Ponedjeljak, 26. Oktobra 2026
Ponedjeljak, 26. Oktobra 2026
44 POSTO ZAPOSLENIH NA BUDŽETU: Neizdrživ teret na plećima radnika u realnom sektoru: Više niko neće u fabriku, trećina u javnom sektoru
A ZA PLATE SE DIŽU KREDITI: Prema procjenama Svjetske banke, u javnom sektoru radi gotovo 44 posto od ukupnog broja zaposlenih u BiH
Od ukupno 551.839 zaposlenih u FBiH, čak 174.486 ili blizu trećine radi u javnom sektoru, dok ostatak pokušava zaraditi i njihove, i svoje plaće. Procjene Svjetske banke, objavljene prije tri godine, još su poraznije, jer prema njima u javnoj upravi, preduzećima, obrazovanju, zdravstvu i drugim oblastima finansiranim iz budžeta, radi gotovo 44 posto od ukupnog broja zaposlenih u BiH. S obzirom na to da svaka smjena vlasti pokreće i novi val zapošljavanja na svim nivoima, a da su prethodne garniture strogo zakonom zaštićene, jasno je da imamo problem koji smo sami producirali, a koji nas čvrsto drži na evropskom dnu.
Evropski prosjek
– Realni sektor najprije “nosi” penzione fondove, a mi imamo 1,15 radnika na jednog penzionera. Samo je Rumunija lošija od nas, ali mislim da se sad i Rumunija popravila. Evropski prosjek je 1,7 zaposlenih na 1 penzionera. Ako želimo doći na evropski prosjek, trebali bismo zaposliti 200.000 – 250.000 radnika u realnom sektoru. Poseban je problem što u javnom sektoru imamo duplo više nego što je potrebno, jer u Evropi svaki sedmi zaposleni radi u javnom sektoru, a kod nas svaki treći. Nakon svakih izbora treba zaposliti tetiće, amidžiće i one što su plakate lijepili – kaže Adnan Smailbegović, član Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH u ime Udruženja poslodavaca FBiH.
Još iz ove rubrike
Dodaje da je javni sektor, s pravima koja uživa, postao najpoželjniji poslodavac i dodatno otežao zapošljavanje u realnom, koji stvara novu vrijednost. Na ovaj način, BiH se pretvara u zemlju staraca koja preživljava samo zahvaljujući transakcijama iz dijaspore.
Krajnje vrijeme
Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković saglasan je s ocjenom da je krajnje vrijeme za reforme i racionalizaciju troškova u javnom sektoru.
– Ali to je teško političko pitanje – postizanje većeg učinka već uposlenih, a ne zapošljavanja novih. Djeluje demotivirajuće raditi u privatnom sektoru, kad za “nerad” možete biti više plaćeni u javnom. Dugoročno, ovakva situacija nije održiva, jer se javni sektor ne “hrani” projektima, posebno ne evropskim – gotovo da su neznatni, nego se “hrani” od poreznih obveznika, a posebno privatnog sektora – ističe Vuković.
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Senad Softić naglašava da je racionalizacija javnog sektora u FBiH i BiH prioritetna i neophodna, jer se ogroman dio prihoda troši na plaće administracije, umjesto na kapitalne investicije, infrastrukturu i razvoj.
Lista prijedloga
Softić tvrdi da je dosadašnji model neodrživ i usporava ekonomski rast zemlje.
– Lista prijedloga za reformu je duga. Digitalizacija i e-Uprava, jer se automatizacijom procesa smanjuje potreba za glomaznom administracijom, ubrzavaju usluge za građane i povećava transparentnost. Optimizacija i moratorij na zapošljavanje kroz provođenje detaljne analize radnih mjesta, utvrđivanje stvarnog viška radnika, uz nastavak kontrole novog zapošljavanja. Restrukturiranje i depolitizacija državnih kompanija koje često služe kao generatori skrivenog javnog duga i prekomjernog zapošljavanja. Prebacivanje fokusa javne potrošnje s tekućih troškova – plaća i naknada na poticaje za privatni sektor, inovacije i otvaranje produktivnih radnih mjesta – kaže Softić.
Izvor: avaz.ba
