Ponedjeljak, 12. Oktobra 2026
Ponedjeljak, 12. Oktobra 2026
SRPSKI POLITIČARI BI DA BOŠNJACIMA ZABRANE DA MISLE I SLOBODNO GOVORE: Zašto je krivična prijava protiv dr. Mustafe Cerića neutemeljena i cinična
Krivična prijava Milorada Kojića i Sanje Vulić protiv dr. Mustafe Cerića nema nikakvo uporište u Krivičnom zakonu BiH. Njen stvarni cilj je zastrašivanje neistomišljenika, ušutkavanje intelektualaca i skretanje pažnje sa stvarnih srpskih prijetnji miru i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.
Poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Milorad Kojić i Sanja Vulić, podnijeli su Tužilaštvu BiH krivičnu prijavu protiv bivšeg reis-ul-uleme dr. Mustafe Cerića zbog navodnog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Ova prijava predstavlja klasičan primjer pokušaja gušenja slobode govora, kriminalizacije kritičke misli i vršenja političkog pritiska na javne ličnosti koje upozoravaju na opasnosti po ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
U nastavku donosimo ključne argumente koji u potpunosti demantuju navode iz ove politički motivisane prijave.
Još iz ove rubrike
1. Ustavno pravo na slobodu izražavanja i građanski alarm
Pravo na slobodu govora, zagarantovano Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, ne štiti samo prijatne i neutralne stavove, već i mišljenja koja mogu uznemiriti, šokirati ili pokrenuti važne društvene debate.
Dr. Mustafa Cerić, kao istaknuti intelektualac i bivši poglavar Islamske zajednice, ima ne samo pravo, već i moralnu i građansku odgovornost da upozori javnost na procese koji narušavaju stabilnost zemlje.
Upozoravanje na opasnost od secesionističke politike, koja direktno dovodi u pitanje mir i Daytonski mirovni sporazum, nije poziv na rat, već poziv na budnost, odgovornost i zaštitu ustavnog poretka.
2. Zamjena teza: Kritika političkih narativa nije negiranje žrtava
Podnosioci prijave tvrde da Cerić “negira srpske žrtve” kroz kritiku kampanje Memorijalnog centra Republike Srpske.
Istina je potpuno drugačija: Cerić nigdje ne negira postojanje civilnih žrtava niti osporava sudske presude.
Njegova reakcija predstavlja legitiman diskurs i polemiku o političkoj zloupotrebi narativa sjećanja. Evropski sud za ljudska prava u Strazburu u više navrata je naglasio da oštra javna rasprava o historijskim i političkim tumačenjima uživa najviši stepen zaštite slobode govora.
3. Miroljubiva sredstva zaštite umjesto “poziva na sukob”
U prijavi se zlonamjerno interpretira naslov “Apel dana – Ne čekamo ponovo da nam drugi broje mrtve” kao navodni skriveni poziv na oružani sukob.
Tekst jasno poziva na izgradnju “strategije demokratske, političke, pravne, diplomatske, ekonomske i sigurnosne zaštite”.
Radi se isključivo o pozivu na institucionalnu spremnost, unutrašnji dijalog i mirna, civilizacijska sredstva djelovanja, a nikako na nasilje. Pozivanje na “stol nacionalne odgovornosti” jeste demokratski odgovor na konstantne političke pretnjama stabilnosti države.
4. Regionalno umrežavanje kao briga za stabilnost
Pominjanje regionalnih centara i dijaspore (Sarajevo, Novi Pazar, Prizren, Zagreb, Mostar, Tuzla) u tekstu se u prijavi pogrešno predstavlja kao stvaranje “fiktivnog neprijatelja”.
Riječ je o legitimnoj brizi za položaj bošnjačkog naroda i stabilnost regiona u trenucima pojačane političke napetosti.
Umrežavanje i razgovori dijaspore i matičnih zemalja u cilju zaštite mira i stabilnosti predstavljaju uobičajenu praksu svih modernih demokratskih naroda u Evropi.
Krivična prijava protiv dr. Mustafe Cerića nema nikakvo uporište u Krivičnom zakonu BiH. Njen stvarni cilj je zastrašivanje neistomišljenika, ušutkavanje intelektualaca i skretanje pažnje sa stvarnih srpskih prijetnji miru i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.
Tužilaštvo BiH bi ovakve politički motivisane prijave trebalo odbaciti kao potpuno neosnovane, jer javno izražavanje brige za opstanak države i apel na političku spremnost ne predstavljaju krivično djelo, već temelj slobodnog i demokratskog društva.
