DOK BEZOBZIRNA PORODICA JAMAKOSMANOVIĆ OKREĆE PRASE U MUZEJU: Vasilija i sin odbili ponuđeni stan, i dalje im grijanje i struju plaća muzej

Dodajte izdvojeno.ba u omiljene izvore na Googleu

Fotografije praseta na ražnju uz zid Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, nacionalnog spomenika BiH, izazvale su brojne reakcije javnosti. Međutim, iza bizarnog prizora krije se mnogo veći i gotovo nevjerovatan problem koji ova institucija pokušava riješiti godinama, a njegovi korijeni sežu sve do 1991.

Kako objašnjava pravnik Zemaljskog muzeja BiH Hasan Ganibegović, tadašnji direktor Muzeja prije 35 godina potpisao je ugovor s Mustafom Jamakovskim, tadašnjim domarom, kojim mu je dato pravo korištenja stana koji se nalazi unutar kompleksa Zemaljskog muzeja.

Još iz ove rubrike

Društvo 11. Oktobra 2026.

POLARNI VRTLOG: Nakon vrelog ljeta stiže li Evropi ledena zima i kakvu ulogu ima El Niño

Društvo 11. Oktobra 2026.

PRIJATELJI: Dan palestinske kulture u Sarajevu: Tradicija, muzika i gastronomija u znaku prijateljstva i solidarnosti

Stan ima površinu od oko 80 kvadratnih metara.

Katica: MUP ih kaznio sa 200 KM, inspekcija rekla da nije nadležna

Ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica potvrdio je da je policija u ovom slučaju izdala prekršajni nalog.

Kako je naveo, nalog je izdat na osnovu Odluke o prekršajima protiv javnog reda i mira Općine Centar. Katica je kazao da su se sve nadležne inspekcije i ostali organi proglasili nenadležnim za ovaj slučaj, iako su ih policijski službenici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo o obavijestile o događaju.

Kako je dodao, policija će uvijek djelovati i uraditi ono što je u njenoj nadležnosti, “ali ovaj problem je mnogo kompleksniji i vrijeme je da se uključe svi kojih se tiče”.

– Ne smijemo dozvoliti da se zbog nečijeg okretanja glave ili ograđivanja od nadležnosti, krši zakon, sramoti ovaj grad i njegovi građani – zaključio je.

Dvije odredbe tog ugovora danas predstavljaju poseban problem za Muzej.

Članom 11 utvrđeno je da se ugovor zaključuje na neodređeno vrijeme, dok član 12 predviđa da je Zemaljski muzej, u slučaju otkazivanja ugovora, korisniku dužan osigurati drugi smještaj.

Ganibegović kaže da ugovor sadrži i druge odredbe te da Muzej smatra da su se u međuvremenu stekli uslovi za njegov raskid.

Stan je jedno, Botanički vrt drugo

Mustafa Jamakovski je u međuvremenu preminuo, a pravo korištenja stana prešlo je na njegovu suprugu pravoslavku Vasiliju i sina, Envera Jamakovskog.

I upravo tu, prema tvrdnjama Zemaljskog muzeja, problem više nije ograničen samo na stan.

Ganibegović ističe da ugovor porodici Jamakovski daje pravo korištenja stana od oko 80 kvadrata, ali ne daje pravo korištenja Botaničkog vrta.

Muzej tvrdi da je uprkos tome zauzet i ograđen dio Botaničkog vrta uz stan. Na tom prostoru postavljeni su suncobran i improvizirani objekt, a prostor se koristi kao privatna bašta.

Upravo na tom području, prema navodima Muzeja, prošle godine pravio se ajvar, dok su današnje fotografije pokazale i pečenje praseta uz zid kompleksa.

Problem, međutim, nije samo estetski niti se svodi na pitanje šta se radi nekoliko metara od muzejskih zbirki.

Posljedice, tvrde u Muzeju, direktno utječu na mogućnost korištenja Botaničkog vrta.

Muzej im plaća struju, grijanje, okupirali Botanički vrt

Porodica Jamakosmanović u Zemaljskom muzeju BiH živi više od 50 godina. Mustafa Jamakosmanović bio je domar u Muzeju i, prema dostupnim navodima, kao zaposlenik je dobio stan na korištenje.

