STRUČNJACI OPĆE BOLNICE I KCUS-a U NJEMAČKOJ SA BH. DOKTORIMA: Razmjena iskustava, znanja, dogovorena saradnja sa domovinom

Preko 200 doktora iz BH dijaspore koji rade u Njemačkoj učestvovalo je skupu u našoj ambasadi u Minhenu. Na cjelodnevnom skupu, podijeljenom po disciplinama, razgovaralo se i o mogučnosti saradnje, transfera znanja u medicini, dogovaralo se usavršavanje naših mladih studenata i ljekara u Njemačkoj... Jedan od prezentanata na ovom sjajnom skupu bio je i prof. dr. Ismet Gavrankapetanović koji je oduševljen snagom naše dijaspore i željom da pomognu domovini

U Minhenu je juče održan skup ljekara iz KCUS-a i Opće bolnice sa kolegama iz Njemačke koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine.

Sastanak je održan u bosanskoj ambasadi u Minhenu, a Damir Arnaut je bio domaćin.

Na cjelodnevnom medicinskom skupu razgovaralo se o mogučnosti saradnje, transfera znanja u medicini.

Dogovaralo se i usavršavanje naših mladih studenata i ljekara u Njemačkoj,  dolazak ljekara koji rade u Njemačkoj u svoju Bosnu, te razmjena znanja i iskustva.

Organizator je  Udruženje ljekara u Njemačkoj koji su porijeklom iz Bosne, na čelu sa dr Mirzom Pojskićem i dr Anisom Gradščević.

Cijeli dan je bio radni.  Bilo je 200 učesnika. Smatra se da trenutno broji 2.000 ljekara našeg porijekla i još se širi svake godine.

Poslije se radilo u grupama prema medicinskim oblastima: hirurgija, internističke grane, dijagnostika…

Među govornicima i učesnicima bili su svjetski priznati stručnjaci, poput prof. dr. Ognjena Gajića sa klinike Mayo u Rochesteru, prof. dr. Adnana Begovića iz San Diega, dr. Mirze Pojskića iz Marburga, te dr. Igora Knezovića iz Zagreba, kao i mnogi drugi.

Jedan od istaknutih govornika na ovom sjajnom skupu bio je i prof. dr. Ismet Gavrankapetanović koji je oduševljen snagom naše dijaspore i željom da pomognu domovini.

 

Posebno inspirativno izlaganje imao je dr. Mirza Pojskić, neurohirurg sa Univerzitetske klinike u Marburgu, koji već godinama spaja domovinu i dijasporu u praktične projekte.

 

Drugi kongres bh. ljekara održan u Berlinu: Spajamo dijasporu i domovinu, nauku i humanost

‘Narod bez korijena… pa smo danas na svim poljima i frontovima jaki pa i na ovom medicinskom polju da smo uspjeli sad konačno tu veliku snagu, veliki potencijal da kanalizujemo’, kazao je Pojskić, ističući da je upravo zahvaljujući zajedničkom trudu organizacija kao što su BHAG i BHAAAS, Kongres izrastao u naučnu platformu zavedenu i pri zvaničnim institucijama u Njemačkoj.

Govorio je i o tome kako je uz pomoć svojih kolega uspio lansirati stipendijski program za studente i mlade doktore iz BiH:

Na ličnom planu ja sam razvio jedan mali program kod sebe na klinici u Marburgu, imao sam do sad dvoje studenata medicine, jednu mladu doktoricu… pozivam sve druge kolege iz BiH koji rade u Njemačkoj da otvore vrata svojih klinika i ustanova našim studentima i doktorima.

Upravo ti konkretni mostovi znanja, kako ih nazivaju u BHAAAS-u, donose novu nadu za zdravstvo u BiH.

Posebna pažnja posvećena je razvoju neurohirurgije, gdje već postoje ozbiljni planovi za unapređenje operacijskih kapaciteta i edukaciju mladih stručnjaka na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.

Ova nekakva klinička i stručna saradnja je već počela da živi i koliko ćemo zaista od toga napraviti zavisi od nas ovdje u Njemačkoj… ali i od kolega u BiH koji trebaju tu ispruženu ruku objeručke da prihvate.

Kongres je također bio važna tačka za ozvaničenje saradnje između BHAAAS-a i BHAG-a. Potpisani su programi razmjene znanja i metoda, uključujući: razmjenu studenata i doktora (stažiranja, stipendije, klinička praksa), mentorstvo od strane doktora iz dijaspore, razvoj specijaliziranih medicinskih odjela u BiH, posebno na polju neurohirurgije.

U okviru Erasmus+ i EU PISA programa uspostavljena je prva saradnja između Medicinskog fakulteta u Sarajevu i fakulteta u Marburgu, te su u toku pregovori za saradnju sa univerzitetima u Düsseldorfu, Mostaru i drugim evropskim centrima.

Drugi kongres bh. ljekara održan u Berlinu: Spajamo dijasporu i domovinu, nauku i humanost

‘Imali smo odprilike 55 Zoom sastanaka, od Australije do Amerike, povezujući društva, udruženja, stručne i kulturne organizacije’, prisjetio se Pojskić, objašnjavajući koliko je napora uloženo u izgradnju ove mreže.

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *