u stratosferi, na visini od približno 10 do 50 kilometara iznad Zemljine površine. Njegova uloga je, između ostalog, da zadržava hladan zrak u polarnim područjima.
Nakon snažnog El Niña polarni vrtlog mogao bi oslabiti. Time se povećava mogućnost pojave iznenadnog stratosferskog zagrijavanja, odnosno naglog porasta temperature u stratosferi koji u roku od nekoliko dana može iznositi i približno 50 stepeni Celzijusa.
Takav događaj može promijeniti oblik i položaj mlazne struje, odnosno snažnih zračnih strujanja u atmosferi, te utjecati na raspored hladnog zraka u nižim slojevima atmosfere.
Prema britanskom meteorološkom zavodu Met Office, jedan od mogućih scenarija podrazumijeva duže razdoblje hladnog i suhog vremena u sjevernoj Evropi, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo. Južna Evropa mogla bi, s druge strane, imati blaže, vlažnije i vjetrovitije uslove.
Na granici između tih područja mogli bi se pojaviti hladni istočni vjetrovi, a ponegdje i snijeg.
Očekuje li Evropu ledena zima?
Uprkos medijskim upozorenjima o mogućnosti ekstremno hladne zime, stručnjaci naglašavaju da se zimske prilike ne mogu pouzdano prognozirati samo na osnovu El Niña i stanja polarnog vrtloga.
Na evropsku zimu utječe niz faktora, uključujući klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem. Meteorolozi pojedinačne događaje iznenadnog stratosferskog zagrijavanja mogu pouzdano prognozirati tek približno sedmicu unaprijed.
Grahame Madge, glasnogovornik Met Officea za klimatska pitanja, upozorava da postoji poznata veza između El Niña i mogućnosti hladnijeg završetka zime u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali da takav ishod nije zagarantovan.
Konačne vremenske prilike zavisit će od međudjelovanja više atmosferskih i klimatskih faktora, zbog čega je još rano donositi zaključke o tome hoće li Evropu ove zime zaista pogoditi ekstremne hladnoće.