Mustafa je u međuvremenu preminuo, a u stanu danas žive njegova supruga Vasilija Jamakosmanović i sin Enver Jamakosmanović. Porodica i dalje koristi stan u sklopu kompleksa, dok Muzej snosi troškove vode i grijanja. Istovremeno, porodica traži da joj se kao zamjenski smještaj osigura stan površine oko 100 kvadratnih metara na području Marijin Dvora.

Slučaj tako već godinama otvara pitanje korištenja stambenog prostora unutar Zemaljskog muzeja BiH, ali i odnosa između prava porodice koja u njemu živi i interesa institucije koja taj prostor koristi za svoju osnovnu djelatnost.

Višedecenijski boravak i perspektiva porodice Jamakosmanović

Sin Enver je o ovom problemu prije dvije godine govorio za Smartinfo kod Mime Šahinpašića.

Prema riječima Envera, u stanu “živi” i njegov brat Damir, Damirova supruga Ljilja, te sinovi Aleksa i Bojan, ali, kako kaže, oni su na “privremenom radu u inostranstvu”.

Enver dalje tvrdi da posjeduje ugovor i da mu je obećano da će njegov otac Mustafa dobiti stan u stambenoj zgradi na prostoju Općine Centar kada ode u penziju. To se nije desilo, pa su Jamakosmanovići ostali u zgradi u Muzeju.

Tadašnji (2024. godina) v.d. direktor Muzeja Mirsad Sijarić je rekao kako je porodica u zamjenu za ovaj neuslovan stan tražila stan od “stotinjak kvadrata na prostoru Marijin Dvora”.

Napominjem da zadnjih dvadesetak godina nijedan uposlenik Muzeja putem svog poslodavca nije riješio stambeno pitanje, a također naglašavam i da Muzej nikome ne plaća račune za vodu, grijanje i slično – kao što plaća navedenim…

Obnovili vrt, ali ne mogu otvoriti kapiju prema Vilsonovom

Zemaljski muzej obnovio je južni i centralni dio Botaničkog vrta, ali taj prostor ne može koristiti onako kako je planirano.

Jedan od problema je kapija prema Vilsonovom šetalištu, koju Muzej zbog situacije s prostorom uz stan ne može otvoriti i staviti u funkciju.

Tako je dio obnovljenog Botaničkog vrta, umjesto da bude potpuno dostupan Muzeju i njegovim posjetiocima, već godinama opterećen sporom koji proizlazi iz ugovora potpisanog još u vrijeme bivše Jugoslavije.

Zemaljski muzej godinama pokušava pronaći rješenje.

Obraćali su se Općini Centar, Kantonu Sarajevo i institucijama Federacije Bosne i Hercegovine, ali problem do danas nije riješen.

“Obraćali smo im se s ciljem da im se pronađe drugi smještaj, jer se radi o socijalnim slučajevima”, kaže Ganibegović.

Ovim problemom se intenzivno bavio i dugogodišnji direktor Zemaljskog muzeja Mirsad Sijarić.

Sijarić je vođenje Muzeja preuzeo u decembru 2015. godine, a, prema informacijama koje je Raport dobio u Muzeju, praktično od početka mandata pokušavao je riješiti problem korištenja stana i okolnog prostora.

Policija juče nekoliko puta dolazila radi uviđaja

Jučerašnji događaji ponovo su otvorili cijeli slučaj.

Policija je danas nekoliko puta dolazila u kompleks Zemaljskog muzeja radi obavljanja uviđaja.

Tako se iza fotografije koja je na prvi pogled izgledala kao još jedan sarajevski apsurd otvorilo pitanje koje je mnogo ozbiljnije: kako je moguće da jedna od najvažnijih kulturnih institucija u državi već decenijama ne uspijeva riješiti pitanje korištenja prostora unutar vlastitog kompleksa.

Ugovor iz 1991. godine njegovim korisnicima garantira korištenje stana i sadrži obavezu Muzeja da, u slučaju njegovog otkazivanja, osigura drugi smještaj.

Ali, prema stavu Zemaljskog muzeja, taj ugovor ne daje pravo na zauzimanje Botaničkog vrta.

I dok se institucije već godinama dopisuju i traže rješenje, Muzej tvrdi da dio obnovljenog vrta ne može staviti u punu funkciju.

Prase koje se peklo uz zid nacionalnog spomenika tako je samo najnovija, i svakako najupečatljivija, epizoda problema starog 35 godina.