Ponedjeljak, 12. Oktobra 2026
Ponedjeljak, 12. Oktobra 2026
ODVJETNICA NADA DALIPAGIĆ O IZMJENAMA KAZNENOG ZAKONA FBIH: Tolerancija na nasilje ne smije postojati, a ključ je u pravovremenoj prijavi
Pitanje nasilja u obitelji, rodno zasnovanog nasilja te novih oblika ugrožavanja sigurnosti građana sve je prisutnije u javnosti. O zakonodavnom okviru, novinama u Kaznenom zakonu FBiH i učinkovitijoj borbi protiv svih oblika zlostavljanja razgovarali smo s uglednom bivšom sutkinjom i dugogodišnjom odvjetnicom Nadom Dalipagić
Daniela Škegro
Kako ocjenjujete trenutnu situaciju kada je riječ o sigurnosti u društvu i primjećujete li porast određenih oblika nasilja u posljednje vrijeme?
Nada Dalipagić: Nema nikakve dvojbe da je nasilje u ekspanziji i to sve vrste nasilja – fizičko, psihičko, seksualno, a napose cyber nasilje.
Kakav bi po Vama trebao biti stav društva i javnosti prema ovom problemu te tko nosi najveću odgovornost za stvaranje sigurnijeg okruženja?
Nada Dalipagić: Tolerancija na sve vrste nasilja ne smije uopće postojati i sve institucije, a i pojedinci, moraju svojim djelovanjem dovesti do toga da zajedničkim nastojanjem i radom, te društvenom odgovornošću, doprinosimo stvaranju sigurnog ozračja i normalnog življenja.
Koje ključne karike u sustavu nose teret operative i donošenja odluka kada je u pitanju suzbijanje nasilja?
Nada Dalipagić: U ovom nastojanju veliku ulogu imaju policija, Tužiteljstva i Sud.
Kako je pitanje nasilja u obitelji pravno definirano i kakve sankcije Kazneni zakon FBiH predviđa za počinitelje?
Nada Dalipagić: Što se tiče zakonske regulative, ova je oblast dosta dobro uređena, a ovome su doprinijele i nove izmjene Kaznenog zakona FBIH. Naime, člankom 222. KZ FBIH već ranije propisano je – Nasilje u obitelji – Ko fizičkim, seksualnim, psihičkim ili ekonomskim nasiljem ugrožava mir, tjelesnu, seksualnu, psihičku ili ekonomsku cjelovitost člana svoje obitelji ili domaćinstva ili bliske osobe, neovisno od toga da li učinitelj dijeli ili je dijelio domaćinstvo sa žrtvom, kaznit će se kaznom zatvora do 3 godine.
Ako je pri učinjenju kaznenog djela iz ovog članka upotrijebljeno oružje, opasno oruđe ili drugo sredstvo prikladno tijelo ili narušiti zdravlje, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od 3 mjeseca do 3 godine. Ako je kaznenim djelom iz ovog člana prouzrokovana smrt člana obitelji ili domaćinstva ili bliske osobe, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od 3 do 15 godina.
Još iz ove rubrike
U javnosti se dosta govorilo o potrebi zakonskog prepoznavanja femicida. Na koji je način to pitanje konačno uređeno novim izmjenama zakonodavstva?
Nada Dalipagić: Novim izmjenama Kaznenog zakona FBIH, uvedeno je kazneno djelo – Teško ubojstvo ženske osobe – kojim se propisuje da tko učini rodno zasnovano ubojstvo ženske osobe, kaznit će se kaznom zatvora od 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
Pri utvrđivanju kaznenog djela iz ovog članka, uzet će se u obzir da je djelo učinjeno prema bliskoj osobi, osobi koju je učinitelj već ranije zlostavljao, ranjivoj osobi, osobi koja se nalazi u odnosu podređenosti ili ovisnosti ili je djelo učinjeno u okolnostima spolnog nasilja ili zbog odnosa koji žene stavlja u neravnopravan položaj, ili da postoje druge okolnosti koje upućuju da se radi o rodno zasnovanom nasilju.
Nasilje nije samo fizičke prirode. Koje novine zakon donosi po pitanju zaštite psihičkog integriteta građana, a osobito ranjivih skupina?
Nada Dalipagić: Posebno bitna izmjena je uvođenje ovog kaznenog djela – Psihičko nasilje, koje propisuje da tko zlostavlja drugoga ili prema njemu postupa na način kojim se vrijeđa ljudsko dostojanstvo i time naruši njegov psihički integritet, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
Ako je djelo učinjeno prema djetetu ili prema osobi posebno ranjivoj zbog teže tjelesne ili duševne smetnje ili iz mržnje ili putem informaciono-komunikacijske tehnologije, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.
Što je prema Vašem mišljenju najvažnije za djelotvornu prevenciju i pravovremenu zaštitu žrtava?
Nada Dalipagić: Suština je svega u efikasnoj borbi protiv nasilja da se blagovremeno reagira, da nasilje prijavljuju ne samo osobe koje su zakonom na to obvezane, nego i svatko onaj koji ima saznanja o zlostavljanju bilo koje osobe.
Svjedoci smo sve učestalijeg nasilja u digitalnom prostoru. Koliko je naš pravni sustav spreman odgovoriti na izazove cyber nasilja i kakve posljedice ono može ostaviti?
Nada Dalipagić: Posebna vrsta nasilja je cyber nasilje, koje još nije u cijelosti zakonski regulirano, pa je u tom pravcu bilo i nekoliko inicijativa od strane grupe pravnika, pa se nadam da će se i tu pronaći valjano rješenje. To iz razloga što cyber nasilje, a što smo svjedoci i na našim područjima, može dovesti do grubog vrijeđanja osobe, pa čak i tragičnog kraja, što se ne smije ni u kom slučaju tolerirati.
Hercegovka.net
