ZAPAD PROTIV ERDOGANA I JAKE TURKIYE: Turci danas glasaju na predsjedničkim i parlamentarnim izborima

Dodajte izdvojeno.ba u omiljene izvore na Googleu

Turci će danas glasati na jednim od najvažnijih izbora u stogodišnjoj historiji moderne Turske, koji bi mogli okončati vladavinu predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana nakon 20 godina u državi članici NATO-a sa 85 miliona stanovnika.

Građani Türkiye danas glasaju na predsjedničkim i parlamentarnim izborima, a biraju između tri predsjednička kandidata, te 24 političke stranke i 151 nezavisnog kandidata za parlament koji ima ukupno 600 poslaničkih mjesta.

Još iz ove rubrike

Svijet 8. Septembra 2026.

SUMNJIVA EU POLITIKA: Kontradiktorne poruke iz Brisela zbunjuju BiH i ruše kredibilitet, baš kao i 90-tih

Svijet 8. Septembra 2026.

TURSKA ODALA POČAST ŽRTVAMA SREBRENICE: Osudila srpsko veličanje genocidaša Mladića

Pravo glasa na izborima ima 64,11 miliona ljudi, a više od 4,9 miliona turskih građana glasa po prvi put. Birališta su ranije bila otvorena i izvan Türkiye, u 75 država i 156 predstavništava ove zemlje. Više od 3,41 miliona građana registrirano je za glasanje iz inostranstva.

Istraživanja javnog mnijenja daju glavnom Erdoganovom protivniku Kemalu Kilicdarogluu, koji je na čelu saveza šest opozicionih stranaka, blago vodstvo, ali ako bilo ko od njih ne dobije više od 50% glasova, biće održan drugi krug izbora 28. Maja, prenose agencije. Treći kandidat u predsjedničkoj trci je Sinan Oğan kome ankete ne daju nikakve šanse za pobjedu.

Kandidat koji je mogao osvojiti između pet i deset posto glasova Muharem Ince povukao se iz utrke, iako je njegovo ime ostalo na glasačkim listićima. Njegovo učešće na izborima garantovalo je drugi krug predsjedničkih izbora, pokazivale su ankete. Birači će također izabrati novi parlament, što će vjerovatno biti tijesna utrka između Narodnog saveza koji se sastoji od Erdoganove konzervativne AK Partije (AKP), nacionalističke MHP i drugih te Kilicdarogluovog Nacionalnog saveza formiranog od šest opozicionih stranaka, uključujući njegovu sekularističku Republikansku narodnu stranku (CHP), koji je osnovao turski osnivač Mustafa Kemal Ataturk.

Biračka mjesta će se otvoriti u 8:00 i zatvoriti u 17:00.

Kako je saopćila Visoka izborna komisija Türkiye, nepotpuni i nezvanični rezultati će biti objavljeni istog dana, u prvim satima po zatvaranju birališta.

Obaveze nadležnih na dan glasanja: Zašto turski izbori ne mogu biti namješteni

Državni službenici, političke stranke i nezavisni posmatrači zauzimaju svoja mjesta u izbornim centrima širom Republike Turkiye kako bi osigurali integritet i pošteno glasanje na predsjedničkim i parlamentarnim izborima u ovoj državi.

Suprotno sumnjama koje su neke međunarodne novinske organizacije iznijele posljednjih dana, proces glasanja i naknadno prebrojavanje osmišljeni su na način da se minimiziraju šanse za namještanje, piše TRT World.

Više od 60 miliona ljudi ima pravo glasa na predsjedničkim i parlamentarnim izborima koji se održavaju u 81 pokrajini pod punom medijskom pažnjom.

Dijaspora glasa

U drugim zemljama živi oko 6,5 miliona Turaka. Među njima, 3,28 miliona ima pravo da glasa na predstojećim predsjedničkim i parlamentarnim izborima.

U poređenju sa 60,9 miliona registrovanih birača u Turkiye, broj glasova u dijaspori mogao bi izgledati mali, a država poduzima sve neophodne korake kako bi osigurala sigurnost glasačkih kutija i u zemljama u kojima glasaju turski iseljenici.

Nakon završetka glasanja, zapečaćene vreće se šalju u Turkiye u pratnji predstavnika političkih stranaka koje učestvuju na izborima i zaključavaju se u prostoriji do završetka glasanja u Turkiye i početka brojanja.

Većina turske dijaspore živi u zapadnoj Evropi, gdje su se radnici migranti nastanili 1960-ih u sklopu programa obnove nakon Drugog svjetskog rata. Oni čine najveću muslimansku imigrantsku grupu u zapadnoj Evropi. Sa preko 1,5 miliona registrovanih birača u dijaspori, Njemačka je na vrhu liste zemalja, a slijede je Francuska, Holandija i Belgija.

Provođenje izbora

Tursko Vrhovno izborno vijeće (YSK) uspostavilo je sistem koji osigurava integritet glasanja počevši od biračkih mjesta.

Na svakom biračkom mjestu postavljen je petočlani odbor, koji uključuje predstavnike YSK i dominantnih političkih partija. Odbor unakrsno provjerava identifikaciju birača i da li se njihova imena nalaze na izbornoj listi. Ovo eliminiše šanse da jedna osoba dvaput glasa. Takođe pomaže u izgradnji konsenzusa između strana o rezultatu.

Političke stranke, uključujući AK Partiju i opozicionu CHP, koja je dio šestostranačke Nacionalne alijanse, poslala je desetine hiljada posmatrača na biračka mjesta.

Izbori u provincijama pogođenim zemljotresom

YSK je takođe napravio posebne aranžmane kako bi olakšao glasanje u 11 provincija pogođenih smrtonosnim zemljotresom 6. februara. Oko 300.000 ljudi, koji imaju pravo glasa i koji su se preselili u druge gradove nakon katastrofe, registrovali su se u posebnom sistemu kako bi glasali bez potrebe da se vrate u svoje domove.

Tokom proteklih nekoliko sedmica, nekoliko delegacija YSK posjetilo je područje pogođeno zemljotresom kako bi sagledali situaciju i pristupili onome što je potrebno za sprovođenje izbora.

Hiljade posmatrača prate izbore

Uoči izbora, stranke posebno za tu svrhu regrutuju hiljade volontera. Ovi predstavnici imaju dozvolu da prate glasačke kutije.

Pored predstavnika stranaka i funkcionera YSK, nevladine organizacije imaju svoje volontere koji prate glasanje. Jedna nevladina organizacija, Vote and Beyond, kaže da je dodijelila oko 100.000 ljudi za prikupljanje rezultata glasanja.

Kako počinje brojanje, volonteri političkih stranaka su prisutni na biračkim mjestima kako bi ga nadgledali. Oni mogu zbrojiti glasove, slikati i prenijeti informacije višim stranama.

Ono što čini izborni proces još transparentnijim jeste prisustvo nezavisnih posmatrača, uključujući 40-člani tim Vijeća Evrope i Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) koji su došli na poziv Vlade.

Nezavisnost Vrhovnog izbornog odbora postala je očigledna početkom ovog mjeseca kada je odbila zahtjev vlade za podatke o lokaciji glasačkih kutija uoči izbora. Opozicija nije bila za to da YSK podijeli lokaciju štandova s ministarstvom unutrašnjih poslova u tako ključnom trenutku.

Ovo samo dalje pokazuje da zaduženi za izbore rade nezavisno od politike i uticaja vlade.

Da ne bi bilo zabune, samo je zvanična državna Agencija Anadolija ovlaštena objaviti rezultate izbora.

Recep Tayyip Erdogan, 69

• Sadašnji predsjednik u utrci je kao kandidat Narodnog saveza, koalicije njegove AK partije i nekoliko desničarskih stranaka.
• Tokom svoje 20-godišnje vladavine Erdogan je bio premijer 11 godina, prije nego što je 2014. postao predsjednik.
• Vodio je ekonomsku i institucionalnu transformaciju Turske 2000-ih i ranih 2010-ih. To je Erdoganu donijelo mnogo popularnosti kod pristalica, koji kažu da su im se životi poboljšali. Također se smatra da je ojačao Tursku na međunarodnoj sceni i povećao utjecaj zemlje.
• Posrnula ekonomija zemlje u posljednjih 18 mjeseci ipak je umanjila njegovu popularnost.
• Optužen je za slamanje opozicionih grupa, iako su pristalice vlade govorile da su ti potezi bili nužni nakon pokušaja državnog udara 2016. i prijetnje “terorističkih” grupa.
• Obećanja: nastavak predsjedničkog sistema, niže kamatne stope i jaka, nezavisna Turska sa utjecajem u široj regiji.

Kemal Kilicdaroglu, 74

• Erdoganov glavni protivkandidat i kandidat šest opozicionih stranaka Nacionalne alijanse.
• Sebe definira kao “demokratu”, poznat je po antikorupcijskoj retorici, ali ga kritičari optužuju da je preblizu Zapadu.
• Kilicdaroglu je vodio Republikansku narodnu stranku (CHP) lijevog centra u više od desetljeću dugom nizu izbornih poraza.
• Kritičari kažu da ti izborni porazi pokazuju da on nije dovoljno jak da porazi Erdogana i vodi Tursku. Istaknuta članica saveza, čelnica nacionalističke stranke Iyi Meral Aksener, prvobitno je odbacila Kilicdarogluovu kandidaturu u martu, prije nego što je promijenila svoj stav.
• Prije politike, bio je stručnjak u ministarstvu finansija, a zatim je veći dio 1990-ih predsjedao turskom Institucijom socijalnog osiguranja.
• Obećanja: povratak na “jaki parlamentarni sistem”, rješavanje kurdskog pitanja, slanje sirijskih izbjeglica kući i približavanje Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama.

Sinan Ogan, 55

• Kandidat nacionalističke Alijanse predaka (ATA) koju čine tri stranke.
• Ogan ima akademsko i međunarodno iskustvo u razvoju finansija.
• Bivši član Stranke nacionalističkog pokreta (MHP), saveznice AK Partije koju vodi Erdogan; 2015. je izbačen iz stranke zbog unutarnjeg protivljenja.
• Optuživan je za ksenofobičnu i krajnje desničarsku politiku, posebno kada su u pitanju sirijske izbjeglice.
• Obećanja: slanje izbjeglica natrag u njihove matične zemlje i podrška jedinstvu turskih država.