POSKOK ISTRAŽUJE LOPOVLUK ILI NEZNANJE U TUNELU HRANJEN: Uloženo 179 miliona KM, a svjetlo na kraju se ne nazire

Projekt tunela Hranjen, započet 2019. godine, troši 179 miliona KM uz 70% dovršenosti; zbog lošeg modela ugovaranja, složene geologije i tužilačkih istraga radovi su zaustavljeni

Potpis iz 2019. godine garantirao je završetak za tri godine, a danas, u sedmoj godini kopanja, početnih 80 miliona maraka potrošeno je na svega trećini planine.

„Svi su znali da će vam trebati 350 miliona, a raspisali su tender samo za iskop tunela, odnosno koliko su imali novca. Nažalost, ovaj model koji je ugovaran, odnosno da se prvo radi iskop, pa ćemo onda ugovoriti sekundarnu oblogu, pa ćemo onda ugovoriti elektromašinsku opremu za ovaj tunel, pokazao se kao katastrofalan za ovaj projekt“,

kazao je izvršni direktor za projektiranje i građenje Javnog preduzeća Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine Asmir Dževlan.

„Ta prva faza, procijenjena na 80 miliona maraka, upravo zbog tih loših istražnih radova pokazala se kao potpuni podbačaj. Nije realno bilo za 80 miliona maraka izgraditi i servisnu i glavnu cijev“, istaknuo je profesor na Univerzitetu u Tuzli i član Evropske akademije nauka i umjetnosti Nedim Suljić.

Složena geologija, podzemne vode i stalne deformacije dodatno su usporile radove, a nedostatak ugovora za određene pozicije doveo je do zaustavljanja kad je dosegnut zakonski limit izmjena.

„U složenoj geološkoj formaciji u kojoj se izvode radovi u Hranjenu, i izvođač i nadzor bili su onemogućeni da implementiraju sve tehnike. Nisu imali ugovore za te pozicije kako bi spriječili deformacije koje su se počele javljati na prvom kilometru“, navodi Dževlan.

Hranjen je ugovoren po Žutoj knjizi FIDIC-a – izvođač paralelno projektira i gradi, radilo se i bez građevinske dozvole, s neusaglašenim idejnim i glavnim projektom, što je izazvalo domino‑efekt loše dokumentacije.

„Oko 80 posto kompletnog masiva kroz koji prolaze i servisna i glavna cijev prolazi kroz jako loš, rastresit masiv, pete i šeste kategorije. Trebala je potpuno drugačija, teška podgrada, masivni mlazni beton i potpuno drugačiji način izvođenja radova. Od početka se krenulo jako loše i to je školski primjer kako se ne trebaju graditi ovako složeni projekti“, istakao je Suljić.

U dokumentaciji je otvoreno pitanje pomjeranja trase prema području većeg hidrološkog rizika, a tužilačka istraga trenutno vodi Posebni odjel Federalnog tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine – POSKOK.

„Predmet se trenutno nalazi u fazi provjera navoda iz prijave, u cilju donošenja tužilačke odluke“, navode iz POSKOK-a.

Oko 70 posto tunela je završeno, uloženo je 179 miliona maraka, a za završetak je potrebno još jednako toliko, dok trenutni ugovor ne pokriva kompletan rad.

„Moglo se raspisati na 350 miliona, mogla je Vlada donijeti odluku da će svake godine izdvajati 50 miliona, kao što je izdvajano svake godine, i da imamo ugovore za sve radove“, istaknuo je Dževlan.

„To su problemi s kojima su mogli kalkulirati već kada se krenulo u taj projekt, jer je to veliki projekt, preko 5,5 kilometara. Područje je takvo kakvo jeste. Bez obzira na sve te izgovore i pojavu vode, pojavu raznih struktura zemljišta, bez obzira na sve to, mislim da se moralo do sada završiti“, poručuje premijer Bosansko‑podrinjskog kantona Goražde Senad Čeljo.

Umjesto brze veze sa Sarajevom, Goražde je dobilo generacijski spomenik lošim procjenama – tunel Hranjen danas je projekt natopljen vodom, milionima i tužilačkim spisima, a građani još čekaju i vožnju i odgovornost.

 

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *