Četvrtak, 10. Septembra 2026
Četvrtak, 10. Septembra 2026
UŽASAN PRIZOR: Pogledajte najezdu smrdibuba u dijelu BiH (VIDEO)
Stručnjaci upozoravaju da azijske smrdibube nanose ozbiljne štete poljoprivredi jer se hrane biljnim sokovima i napadaju više od tristo vrsta biljaka
Azijske smrdibube, poznate i kao azijske mramorne stjenice ili smrdljivi martini (Halyomorpha halys), posljednjih sedmica preplavile su kuće, polja i voćnjake širom regije, a najezda je zahvatila i Bosnu i Hercegovinu.
Ove invazivne vrste porijeklom su iz istočne Azije, ali su se u posljednjih nekoliko godina proširile gotovo cijelom Evropom. Zbog blažih zima i nedostatka prirodnih neprijatelja, postale su sve brojnije i sada prijete da trajno nastane na našim prostorima – od zidova i vrtova do poljoprivrednih površina.
Još iz ove rubrike
„Majstori preživljavanja“
Stručnjaci upozoravaju da azijske smrdibube nanose ozbiljne štete poljoprivredi jer se hrane biljnim sokovima i napadaju više od tristo vrsta biljaka – među njima jabuke, paradajz, paprike i kukuruz.
Za razliku od domaćih vrsta, azijske smrdibube su veće, brže i otpornije. U prirodnim ekosistemima njihovu brojnost obično kontrolira tzv. samurajska osica, ali u Evropi taj prirodni neprijatelj ne postoji, što omogućava da se šire gotovo bez ikakvih ograničenja.
Zbog blažih klimatskih uslova i sve toplijih zima, stručnjaci smatraju da se broj ovih kukaca u BiH i regiji neće smanjivati, već će njihova prisutnost postajati sve uočljivija iz godine u godinu.
Video najezde iz Rasavaca
Da je problem već sada zabrinjavajućeg razmjera, pokazuje i videozapis objavljen na društvenim mrežama, snimljen u selu Rasavci kod Prijedora. Snimak prikazuje stotine smrdibuba koje prekrivaju zidove kuća i prozore, što je izazvalo nelagodu među mještanima.
Azijske stjenice već godinama stvaraju velike probleme u voćnjacima širom BiH, a i dalje ne postoji efikasna strategija borbe protiv njih.
Smrdibube instinktivno traže topla i suva skloništa, pa tokom hladnijih dana ulaze u domove.
Najčešće prolaze kroz pukotine na fasadi ili bilo kakve neizolovane otvore, zbog čega je prvi korak u zaštiti da se saniraju spoljašnja oštećenja.
Kako da napravite prirodni sprej protiv smrdibuba
Vrtlari znaju za trik koji podrazumijeva kombinovanje sode bikarbone i vode kojom prskaju biljke, a vjeruje se i da smrdibube bježe od mirisa bijelog luka i nane, pa se te biljke mogu staviti blizu ulaznih vrata, prozora i drugih mjesta kroz koje ovi insekti mogu da uđu.
Druga, možda zahvalnija opcija, jeste da u vodu ubacite nekoliko kapi eteričnog ulja nane i prskate spoljnu stranu prozora, ulaznih i balkonskih vrata, piše Jutarnji.
Ovo je prirodan način za odstranjivanje smrdibuba, dodaje Jutarnji.
Recept za tečnost:
1 litar vode
2 šolje sirćeta
10 kapi eteričnog ulja nane
*Sve dobro promiješajte i stavite u prskalicu.
Kako ga koristiti:
Pronađite problematična mesta – često su to donje strane lišća biljaka. Temeljno poprskajte biljke, posebno donje strane lista, gdje se insekti skrivaju. Ponovite tretman svaka tri dana ili odmah nakon kiše, jer voda može isprati tečnost sa biljaka.
Bonus savjeti za odbijanje smrdibuba
*Smanjite spoljnu rasvjetu noću, jer ih svjetlo privlači.
*Zatvorite sve moguće ulaze – dobro zatvorite prozore i vrata, popravite prozorske mreže i zatvorite sve šupljine.
*Redovno održavajte vrt – kosite travu, uklanjajte suvišne biljke i otpad.
*Ako se pojave unutar doma, počistite ih ili usisajte, pa ispraznite vrećicu na otvorenom.
*U težim slučajevima možete angažovati profesionalce za kontrolu štetočina, pri čemu treba da zatražite ekološki prihvatljiva rješenja.
Šta privlači smrdibube?
Privlače ih toplota i svjetlo. Kad zahladi, one pokušavaju da uđu u domove zbog skloništa. U dom ulaze kroz pukotine oko prozora, vrata, iza dimnjaka, ispod streha. Takođe ih privlači hrana – voće, povrće i biljke koje luče sok ili nectar, prenosi Nova.
Ne ubijajte ih ni na koji način – ako se osećaju ugroženo, izlučuju neugodan miris. Takođe, nemojte ih dirati rukama – koristite papir ili rukavice, pažljivo ih uhvatite i izbacite napolje.
