Četvrtak, 10. Septembra 2026
Četvrtak, 10. Septembra 2026
SRETAN 8. MART: Dan žena, a 107 ubijenih: Mračna statistika koja potresa Bosnu i Hercegovinu
Mnoge organizacije za ljudska prava naglašavaju važnost postizanja ravnopravnosti između spolova, a mnogi ovaj datum doživljavaju kao praznik kada se ženama kupuju cvijeće i pokloni. 8. mart u sjeni nasilja: Iza cvijeća i čestitki kriju se tihe priče žena koje godinama trpe nasilje
Svake godine 8. marta obilježi se Međunarodni dan žena koji podsjeća na borbu za ravnopravnost i probleme žena u društvu. Sa druge strane, postoje i oni koji ovaj dan povezuju sa darivanjem cvijeća i poklona kako bi ženama na taj način čestitali ovaj praznik.
Ujedinjene nacije ovaj datum su proglasile kao Međunarodni dan žena 1977. godine, ali historija 8. marta počinje u 19. vijeku. Na 8. mart dogodio se veliki protest žena koje su radile u fabrici tekstila u New Yorku 1857. godine.
Još iz ove rubrike
Uz želju za promjenama, žene su se okupile kako bi iskazale nezadovoljstvo radnim uslovima, a protest je ubrzo rastjerala policija. Sve to nije obeshrabrilo žene koje su nekoliko mjeseci kasnije osnovale sindikat.
U narednim godinama nastavilo se obilježavanje 8. marta, a jedan od najmasovnijih protesta se desio 1908. godine kada je više od 15.000 žena marširalo kroz New York tražeči kraće radno vrijeme i pravo glasa.
Zahvaljujući socijalistkinji i aktivistkinji za prava žena Clari Zetkin, u Bernu je 1907. godine održana prva Međunarodna konferencija žena. Nakon toga, na Drugoj međunarodnoj socijalističkoj konferenciji žena koja se održala u Kopenhagenu 1910. godine, na njen prijedlog, 8. mart je proglašen Danom žena koji je bio usmjeren na žensku radničku klasu.
Ova ideja 1911. godine proširila se na Evropu pa je Dan žena obilježen u Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji i Danskoj. Nakon što se 8. mart nastavio obilježavati i narednih godina, žene širom Evrope odlučile su 1913. godine održati demonstracije za mir.
Jedna od prekretnica u borbi za ženska prava, bile su demonstracije u Rusiji 1917. godine, kada su žene ukazivale na rat I glad. Nakon oktobarske revolucije, boljševička feministkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. mart postane državni praznik pa se tokom sovjetskog perioda koristio za obilježavanje herojstva radnica.
Shodno povećanju prava žena kroz historiju, simbolika 8. marta se u velikoj mjeri izmijenila. Mnoge organizacije za ljudska prava naglašavaju važnost postizanja ravnopravnosti između spolova, a mnogi ovaj datum doživljavaju kao praznik kada se ženama kupuju cvijeće i pokloni.
Međunarodni dan žena, 8. mart, u javnom prostoru često je pretvoren u simboličan praznik pažnje, poklona i cvijeća. Ulice se ispune karanfilima, političke partije organizuju susrete sa aktivima žena, a društvene mreže preplave poruke zahvalnosti i poštovanja.
Ipak, iza tog jednog dana pažnje često ostaje tišina o problemima sa kojima se mnoge žene suočavaju svakodnevno.
Tišina o nasilju koje se dešava iza zatvorenih vrata domova. O strahu, poniženju i godinama trpljenja. Upravo ta druga strana 8. marta često ostaje nevidljiva – ona koja nije slavlje, već borba za dostojanstvo i sigurnost.
U Bosni i Hercegovini mnoge žene i dalje žive sa svojim nasilnicima. Nasilje nije samo priča iz crne hronike, već realnost brojnih porodica. Žene koje ga trpe nerijetko ostaju bez podrške porodice, zajednice, ali i institucija.
Statistika koja upozorava
Podaci Agencije za ravnopravnost spolova BiH pokazuju zabrinjavajuće brojke. U periodu od 2015. do 2020. godine u Bosni i Hercegovini ubijeno je 56 žena.
U periodu od 2021. do 2022. godine ubijeno je 16 žena, dok je u periodu od 2023. do 2024. godine ubijeno još 35 žena.
Ukupno je od 2015. godine u BiH ubijeno 107 žena, a veliki broj tih slučajeva povezan je sa partnerskim nasiljem. Samo u posljednjem periodu 17 ubijenih žena bilo je u partnerskoj vezi sa počiniocem.
Posebno je potresao slučaj femicida iz Mostara kada je ubijena Aldina Jahić, za čije ubistvo je optužen Anis Kalajdžić, koji se trenutno nalazi u pritvoru.
Iza svake statistike stoji jedan izgubljeni život koji je mogao biti spašen.
Nasilje nad ženama nije samo fizičko. Ono može biti i psihičko, ekonomsko ili seksualno.
Prijetnje, ponižavanje, kontrola, izolacija, zabrana rada ili uskraćivanje novca takođe su oblici nasilja koji često ostaju neprepoznati.
Zbog toga je važno o nasilju govoriti, prepoznati ga i reagovati na vrijeme.
