OHR POSLAO IZVJEŠTAJ UN-u: Opstrukcije iz Rs-a idu u prilog de facto razdvajanju BiH

Vršilac dužnosti visokog predstavnika Louis Crishock neće učestvovati u diskusiji. Na istoj sjednici, članice Vijeća sigurnosti će glasati i o rezoluciji o produženju mandata snaga Evropske unije u Bosni i Hercegovini, odnosno operacije EUFOR Althea, za još godinu dana. Institucionalne opstrukcije i zapaljiva politička retorika su se nastavile, prvenstveno od strane vlasti u Rs.

Ovo je izvještaj koji je vršitelj dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Louis Crishock, poslao generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija i članicama Vijeća sigurnosti, koje će o njemu raspravljati 30. oktobra.

Izvještaj obuhvata period od 16. aprila do 15. oktobra 2026. godine. U njemu je Crishock oštro kritikovao vlasti Rs-a.

Na istoj sjednici, članice Vijeća sigurnosti će glasati i o rezoluciji o produženju mandata snaga Evropske unije u Bosni i Hercegovini, odnosno operacije EUFOR Althea, za još godinu dana. Vršilac dužnosti visokog predstavnika Louis Crishock neće učestvovati u diskusiji.

Opstrukcija slabih državnih institucija

Crishock se osvrnuo na tri ključna događaja: izbore, smrt Ratka Mladića i reakcije koje su uslijedile, te opstrukciju državnih institucija.

Izvještaj upozorava da, iako su direktni izazovi ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, prisutni početkom 2025. godine, bili manje izraženi tokom izvještajnog perioda, institucionalne opstrukcije i zapaljiva politička retorika su se nastavile, prvenstveno od strane vlasti u Rs.

Funkcionisanje državnih institucija otežano je blokadama u Vijeću ministara i parlamentarnim tijelima. Posljedice su ograničen zakonodavni učinak, kašnjenja u imenovanjima i osiguravanju finansijskih sredstava, kao i poteškoće u popunjavanju pozicija.

Vlasti u Rs-u nastavile su, navodi se, ignorirati odluke pravosuđa na državnom nivou, posebno obavezujuće odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, uključujući i one koje se odnose na državnu imovinu.

“Ove stalne opstrukcije slabe državne institucije, ograničavaju njihovu sposobnost ispunjavanja zakonskih obaveza i usporavaju euroatlantske integracije. U kombinaciji s pokušajima zaobilaženja državnih institucija i uspostavljanja zasebnih struktura u Rs, podržavaju scenarij de facto razdvajanja”, navodi se u izvještaju.

Izvještaj ukazuje da tokom perioda koji je predmet razmatranja nije postignut napredak u implementaciji programa “5+2”, koji predstavlja okvir za ispunjavanje preostalih uslova za zatvaranje Ureda visokog predstavnika.

Ključni prioriteti ostaju rješavanje pitanja državne i vojne imovine, osiguranje adekvatnog i predvidljivog finansiranja institucija Bosne i Hercegovine i usvajanje zakona neophodnih za napredak na evropskom putu.

Izbori obilježeni podjelama

Među ključnim događajima izvještajnog perioda bili su priprema i održavanje općih izbora u Bosni i Hercegovini 4. oktobra, reakcije na smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i nastavak institucionalne opstrukcije.

Na izborima su prvi put korištene nove tehnologije na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, uključujući elektronsku identifikaciju birača i uređaje za skeniranje glasačkih listića. Prema izvještaju, sistem je funkcionisao bez većih poteškoća, ubrzao objavljivanje preliminarnih rezultata i povećao transparentnost procesa. Stopa uspjeha biometrijske identifikacije premašila je 97 posto, dok je ručno brojanje pokazalo samo manja odstupanja od elektronskih rezultata.

Oko 1,4 miliona birača od ukupno 3,4 miliona registrovanih birača glasalo je na približno 5.200 redovnih biračkih mjesta, što predstavlja izlaznost od 42,02 posto. Na izborima 2022. godine izlaznost je bila 50,43 posto. Međunarodni i domaći posmatrači pozdravili su uvođenje novih tehnologija, ali su također upozorili na korištenje javnih resursa za utjecaj na birače i polarizirano medijsko okruženje.

Konačni rezultati izbora još nisu bili poznati u vrijeme pisanja ovog teksta zbog ponovnog prebrojavanja glasova i postupaka žalbe. Privremeni rezultati ukazivali su na nastavak dominacije etnički orijentisanih stranaka, dok su se očekivali dugotrajni koalicioni pregovori.

Mladićevo veličanje izaziva zabrinutost

Smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića 27. augusta 2026. godine ponovo je otvorila podjele iz perioda 1992-1995. i izazvala zabrinutost zbog odbacivanja presuda međunarodnih sudova i pokušaja revizije nedavne historije.

U Srbiji i Rs bilo je izraza podrške Mladiću, komemoracija i javnih okupljanja. Neki događaji uključivali su njegovo veličanje i negiranje ili minimiziranje njegovih zločina. Njegovoj sahrani u Beogradu 7. septembra prisustvovale su hiljade ljudi, a ceremonija je uključivala elemente koji podsjećaju na zvanične i vojne počasti.

Učešće zvaničnika Rs u komemorativnim događajima dodatno je pokrenulo pitanja o poštovanju vladavine prava, pomirenja i multietničkog karaktera Bosne i Hercegovine, navodi se u izvještaju.

Za razliku od upozorenja u vezi sa funkcionisanjem državnih institucija, nastavljen je sveukupni pozitivan trend u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine. Vlasti su se fokusirale na lokalne prioritete i reforme koje podržavaju ekonomski rast i razvoj infrastrukture.

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *