Četvrtak, 10. Septembra 2026
Četvrtak, 10. Septembra 2026
ZNAM JA NAS: Doniranje hrane bez plaćanja PDV-a otvara prostor crnom tržištu!?
Zakon o PDV-u niti u jednom svom članu, pogotovo onima koji govore o oslobađanju od plaćanja PDV-a, ne govore o tome da se na bačenu hranu ne plaća PDV. Naprotiv, PDV se plaća i na bačenu hranu. Plaćanja PDV-a je oslobođena samo hrana kojoj istekao rok i to u prisustvu inspekcije. Posao države je da taj dio naplaćenog poreza kroz osmišljavanje socijalnih programa usmjeri prema onima kojima je hrana potrebna
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH razmatra danas niz prijedloga za izmjene i dopune zakona, među kojima je Zakon o PDV-u koji podrazumijeva ukidanje plaćanja poreza na doniranu hranu.
Jedan od predlagača ovog zakona jeste zastupnik Saša Magazinović (SDP) koji je, pojašnjavajući ovaj zakon, kazao da nije riječ o bilo kakvom političkom zakonu nego isključivo ljudskom, budući da tržni centri i svi oni koji doniraju hranu “bivaju praktično kažnjeni” jer na nju moraju platiti 17 posto PDV-a.
Još iz ove rubrike
“To je razlog koji mnoge od njih opredjeljuje, razmišljajući na ekonomski način, da hranu unište ili bace jer je to jeftinije za 17 posto i na to ne plaćaju porez”, kazao je Magazinović.
No, stvari nisu baš tako jednostavne.
Naime, Zakon o PDV-u niti u jednom svom članu, pogotovo onima koji govore o oslobađanju od plaćanja PDV-a, ne govore o tome da se na bačenu hranu ne plaća PDV. Naprotiv, PDV se plaća i na bačenu hranu. Plaćanja PDV-a je oslobođena samo hrana kojoj istekao rok. Ipak, ni ta odredba ne dozvoljava onome ko baca ili uništava hranu da to čini samoinicijativno. Da bi bila oslobođena plaćanja PDV-a, prethodno nadležna inspekcija mora utvrditi da je hrani istekao rok.
Osim toga, predložena rješenja mogla bi otvoriti prostor za veću zaradu na crnom tržištu. Širom BiH pa i njenom glavnom gradu, opće poznata su mjesta na kojima se obavlja trgovina na veliko i malo, a gdje je osnovni način plaćanja gotovina.
Ovakvo rješenje bi dodatno pogodovalo upravo tom tipu trgovine hranom i stvorilo bi prostor za enormno bogaćenje onih koji su spremni raditi malverzacije, ali i nelojalnu konkurenciju onima koji se u svom poslovanju drže procedura i zakona ove države.
Da zaključimo, PDV na hranu se plaća – bila ona bačena ili ne. Posao države je da taj dio naplaćenog poreza kroz osmišljavanje socijalnih programa usmjeri prema onima kojima je hrana potrebna. Ministarstva rada i socijalne politke za takvo što bi, prije svega, ako već nemaju, trebala imati evidencije krajnjih korisnika odnosno onih u stanju potrebe te izdvajanja u ove svrhe planirati u svojim godišnjim budžetima. Na taj način bi se tačno znali krajnji korisnici ovog vida podrške države.
Dok se ove oblasti sistemski i suštinski ne regulišu, inicijative poput one o kojoj se danas raspravlja mogu se podvesti pod čisti populizam, sa izvjesno štetnim posljedicama.
