UZ DAN MUZEJA: Srpski zločinci su vršili genocid i urbicid

Dodajte izdvojeno.ba u omiljene izvore na Googleu

Nihad Halilbegović

Na međunarodni dan muzeja 18. maja, muzeji širom svijeta skreću pažnju široj javnosti na kulturnu baštinu i ulogu muzeja u  njenom promovisanju.

Još iz ove rubrike

Društvo 9. Septembra 2026.

ZLOČIN U GRABOVICI: Prije 33 godine pripadnici Armije RBiH ubili su 33 hrvatska civila

Društvo 9. Septembra 2026.

ULOŽENI SILNI NOVCI, A TRAMVAJI I DALJE KASNE: Šteta spiskao stotinjak miliona, a inspekcija utvrdila da se ne poštuje red vožnja kod čak 6 linija

Stalna i kontinuirana obaveza je podsjećati se na muzeje, svjetionike kulture i naše prošlosti, ali i na zločine kulturocida u vremenu kada su historijsku (kulturnu) baštinu Bosne i muzejske eksponate uništavali bez imalo stida, krvnički u namjeri da je zatru, a onda falsifikuju historiju.

Nikada ne smijemo zaboravit „mračne umove“ koji su u agresiji na Bosnu i Hercegovinu (1992-1995) nemilosrdno uništavali našu kulturnu baštinu: biblioteke, arhivsku građu (arhive) i muzejske eksponate. Tako su u Sarajevu vojnici JNA, pripadnici srpskih i srbijanskih jedinica, krajem maja 1992. godine zapalili zgradu Orijentalnog instituta i uništili više od tristotine hiljada orginalnih dokumenata pisanih pretežno na orijenatlnim jezicima, a u augustu iste godine zapalili su sarajevsku Vijećnicu u kojoj je izgorjelo preko dva miliona primjeraka arhivske građe, dokumenta,  knjiga i sl.

Veliku i nenadoknadivu štetu su nanijeli vakufskoj imovini. Na stotine vjerskih objekata i ambijentalnih cjelina je oštećeno ili potpuno uništeno. Više od 100 džamija i mesdžida je devastirano ili razoreno. Od navedenih sakralnih objekata,  njih 67 su od izuzetnog historijskog značaja i spadaju u spomenički fond grada Sarajeva.

U svom rušilačkom pohodu oštetili su ili zapalili (razorili) 28 objekata, katoličke vjerske zajednice, 5 pravoslavnih i 5 jevrejskih objekata.

Teže su oštećene (razorene) urbanističke cjeline iz  osmanskog, austrougarskog i savremenog perioda.

Od oštećenih ili razorenih individualnih stambenih objekata, 47 se vode u spomeničkom fondu. Sarajevo kao grad koji je utemeljio Isa-beg Ishaković je devastiran (razoren ili oštećen).

U vrijeme ubijanja nedužnih građana i uništavanja Sarajeva, pripadnici srpskih jedinica, kasnije tzv. Vojske Republike Srpske su iz svih oružja i oruđa pokušali uništiti Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine i materijalne dokaze našeg hiljadugodišnjeg postojanja u državi Bosni, bosanskog jezika, kulture i sl. Zahvaljujući prije svega Svevišnjem, uposlenicima u Muzeju Bosne i Hercegovine (Muzej je imao 120 zaposlenih, da bi  početkom agresije ostalo u radnom odnosu samo njih 18, a u ratu je primljeno 17 zaposlenika, tako da je u Muzeju bilo ukupno 35 zaposlenih), zatim ratnom direktoru Muzeja, prof. dr. Enveru Imamoviću, stručnjaku i humanisti kao i organizaciji zaštite Muzeja od strane Prvog štaba Patriotske lige u Bosni i Hercegovini, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, iako oštećen, spašen je.

