SRETNO: Dan rudara u strahu od zatvaranja rudnika

U Elektroprivredi Bosne i Hercegovine s optimizmom doživljavaju vijesti o povećanju proizvodnje u rudarskom sektoru Federacije Bosne i Hercegovine za 20 posto jer to garantira stabilnost elektroenergetskog sektora u narednoj godini. Za razliku od većine federalnih rudnika, u Zenici rudari imaju mnogo manje razloga za optimizam jer čekaju zatvaranje svog rudnika.

U Bosni i Hercegovini se obilježava Dan rudara. Ovaj dan iniciran je 21. decembra 1920. godine kada su rudari više bosanskohercegovačkih rudnika stupili u generalni štrajk zbog nametnutih teških uslova rada.

Još iz ove rubrike

Društvo 9. Septembra 2026.

ZLOČIN U GRABOVICI: Prije 33 godine pripadnici Armije RBiH ubili su 33 hrvatska civila

Društvo 9. Septembra 2026.

ULOŽENI SILNI NOVCI, A TRAMVAJI I DALJE KASNE: Šteta spiskao stotinjak miliona, a inspekcija utvrdila da se ne poštuje red vožnja kod čak 6 linija

Rudari iz Tuzle, Zenice, Mostara, Breze i drugih bh. gradova postavili su dva osnovna cilja povećanje nadnice za 30 posto i povećenje porodičnog doplatka. Ovi zahtjevi, ekonomskog karaktera, bili su odgovor na visok skok cijena osnovnih životnih namirnica koji je u kratkom vremenskom periodu dosegao čak 80 posto razlike. Kao malo koji praznik, ovaj u Bosni i Hercegovini svi doživljavaju svojim ili mu barem odaju dužno poštovanje.

Rudari Rudnika uglja Kreka kažu da je ovo bila dosta izazovna godina za njih, ali su zadovoljni što se poštivao kolektivni ugovor i što su ipak podigli nivo proizvodnje. Očekuju da će Elektroprivreda ispuniti obećanja i uložiti u opremanje rudnika. Iskazuju žaljenje zbog zatvaranja zeničkog Rudnika, ali vjeruju da će moderna širokočelna oprema, koja će iz ovog Rudnika biti instalirana u Rudniku Mramor, mnogo značiti za ovaj Rudnik, kao jedini rudnik sa pozemnom eksploatacijom u krekinim rudnicima.

“Proizvodnja Rudnika Mramor kreće se izmedju 10 000 i 12 000 tona mjesečno. Nije se podbacilo ni jedan mjesec po tom planu, po tom pitanju da se da onoliko koliko se može ali evo imajući u vidu da je to najkvalitetniji ugalj u Kreki pa i šire, da je tržište žedno za jednim takvim proizvodom, mi imamo nadu da ćemo dočekati taj dan kad ćemo prestati više ručno to kopati”, rekao je Senad Sejdić, predsjednik Sindikata RU Kreka Tuzla.

Rudari Rudnika mrkog uglja Zenica se polako mire sa odlukom o zatvaranju Rudnika i čekaju provođenje ove odluke, ali ističu da je ovo izuzetno težak period za njih, prenosi Radio Sarajevo.

“Imamo dvije grupe radnika, jedna još uvijek obavlja zakonske obaveze silaska u jamu, obilazak jamskih prostorija,provjetravanje jamskih prostorija, imamo 350 do 380 radnika koji su na čekanju, tzv.čekanju, prekidu rada, i primaju minimalu naknadu u mjesečnom niovu od 619 KM koja, s vremena na vrijeme kasni i nekad se sustigne nekad ne sustigne”, izjavio je Nedžad Duraković, zamjenik predsjednika Sindikata RMU Zenica.

Resorni federalni ministar podizanje nivoa proizvodnje u rudnicima posmatra kao dokaz da se s unutrašnjim rezervama, ali s boljom organizacijom, može mnogo više uraditi u rudarstvu.

“Većina rudnika, moram biti iskren, da je u prethodnim godinama poslovala u minusu. Polako ih vraćamo u onaj sistem rada da posluju pozitivno. Ono što se desilo sa Rudnikom Zenica jeste da su drastično bili u minusu i da nisu imali mogućnost da se ponovo vrate. Samo zato što u tri pokušaja nisu povećali nivo proizvodnje”, rekao je za BHRT Vedran Lakić, ministar industrije, energetike i rudarstva FBIH

U Elektropivredi Bosne i Hercegovine su ohrabreni povećanjem proizvodnje u rudnicima uglja i najavljuju nova ulaganja u narednim godinama.

