SRBE BOLI, I TREBA, SAMI SU KRIVI: Cvijanović: UN je dio urote, žele uskratiti prava bosanskim Srbima

Dodajte izdvojeno.ba u omiljene izvore na Googleu

Cvijanović je ovo ustvrdila nakon što joj je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres poslao pismo u kojemu je naveo da ta organizacija, odnosno Vijeće sigurnosti nema ništa s imenovanjem visokih predstavnika međunarodne zajednice za BiH jer je za to zadužen Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC).

Vlasti Rs-a koje kontrolira Milorad Dodik već mjesecima pokušavaju osporiti legitimitet visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta jer se o njegovu imenovanju nije izjašnjavalo Vijeće sigurnosti UN-a, pa je Cvijanović pisala Guterresu tražeći od njega da joj o tome dostavi i formalnu potvrdu kao bi je RS koristio u osporavanju odluka koje Schmidt donosi.

Još iz ove rubrike

Politika 9. Septembra 2026.

PITALI GA PA MORAO ODGOVORITI: Čović se konačno oglasio o sahrani zločinca Mladića

Politika 9. Septembra 2026.

TUŽILAŠTVO BiH KRIJE SVOJ NERAD: Unaprijed pripremljeni odgovori na sve medijske upite bez konkretnih podataka

Ranije rutinsko izjašnjavanje o Schmidtovu imenovanju spriječile su svojim vetom u Vijeću sigurnosti Rusija i Kina.

Posredstvom misije BiH pri UN-u Cvijanović je sada dobila odgovor u kojemu se ističe kako UN nije ni zadužen za imenovanje visokih predstavnika, što implicira da ni argumentacija Rs-a protiv Schmidta nema utemeljenja.

Cvijanović nije krila ogorčenje zbog toga te je ustvrdila kako je Guterres vjerojatno samo potpisao pismo koje mu je dostavio netko izvan UN-a, a u tome vidi široku međunarodnu urotu.

“U pitanju je opća prevarantska igra jer je ovaj odgovor nastao kao plod pritisaka, a ne odgovora dostojnog takve globalne organizacije i međunarodnog prava. Mislim da su se zapetljali u vlastitu improvizaciju i da je ovo jedna sramotna, veoma sramotna situacija”, kazala je Cvijanović suočena s diplomatskim porazom.

Na temelju tvrdnji da Schmidt nema legitimitet Dodik je inicirao da parlament Rs-a donese zakon kojim se zabranjuje objavljivanje pa tako i provedba odluka visokog predstavnika.

Schmidt je pak taj zakon 1. jula stavio izvan snage no Dodik je ipak potpisao ukaz o njegovom stupanju na snagu ali je sada zbog toga suočen s mogućnošću krivičnog progona jer je neprovođenje odluka Visokog predstavnika krivično djelo za što se može dobiti od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Iz Dodikovog su ureda nevoljko potvrdili kako su ga u sklopu te istrage u srijedu saslušali pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). To su učinili nakon što su mediji objavili prve informacije o Dodikovom saslušanju a sada se iz njegovog ureda žale kako je time “prekršena tajnost istrage koja je u toku po nalogu Suda i Tužilaštva BiH”.

“Time se stvara pritisak javnosti, te narušava presumpcija nevinosti”, tvrde iz Dodikovog ureda.

Ukoliko bi bio osuđen Dodik bi automaski dobio zabranu obnašanja dužnosti predsjednika Rs-a.