U zabilješkama, odnosno neobjavljenom dnevniku koji sam tih dana vodio, pri završetku radova između ostalog je zapisano „29.01.1995 – Sa saradnicima sam posjetio Zemaljski muzej. Radovi na zaštiti Zemaljskog muzeja su skoro okončani. Zgrada Muzeja je na najosjetljivijim mjestima zaštićena (prozori i sl.), vrećama sa pijeskom su obloženi najznačajniji stečci. Posao su stručno obavili radnici „Hidrogradnje“ RJ „Sigma“. Eksponati u arheološkom, etnološkom i prirodnjačkom odjeljenju po potrebi sklonjeni i koliko toliko zaštićeni. Bošnjačke zastave su stručno obrađene i sklonjene. Botanički vrt je uređen i zaštićene su endemske vrste biljaka. Odlučeno je da se šest bosanskih soba ne demontira, pošto samo za izradu tehničke dokumentacije treba 40-50 dana. Urađeno je preko 800 fotografija, video snimci i sl. Ohrabren poslije razgovora sa poznatim drvorezbarom iz Konjica, Nikšić Besimom, koji mi je rekao da se sve bosanske sobe izrađene u drvetu, ukoliko budu oštećene ili uništene, mogu rekonstruirati (izraditi nove) ukoliko postoji dokumentacija (fotografije, videozapisi).

Svi koji su bili angažovani na zaštiti Muzeja: Patriotska liga, civilna zaštita (16-17 ljudi), preduzeće „Hidrogradnja“ RJ „Sigma“, šest radnika GRO „Rad“, jedan radnik, utovarivač za zemlju, privatni autoprevoznici i tri kamiona, ekipa snimatelja – tri čovjeka, jedan arhitekt i asistent, KRO „Park“ 10 radnika, koordinator Patriotske lige u Muzeju Ahmed Sijerčić, dva radnika Sekretarijata za odbranu odjeljenja Centar, načelnici civilne zaštite, donatori mlijeka, hljeba, nafte, ćevapa, novca, deratizacije i dezinfekcije svega 35. radnika, su na svoj način dali određen doprinos u zaštiti kulturne baštine.

Zaposlenici u Muzeju su sa ratnim direktorom prof. dr. Enverom Imamovićem svojim požrtvovanjem, zalaganjem, stručnim radom i humanim odnosom prema kulturnoj ustanovi (Muzeju) u ratu dali veliki doprinos u očuvanju naše baštine, naših korijena. Zaslužili su da ih se sjetimo i mlađim generacijama pričamo o njima. Nadam se da ih generacije koje dolaze neće zaboraviti“…  „30.01.1995 – U vezi zaštite Zemaljskog muzeja posao u organizaciji Patriotske lige je završen. Ostalo je još dosta toga da se uradi. Ne smijemo zaboraviti ustanove u kojima se čuva kultura, prepoznaje naša prošlost i sagledava budućnost. Zaposlenicima Zemaljskog muzeja smo poželjeli puno sreće, a mi nastavljamo sa našom pomoći Armiji i MUP-u R BiH i zaštiti kulturnog blaga“

Ratni direktor Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, prof. dr. Enver Imamović u recenziji knjige „Uništavanje kulturno-historijskog naslijeđa u Sarajevu 1992-1995. godine – spašavanje Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u ratnim uvjetima“

autora Nihada Halilbegovića između ostalog napisao je „Kada sam u svojstvu ratnog direktora Zemaljskog muzeja, ratne 1995. godine, podnio izvještaj na Međunarodnom kongresu arheologa u Norveškoj, o stanju i načinu kako se spašava Zemaljski muzej i blago u njemum, reakcije su bile takve da je to bio razlog da se upravo u Sarajevu 2001. godine  održi međunarodna konferencija s temom „Katastrofe  i zaštita od katastrofa u muzejima“. Tom prilikom je komitet ICOMA (International committete of world museum) sa sjedištem u Parizu odao puno priznanje ratnom osoblju Zemaljskog muzeja kao i Nihadu Halilbegoviću (Patriotskoj ligi) ...“