SUPROSTAVLJANJE TRUMPU: U Davosu ponuđeno rješenje – nova međunarodna organizacija bez SAD-a

Njemački eurozastupnik Bernd Lange, predsjednik parlamentarnog Odbora za međunarodnu trgovinu (INTE) i stalni izvjestitelj za SAD te izvjestitelji u sjeni postigli su u srijedu dogovor da se pregovori o dva zakonodavna prijedloga stave na čekanje “iz solidarnosti” nakon upućenih Trumpovih prijetnji carinama zemljama koje su poslale vojsku na Grenland.

EU i SAD postigli su u srpnju prošle godine politički dogovor o carinskim i trgovinskim pitanjima. Komisija je nakon toga objavila dva zakonodavna prijedloga usmjerena na provedbu određenih carinskih aspekata Okvirnog sporazuma između EU-a i SAD-a. Odbor INTE odgovoran je za oblikovanje tih zakona u Parlamentu i za vođenje pregovora s vladama EU-a o konačnom obliku carina na robu uvezenu iz SAD-a.

Još iz ove rubrike

Svijet 8. Septembra 2026.

SUMNJIVA EU POLITIKA: Kontradiktorne poruke iz Brisela zbunjuju BiH i ruše kredibilitet, baš kao i 90-tih

Svijet 8. Septembra 2026.

TURSKA ODALA POČAST ŽRTVAMA SREBRENICE: Osudila srpsko veličanje genocidaša Mladića

Prvi zakonodavni akt odnosi se produženje bescarinskog režima za uvoz jastoga, a drugi na ukidanje carina na industrijske proizvode iz SAD-a te na osiguravanje povlaštenog pristupa tržištu EU-a za određene američke proizvode iz sektora ribarstva i neosjetljive poljoprivredne proizvode.

Trgovina robom i uslugama između EU-a i SAD-a udvostručila se tokom posljednjeg desetljeća te je 2024. godine premašila 1,6 biliona eura, pri čemu je trgovina robom iznosila 867 milijardi eura, a uslugama 817 milijardi eura.

Kanadski premijer Mark Carney predlaže neku novu vrstu međunarodne organizacije za druge, za sve ostale srednje sile, znači države koje nisu Kina, Rusija, a ni SAD

Trump u Davosu kaže neće upotrebljavati silu, ali insistira na dogovoru. Kako gledati na današnji govor, koji je trajao više od sat vremena?

Jako je važno to što je rekao da neće upotrebiti silu, u onoj mjeri u kojoj se Trumpu isto može vjerovati, a to nije previše. Sigurno je dobar signal i dobar put u odnosu na ono gdje smo bili krajem prošle sedmice i prošlog vikenda. Čini mi se da je Evropa ostvarila pritisak na Ameriku kroz slanje svojih vojnika na Grenland i pokazujući kroz diplomatske kanale, i kroz javne izjave, da ovo nije nešto oko čega će se dati potezet za nos više. Djelovalo je to na Trumpa, pogotovo slanje vojske na Grenland. Trump je vrlo nedvosmisleno poručio da neće, da ne planira, ni na koji način vojno intervenisati u Grenlandu. Dakle, taj dio bio je da umiri, da makne oružje iz prvog plana ove rasprave. Ali on neće tu završiti. On neće odustati od Grenlanda, on i sada insistira da se Grenland na neki način preda Americi, što i dalje ne rješava stvari, jer to se neće dogoditi. Dakle, problem i dalje postoji, ali je sigurno bolje čuti da, kad kaže, neće upotrijebiti oružje, nego kad je prijetio da će to napraviti oružanom silom.

Nakon napada na Venecuelu aktualizovana je ideja o kupovini Grenlanda. Šta je ovdje cilj – kontrola Arktika i resursa, rijetkih metala, morskih puteva ili ovo što Donald Trump danas potencira – da bi to područje jedino bilo sigurno kada bi bilo pod kontrolom SAD-a?

To područje je sigurno jer je već pod kontrolom Sjedinjenih Država. Znači, Sjedinjene Države imaju vojnu bazu, Evropska unija doduše drži 75 ili 115 vojnika, zavisno o različitim izvorima. Dakle, drže manje od 200 vojnika. Znači, ako je potrebno i imaju saglasnost i Grenlanda i Kraljevine Danske da postave više vojnika, otvore nove vojne baze i rade tamo što god hoće, i to već rade, a sada očito smatraju da treba više od ove male posade koje imaju. Znači, to je jedan argument. Drugi argument je da su Sjedinjene Države na Grenlandu, kao što je Trump rekao, od Drugog svjetskog rata i u Hladnom ratu imale “odriješene ruke”. Danci su tražili, samo jedan su uslov bili postavili, a to je da se džentlmenski dogovore da nikad ne priznaju da je nuklearno oružje raspoređeno na Grenlandu. Amerikanci su o tome šutjeli iako se znalo da je tamo i nuklearno oružje raspoređeno dok nije 1950-ih u jednom incidentu došlo do ispadanja neke bombe iz aviona i onda je došlo do zagađenja radioaktivnim otpadom. Znači i ono što su ih ovi molili da zadrže kao tajnu, Amerikanci nisu zadržali kao tajnu, ali dalje su imali potpuno otvoren pristup i niko nije nikad to dovodio u pitanje. I sam Trump je danas rekao da nije riječ o kritičnim mineralima, s obzirom da je na Grenlandu sve neusporedivo skuplje nego drugdje, tih minerala ima i drugdje. Kopanje na Grenlandu samo zbog toga je skupo, svaka vrsta aktivnosti je skuplja. Znači, nema nikakvog razloga zašto bi za neke minerale, koji se mogu drugdje u svijetu naći… ni to nije nikakav argument koji bi držao vodu. Riječ je o imperijalnom porivu Donalda Trumpa i ljudi oko njega koji žele proširiti teritorij Sjedinjenih Država, koji razmišljaju na način kako se razmišljalo u 19. i ranijim stoljećima i koji nemaju nikakvog zazora od toga da sruše cijeli međunarodni poredak ako će time uvećati svoj vlastiti ego i ono što oni misle da će ih upisati u historiju.

