KRIVI SU JER NISU SPRIJEČILI GENOCID: Srbija bijesna nakon kraha amandmana na rezoluciju, ponovo pisali svim misijama u UN

Dodajte izdvojeno.ba u omiljene izvore na Googleu

U pismu koje potpisuje Saša Mart, otpravnik poslova u Stalnoj misiji Srbije pri UN, navodi se da su “nasuprot tvrdnjama o postojanju snažne regionalne podrške rezoluciji, kosponzori nastavili sa praksom jednosmjerne komunikacije, bez mogućnosti pitanja i komentara, uz odsustvo otvorenih konsultacija koje bi podrazumijevale učešće svih država članica Ujedinjenih nacija”.

– Navedeno samo potvrđuje činjenicu na koju Republika Srbija ukazuje od samog početka – netransparentnost procesa bez šireg regionalnog konsenzusa i saglasnosti razotkriva stvarnu namjeru koja se krije iza rezolucije. Protivno svim procedurama i praksi GS UN, slanjem „revidiranog“ teksta rezolucije dogovorenog u uskom krugu kosponzora, države članice se pokušavaju dovesti u zabludu da se radi o suštinskim izmjenama koje treba da ubijede države članice da podrže tekst – navodi se u pismu.

Još iz ove rubrike

Regija 9. Septembra 2026.

PRAVE SE BLESAVI: Čedomir Stojković upozorava Evropu: Vučić strpljivo čeka da iskoristi oružje koje je svih ovih godina kupovao. A vi vjerujte idalje njemu

Regija 9. Septembra 2026.

PAŽLJIVO NA MORE: Nema više „prošao sam radar pa mogu ubrzati“: Novi uređaji snimaju i vozila koja se udaljavaju

Piše i da “pokušaj kosponzora da ukažu da se sudskim postupcima utvrđuje individualna krivica, nastoji se prikriti da se, u širem političkom diskursu, moralna odgovornost za genocid nastoji kolektivno pripisati cijelom narodu. Srpski narod, koji je tokom dvadesetog vijeka bivajući na strani istine i pravde tokom dva svjetska rata, izložen strašnim stradanjima, pokušaju istrebljenja i genocidu, nikada na to neće pristati. Dosljedno isticanje Republike Srbije da rezolucija koja se odnosi na osjetljivo pitanje žrtava jednog tragičnog rata mora da predstavlja, prije svega, „vlasništvo“ Bosne i Hercegovine (BiH), pokušava se neuvjerljivo u posljednjem pismu glavnih kosponzora zamaskirati „regionalnim vlasništvom“. Istovremeno potpuno se zanemaruje da inicijativa o ovako osjetljivom pitanju nije pokrenuta u dogovoru sva tri naroda u BiH, protivno Ustavu BiH i bez saglasnosti trojnog Predsjedništva – navodi se.

Dodaje se i da “o pravoj namjeri koja stoji iza ove rezolucije govori nedavna izjava zvaničnika Bosne i Hercegovine, ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, koji je rekao da „takva Srbija zaslužuje prezir i ne zaslužuje nikakvu ruku saradnje“, te da će Bosna i Hercegovina na sve druge načine tražiti nadoknadu ratne štete, kao i obnovu revizije presude protiv Srbije.

– Ovakve neodgovorne i neprimjerene izjave zvaničnika jedne države otkrivaju prave namjere i zasigurno ne doprinose stabilnosti, kako u BiH, tako ni u regionu, na šta Srbija od početka upozorava. Države članice Ujedinjenih nacija, koje su se voljom predlagača našle u nezavidnoj situaciji, ne treba dalje dovoditi u zabludu pokušajem predstavljanja navodno revidiranog teksta. Države članice ne treba dovoditi u zabludu ni o pravovremenosti iniciranja rezolucije o Srebrenici, jer nasuprot nastojanjima da se 2024. predstavi kao najadekvatnija, godinu u kojoj se nalazimo karakterišu složene geopolitičke okolnosti, pa otvaranje historijski osjetljivih tema samo produbljuje podjele i može proizvesti dodatne nestabilnosti na Balkanu – piše Mart.

Navodi i da “imajući u vidu nesagledive posljedice ovakvog nacrta rezolucije već u ovoj fazi, na krhki proces pomirenja otvaranjem starih rana, još jednom apelujemo na kosponzore da, u interesu svih, prije svega naroda u BiH, ali i svih članica UN, povuku tekst rezolucije, kako države članice ne bi bile dovedene u poziciju da glasaju o osjetljivom pitanju koje zahtijeva konsenzus.

– Ukoliko to ne bude slučaj, ukazujemo da ova rezolucija već izaziva duboke podjele u međunarodnoj zajednici i dovodi do usložnjavanja procesa u čitavom regionu, zbog čega pozivamo sve države članice UN da ne glasaju za pomenutu rezoluciju – naveo je Mart u pismu.

