ČETVRTI MANDAT: Brazilski predsjednik Lula da Silva (81) pobijedio Bolsonara i osigurao reizbor

Ovaj ljevičarski lider osvojio je 51,7 posto glasova, dok je sin bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara dobio 48,2 posto

Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, koji ima skoro 81 godinu, u nedjelju je osigurao četvrti mandat u tijesnom drugom krugu izbora protiv Flavija Bolsonara, javile su agencije.

Prema zvaničnim rezultatima, ovaj ljevičarski lider osvojio je 51,7 posto glasova, dok je sin bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara dobio 48,2 posto, javlja France 24.

Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva osvojio je u nedjelju četvrti mandat, što je presedan u historiji zemlje, saopštio je izborni sud. Ovaj neočekivani ishod prkosio je predizbornim anketama, dosadašnjoj praksi i globalnom raspoloženju protiv aktuelnih lidera, te je zaustavio val desničarskih izbornih pobjeda širom Latinske Amerike.

Lula, ikona globalne ljevice i najdominantnija figura u brazilskoj politici ovog vijeka, pobijedio je senatora Flavija Bolsonara, najstarijeg sina bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara. Senator je u prvom krugu izbora imao najviše glasova i nadao se da će oživjeti krajnje desničarski pokret svog oca.

U jednom trenutku, Lulin reizbor činio se malo vjerovatnim, jer su glasači izgubili povjerenje u njega i njegovu Radničku partiju (PT) nakon godina korupcijskih skandala i rasta cijena.

Lulina pobjeda predstavlja još jedan povratak u karijeri koja je obilovala takvim preokretima. Ovaj osamdesetogodišnjak bio je u zatvoru od 2018. do 2019. godine pod optužbama za korupciju, koje su kasnije poništene, što mu je otvorilo put da na izborima 2022. godine pobijedi Jaira Bolsonara.

„On je državnik, pravi velikan“, izjavila je za Reuters ljevičarska savezna zastupnica Erika Hilton, koja je tokom prebrojavanja glasova bila s Lulom u Sao Paulu.

Neočekivani put do pobjede

Prema riječima stručnjaka za ispitivanje javnog mnijenja, izlaznost birača, koja je bila veća od očekivane, doprinijela je Lulinoj pobjedi.

Leonardo Barreto, suosnivač konsultantske kuće „Think Policy“, istakao je da su glasači odabrali Lulin poznati pristup umjesto Bolsonarovih noviteta.

„Ljudi danas biraju između promjene, koja nosi određenu dozu neizvjesnosti, i poznatog puta koji garantuje određena prava“, rekao je Barreto.

Tokom kampanje, Lula je ukazao na rezultate postignute tokom svog trećeg mandata, kada su siromaštvo i nejednakost bili u padu, dok su nezaposlenost, nepismenost i krčenje šuma pali na rekordno niske nivoe.

Upozorio je da će Bolsonaro smanjiti izdvajanja za socijalnu zaštitu, poništiti postignuti društveni napredak i prepustiti suverenitet Brazila američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, čiji je State Department predvodio kampanju s ciljem vraćanja Bolsonara na vlast.

Lulina pobjeda lišava Trumpa važnog saveznika unutar rastućeg bloka prijateljski nastrojenih desničarskih vlada u Latinskoj Americi, koje su prihvatile agendu Washingtona.

Celso Amorim, bivši ministar vanjskih poslova u Lulinim vladama, izjavio je za Reuters da će ovaj ljevičar „biti veoma važan za uspostavljanje ravnoteže u Latinskoj Americi. Lula je ta ravnoteža.”

Kralj povrataka

Lula je postao prvi kandidat, još od povratka Brazila demokratiji 1980-ih godina, koji je izabran za predsjednika nakon što je u prvom krugu glasanja zauzeo drugo mjesto.

Lula, koji je obnašao dužnost predsjednika od 2003. do 2011. godine, vodio je kampanju zasnovanu na snažnoj kombinaciji pragmatizma i populizma – pristupu koji obilježava njegovu političku karijeru već pola vijeka. Tokom svog djelovanja pokrenuo je niz reformi usmjerenih na poboljšanje života radnika i siromašnih građana Brazila.

Ove inicijative dobile su na zamahu pred kraj kampanje, kada je Lula obećao niz mjera – od uvođenja besplatnog javnog prijevoza vikendom na nacionalnom nivou (što još treba biti zvanično upućeno Kongresu na usvajanje) do povećanja iznosa u okviru njegovog prepoznatljivog programa socijalne pomoći, koji se već provodi.

Također se zalagao za ustavni amandman koji je rezultirao najznačajnijom reformom radnog zakonodavstva u posljednjih nekoliko decenija, a koji je usvojen uz široku podršku u Kongresu.

 

 

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *