Ponedjeljak, 12. Oktobra 2026
Ponedjeljak, 12. Oktobra 2026
PRAVOSUDNI ALIBI: Izmišljeni članovi i opet zakinuti Bošnjaci: Vještačka križaljka u VSTV-u
Bošnjacima bi, s obzirom na njihov udio u populaciji od preko 50%, trebalo pripasti najmanje sedam mjesta. Međutim, mehanizam propisan internim Poslovnikom VSTV-a dodjeljuje im šest
U državi u kojoj se meritokratija najčešće spominje u predizbornim pamfletima, a etnička pripadnost ostaje ključna kvalifikacija za svaku javnu funkciju, vijest o kršenju zakona u instituciji zaduženoj za zaštitu zakonitosti teško da bi trebala biti iznenađenje. Pa ipak, kada Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) – tijelo koje imenuje i razrješava sve sudije i tužioce i trebao bi biti bastion i svjetionik pravde i istine – zvanično potvrdi da državni zakon za njega vrijedi manje od vlastitog internog pravilnika, onda je to signal da je sistem ne samo narušen, već i da se svoje disfunkcionalnosti više i ne stidi.
Prije nego nastavimo podsjetimo se na osnovni postulat prava svake države, ustav je iznad zakona, zakon je iznad uredbe, a uredba (i svaki drugi podzakonski akt) je iznad pojedinačnog akta.
Još iz ove rubrike
Sve je počelo parlamentarnim pitanjem zastupnika Šemsudina Mehmedovića, koji je od VSTV-a zatražio pojašnjenje o usklađenosti nacionalne strukture članova Vijeća sa Zakonom o VSTV-u i rezultatima popisa stanovništva. Odgovor koji je uslijedio, potpisan od strane predsjednika Vijeća Sanina Bogunića, ogolio je administrativni apsurd koji godinama oblikuje bosanskohercegovačko pravosuđe. U dopisu se, naime, priznaje da se sastav VSTV-a ne temelji na zakonskom načelu koje nalaže da on “u pravilu odražava sastav naroda”, već na fiksno određenim kvotama iz internog Poslovnika o radu. Time je krovni pravosudni regulator pred zakonodavnom vlašću praktično priznao da je zakon suspendovan internim aktom niže pravne snage. Čelništvo Vijeća, braneći postojeću strukturu, poziva se na član zakona u kojem fiksni procenti i brojevi uopšte ne postoje, čime se obmanjuje i institucija Parlamenta i cjelokupna javnost. Dakle svjesno krši zakon.
Kada se ova administrativna gimnastika prevede na jezik matematike i demografije, slika postaje još jasnija. Zakon o VSTV-u svjesno je ostavio fleksibilnu formulaciju kako bi se sastav Vijeća mogao prilagođavati realnom etničkoj brojčanoj zastupljenosti stanovništva u društvu, potvrđenom zvaničnim popisom. Prema popisu iz 2013. godine, na tijelo od 15 članova, Bošnjacima bi, s obzirom na njihov udio u populaciji od preko 50%, trebalo pripasti najmanje sedam mjesta. Međutim, mehanizam propisan internim Poslovnikom VSTV-a dodjeljuje im šest. Time se bošnjačkom korpusu oduzima najmanje jedna pozicija u ključnom tijelu koje odlučuje o kompletnom pravosudnom aparatu države. Istovremeno, takav administrativni inžinjering osigurava da drugi konstitutivni narodi zadrže ili čak povećaju svoj utjecaj u odnosu na realnu demografsku sliku, čineći sistem suštinski nepravednim i suprotnim duhu zakona koji bi Vijeće trebalo provoditi.
Ironija dostiže vrhunac u činjenici da dopis kojim se brani ovakav model, a koji direktno umanjuje zastupljenost naroda iz kojeg dolazi, potpisuje predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić, koji se izjašnjava kao Bošnjak. Time se postavlja pitanje da li čelnici institucija štite ustavnost i zakonitost, ili je tek u pitanju partitokracija koja je rezultat zakulisnih političkih dogovora. Gubitak jedne pozicije u tijelu koje bira i smjenjuje nosioce pravosudnih funkcija nije samo statistička nepravilnost, već strateški otvoren prostor za političke utjecaje, manipulacije i agende koje godinama rade na slabljenju državnih institucija.
Sve dok institucije budu imale slobodu da zakone mijenjaju vlastitim pravilnicima, a principe pravne logike podređuju etničkim kalkulacijama, povjerenje građana u pravosuđe ostaće na nivou statističke greške. Visoko sudsko i tužilačko vijeće ne smije biti poligon za tihe kompromise na štetu Ustava. Njegov zadatak nije da odražava političke dogovore, već demografsku i pravnu realnost Bosne i Hercegovine. Urušavanje integriteta krovne pravosudne kuće, kako ovaj slučaj pokazuje, ne znači ništa drugo do konačni krah ionako krhkog pravnog sistema u zemlji.
S toga očekujemo da novoizabrana vlast nakon izbora 2026 hitno uvede parlamentarnu komisiju, sa svim ovlastima i specijalnim ovlaštenjima koje pripadaju zakonodavnom tijelu, ispitati procesuirati i sankcionisati sveprisutnu korupciju po svim sudskim nivoima.