“Za početak govorimo o Rudniku Kreka i Rudniku Kakanj. To je znači pomoćna mehanizacija, prva početna planirana sredstva, nekih 15-ak do 20 miliona KM a kompletan proces dokapitalizacije je preko 90 miliona KM, koje planiramo uraditi u narednih četiri do pet godina”, rekao je Sanel Buljubašić, generalni direktor Elektroprivrede BiH

Vijest da su kinezi Elektroprivredi Bosne i Hercegovine vratili 250 miliona KM zbog neizgradnje Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, direktor Elektroprivrede nije želio komentirati najavljujući da će javnost u narednim danima biti obaviještena o svim detaljima i sudbini Bloka 7.

Husinska buna

Čuvena Husinska buna počela je 21.12.1920. godine. Više od 7000 rudara predvođenih Komunističkom partijom na čelu sa Mitrom Trifunovićem Učom, stupilo je u štrajk zbog niskih nadnica. Tadašnja vlast ugušila je štrajk sedam dana nakon izbijanja, doslovno u krvi. Poginulo je sedam rudara, na desetine je ranjeno, a na stotine optuženo.

Rudar Juro Kerošević, koji je u toku sukoba ubio žandara, osuđen je na smrt vješanjem. Zbog surovosti gašenja štrajka, širom zemlje su izbijale pobune koje su na kraju rezultirale i ublažavanjem kazne za Keroševića na 20 godina robije.

Sve je počelo pola godine ranije. Rudari Bosne i Hercegovine potpisali su sporazum o visini nadnica s Kraljevinom Jugoslavijom 21. jula 1920. godine. Vlada je prekršila sporazum što je dovelo do rudarskog ustanka na području Husina, Lipnice i Morančana (Tuzla). Po selu Husinu ustanak je nazvan Husinska buna. U njoj je sudjelovalo oko 7000 rudara koje je predvodila Komunistička partija.

Iako su rudari samo tražili radnička prava, ustanak je proglašen subverzijom, a trajao je od 21. do 28. decembra 1920. Vlasti su prijetile rudarima da će dobiti otkaz i izgubiti stanove koje su dobili slovenski rudari. Dio rudara i njihovih porodice zaista je izbačen na cestu, a udomili su ih kolege iz obližnjih mjesta. Uskoro su stigli žandari koji su provaljivali u kuće s naredbom da deportiraju strane rudare.

Nakon što su napali nekoliko žena, došlo je do oružanog sukoba pri kojem je jedan žandar ranjen. Zatim stiže vojska koja na današnji dan guši ustanak u krvi. Poginulo je sedam osoba, a nekoliko desetaka je ranjeno. Sudionici su uhićeni te su nad njima i njihovim obiteljima provedene razne vrste nasilja, od pljačke do premlaćivanja i silovanja.

Od posljedica represija umrla su 32 rudara. Uhapšeni su čak i oni koji su se samo solidarizirali s rudarima. Suđenje je završilo tek 13 mjeseci kasnije, a tokom sudskog postupka mnogi su mučeni i ucjenjivani. Neki su osuđeni na dugodišnju robiju, a Juro Kerošević kojeg se teretilo za ubistvo žandara, osuđen je na smrt.

Ovakav postupak nadležnih vlasti izazvao je revolt u cijeloj državi, ali i inozemstvu. Organizirane su akcije, akademska mladež i rudari slali su molbe za pomilovanje. Juro Kerošević je spašen od kazne vješanjem, ali je osuđen na 20 godina teške robije. Od poznatih osoba iz hrvatskog javnog života u akcije su se uključili Đuro Đaković i Miroslav Krleža.

Husinska buna je dobila epilog u velikom sudskom procesu vođenom u Tuzli u januaru i februaru 1922. Optužnica je teretila 350 rudara, a suđeno je 20-orici sudionika.

Narodna pjesma „Konjuh planinom“ inspirirana je Husinskom bunom. Otpjevana je u čast Peje Markovića, koji je poginuo 1944. godine. Bio je pripadnik Husinske partizanske čete, koja je velikim dijelom bila sačinjena od husinskih rudara, učesnika bune. Muzika za pjesmu je preuzeta iz već postojeće ruske melodije.