Ambasadori Njemačke i Ruande, Antje Leenderste i Ernest Rwamucyo poslali su pismo svim misijama u UN, u kojem ih obavještavaju o finalnoj verzija Rezolucije o Srebrenici

U vezi sa nacrtom rezolucije o “Međunarodnom danu refleksije i komemoracije genocida u Srebrenici 1995.”, kosponzori – Njemačka, Ruanda i BiH sa zadovoljstvom potvrđuju – u koordinaciji sa međuregionalnom grupom i kabinetom predsjednika GS da je 23. maj određen kao dan za usvajanje rezolucije od strane Generalne skupštine, navodi se.

U pismu su obavijestili da se Crna Gora obratila kosponzorima sa prijedlozima amandmana te da je uprkos zaključku konsultacija o tekstu prije podnošenje nacrta rezolucije 2. maja, grupa odlučila da izvrši reviziju prijedloga, prepoznajući važnost regionalnog učešća. Nakon temeljnog razmatranja, grupa je postigla konsenzus o tome da uključi dva dodatna paragrafa preambule.

Prvi amandman navodi: “ponavljajući da je krivica za zločin genocida individualizovana, te se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini”. Dok drugi amandman “potvrđuje nepokolebljivu posvećenost održavanju stabilnosti i njegovanju jedinstva u različitosti u Bosni i Hercegovini,”. Ipak, nakon dorade prvog amandmana, jasno je naglašeno da je riječ o individualnoj krivičnoj odgovornosti za genocid u Srebrenici i da je dgovornost vezana za međunarodno pravo.

U pismu se navodi da dodatni paragrafi ne mijenjaju suštinu teksta. Dodaje se da Njemačka, Ruanda i Bosna i Hercegovina žele naglasiti jaku regionalnu podršku, koju nacrt rezolucije već uživa, o čemu svjedoči i broj predlagača iz regiona.

Još se navodi da predstojeće usvajanje predstavlja ključnu priliku “da se ujedinimo u odavanju počasti žrtvama i priznanju ključne uloge koju su odigrali međunarodni sudovi – odnosno ICJ i ICTY – u priznavanju genocida u Srebrenici”.

Na kraju su u pismu uputili poziv državama članicama da pruže svoju podršku u duhu ujedinjenja protiv poricanja genocida, te ponavljaju da rezolucije o sjećanju nastoji ujediniti, a ne podijeliti.

Podsjetimo, iako su oba amandmana Crne Gore uvrštena u rezoluciju, oni su dorađeni. Pogotovo je drugi amandman bio neprihvatljiv jer je uvodio Dejton kao nepromjenjivu kategoriju i brutalno je odbijen. Umjesto predloženih “Dejtona, entiteta i koegzistencije”, ovaj dio sada govori o “jedinstvu u različitostima Bosne i Hercgovine”, kakva je vladala stoljećima, a što postaje glavni moto EU.

Konačni tekst rezolucije (‘Međunarodni dan sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995.’) prenosimo u cjelosti:

Napominjući da je procesuiranje osoba odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sustavima, uključujući Sud Bosne i Hercegovine, Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju kao i Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove, i dalje od središnje važnosti za proces nacionalnog pomirenja i izgradnje povjerenja te za obnovu i održavanje mira u Bosni i Hercegovini, te priznajući da je snažna regionalna suradnja između nacionalnih tužiteljstava ključna u promicanju mira, pravde, istine i pomirenja među zemljama u regiji.

Ponavljajući nepokolebljivu predanost održavanju stabilnosti i promicanju jedinstva u različitosti u Bosni i Hercegovini.

Napominjući da će se 2025. godine obilježiti trideseta godišnjica genocida u Srebrenici, u kojem je izgubljeno najmanje 8372 života, tisuće raseljenih i obitelji i zajednice razorene:

1. Odlučuje 11. srpnja odrediti Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995. godine, koji će se obilježavati svake godine;

2. Osuđuje bez zadrške svako poricanje genocida u Srebrenici kao povijesnog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i putem svojih obrazovnih sustava, razvojem odgovarajućih programa, također u sjećanje, prema sprječavanju poricanja i iskrivljavanja te pojave genocida u budućnosti;

3. Također osuđuje bez zadrške radnje kojima se veličaju oni koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici;

4. Naglašava važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihovog dostojnog pokopa, te poziva na nastavak procesuiranja onih počinitelja genocida u Srebrenici koji još nisu izvedeni pred lice pravde;

5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, prema potrebi, i međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde;

6. Moli glavnog tajnika da uspostavi program za informiranje pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, započinjući svoje aktivnosti pripremama za tridesetu godišnjicu 2025. godine, a također moli glavnog tajnika da ovu rezoluciju stavi na znanje svim državama članicama, organizacijama sustava Ujedinjenih naroda i organizacijama civilnog društva radi odgovarajućeg obilježavanja;

7. Poziva sve države članice, organizacije sustava Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne dionike, da obilježe Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u spomen i čast žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine, kao i odgovarajuće aktivnosti obrazovanja i podizanja svijesti javnosti.