VIŠEGODIŠNJE ISTRAŽIVANJE: Avdo Huseinović o prvom filmu koji dokumentuje planetarni zločin: Džamije su rušene i nakon potpisivanja Dejtona

Avdo Huseinović, autor dokumentarnih filmova koji istrajno i sistematski bilježi najvažnije priče našeg naroda, i ovoga puta donosi djelo koji otvara važno, a do sada nedovoljno ispričano poglavlje naše historije.

Njegov novi film “No lomite munar i džamiju”, nastao kroz višegodišnje istraživanje, prva je sveobuhvatna dokumentarna priča o sistematskom rušenju džamija tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, zločinu koji je, kako film pokazuje, počinjen i nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Još iz ove rubrike

Društvo 9. Septembra 2026.

ZLOČIN U GRABOVICI: Prije 33 godine pripadnici Armije RBiH ubili su 33 hrvatska civila

Društvo 9. Septembra 2026.

ULOŽENI SILNI NOVCI, A TRAMVAJI I DALJE KASNE: Šteta spiskao stotinjak miliona, a inspekcija utvrdila da se ne poštuje red vožnja kod čak 6 linija

U organizaciji Islamske zajednice Bošnjaka Sjeverne Amerike, u četiri američka grada Hardford, Čikago, St. Louis i Phoenix, u proteklih deset dana premijerno je prikazan ovaj film.

– Novi film je nekoliko godina rađen i to je prva dokumentarna filmska priča o sistematskom rušenju džamija tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. To dokazujemo i u filmu, džamije su rušene i nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Neke su rušene u vrijeme potpisivanja Sporazuma, a neke čak i dvije godine poslije – naveo je Huseinović za Stav.

Riječ je o planetarnom zločinu, kako on ocjenjuje, i od iznimne je važnosti što je dokumentovano, što zbog nas, tako i zbog generacija koje će doći poslije nas.

– Znamo svi statistiku koja se uglavnom spominje svakog 7. maja na Dan džamija. Riječ je o više od 600 srušenih džamija na okupiranim teritorijama i još više stotina onih koje su oštećene i porušene artiljerijskim djelovanjima u sredinama koje su bile pod kontrolom Armije Republike Bosne i Hercegovine – kazao je on.

Film je urađen istraživački, kao svojevrsni putopis kroz Bosnu i Hercegovinu.

– Nažalost, nikad u jednom dokumentarnom filmu, koji traje sat i pedeset minuta, ne može se ispričati ni blizu onoga što bi trebalo. Ali, trudio sam se da u tih petnaestak slučajeva koje smo obradili, sa brojnim relevantnim dokumentima, kroz izjave insajdera, pripadnika srpskih vojnih snaga, ali posebno oslanjajući se na svjedočenja pred Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu, prikažemo metodologiju koja je vladala od prvih dana agresije.

Naravno, srpske vojne snage su je prve koristile i u puno većoj mjeri, ali su ih od Prozora u oktobru 1992. godine pa sve do 1997. godine u tome vjerno pratili i pripadnici hrvatskih vojnih snaga, što je naravno evidentirano i u haškoj presudi Prliću i drugima – objasnio je Huseinović.

Akcentirao je da je važno da je rušenje džamija uvršteno kao ratni zločin u više pravosnažnih haških presuda.

– U filmu imamo brojna imena, nazive inžinjerskih jedinica koje su radile. Ono što smatram jako važnim jeste da je meni kao autoru u mnogome oslonac bila ekspertiza jednog američkog profesora s Harvarda, stručnjaka za islamsko naslijeđe na Balkanu, koji je bio vještak Haškog tribunala i svjedok u više predmeta. On je na naučan, nepristrasan način, dao veliki doprinos da priča o rušenju džamija tokom agresije na našu domovinu postane globalni historijski fakt. Možemo kazati, i to je dokazano kroz ovaj film, da je možda prvi put u historiji čovječanstva rušenje džamija uvršteno kao ratni zločin na globalnom nivou kroz presude najvećeg suda za ratne zločine na svijetu, a to je u ovom slučaju bio Tribunal u Hagu – zaključio je Huseinović.