Trump govorio sat vremena

U svom obraćanju Trump se dotakao brojnih pitanja uključujući Venecuelu, ekonomiju, nuklearnu energiju, Evropu, NATO i posebice, Grenland.

– Venecuela je prije 20 godina bila divna zemlja. Mi im pomažemo, zarađivat će više novca nego ikad, građani će živjeti bolje. Kad je napad završio rekli su, idemo se dogovoriti. Zaradit će više u idućih šest mjeseci nego što su zaradili u 20 godina, naglasio je Trump.

Ipak, veliki dio govora Trump je posvetio Grenlandu

– Imam ogromno poštovanje prema Grenlandu i Danskoj. Nijedna država, osim Sjedinjenih Američkih Država, ne bi trebala biti u poziciji da osigurava Grenland, kazao je Trump.

Trump je naglasio da je tokom Drugog svjetskog rata, kada je Danska pala pod Njemačku, Grenland ostao nebranjen.

– Bili smo primorani poslati vlastite snage kako bismo zadržali teritorij Grenlanda. Borili smo se za Dansku. Ogroman komad leda. Spasili smo Grenland i spriječili neprijatelje da ga preuzmu, dodao je.

Trump ističe da su nakon završetka rata i savezničke pobjede, SAD Grenland vratile Danskoj.

– Koliko smo bili glupi što smo to učinili. Koliko su sada nezahvalni, istakao je Trump.

U aktuelnom globalnom kontekstu, naglašava se da su sigurnosni rizici znatno veći nego prije osam decenija. Razvoj nuklearnog oružja i raketnih sistema čini Grenland izuzetno osjetljivom tačkom, jer se nalazi na strateški ključnom položaju između Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine.

Upravo zbog toga se upozorava da je Grenland danas faktički nebranjen, što predstavlja potencijalnu prijetnju nacionalnoj i međunarodnoj sigurnosti.

– Tražimo hitne pregovore s Danskom, na isti način na koji su evropske zemlje nekada sticale teritorije. Ovo nije prijetnja NATO savezu, ovo će pomoći NATO savezu. Niko to ne može osporiti, mi dajemo toliko mnogo, a zauzvrat dobijamo toliko kritika, istakao je Trump.

– Ako pristanete cijenit ćemo to mnogo. Ako ne, zapamtit ćemo, zaključio je američki predsjednik.

Šta ovdje može uraditi Evropa, Danska… Trump kaže samo SAD mogu zaštiti Grenland, koliko se lokalno stanovništvo uopšte pita? Danas dolaze poruke kako će se možda na Grenlandu održati vojna vježba. U suštini, koliko se zapravo lokalno stanovništvo uopšte na Grenlandu i za šta pita?

Lokalno stanovništvo je na istoj strani na kojoj je EU i Kraljevina Danska. Dakle, oni imaju sa Danskom neku vrstu dialoga u kojem traže veću autonomiju i oni biraju Dansku. Dakle, oni provode izbore, to je demokratija, to je mali broj ljudi, ali provode se izbori i postoje političke stranke. Nijedna stranka, nijedna grupacija, nijedan pokret ne postoji za Sjedinjene Države. Njih se pita u toliko da se svaka vrsta otpora američkom imperijalizmu na Grenlandu je zapravo slijeđenje volje, interesa i želja lokalnog stanovništva. Ne samo Danske, nego i samog Grenlanda. U tom smislu je, mislim, situacija čista. Realno mislim da je najbolji odgovor ono što je u svom govoru u Davosu rekao kanadski premijer Mark Carney, koji je imao jedan senzacionalno dobar govor, koji predlaže neku novu vrstu međunarodne organizacije za druge, za sve ostale srednje sile, znači države koje nisu Kina ili Sjedinjene Države ili Rusija, a koje žele zadržati sistem vrijednosti i žele zadržati međusobnu saradnju. I koje ne zanima kolonijalizam, imperijalizam i ovo sve što Trump radi, a ne žele se svrstati ni s Kinom. Mark Carney je ponudio jednu vrstu budućnosti u kojoj bi se one međusobno organizovale. Znači, imali bismo NATO ili neku vrstu transatlantske evropske unije u kojoj bi države, koje vide benefit od ovoga što je dosad funkcionisalo 80 godina, nastavile bez SAD-a. Mislim da je to realno jedina budućnost, ali da Trumpa neće biti lako skinuti iz Grenlanda ili iz nekog drugog teritorija, kad mu to padne napamet.