Četvrtak, 10. Septembra 2026
Četvrtak, 10. Septembra 2026
RUSIJA SE BUNI: Amerika gomila avione i borbene brodove u Evropi i Sredozemnom moru
Bloomberg News danas piše da bi Amerika mogla napasti Iran tokom predstojećeg vikenda. Na nosačima aviona se nalazi više desetaka borbenih aviona sposobnih za izvođenje napada, kao i za presretanje raketa i dronova, a prate ih ratni brodovi koji pružaju odbranu od vazdušnih, pomorskih i podmorskih prijetnji. Rusija SAD-u: Ne napadajte Iran, blizu smo nuklearne katastrofe. Prvi put u historiji Iran upotrebio dvostepenu balističku raketu. Nikad žešća osuda Izraela iz EU: Genocid, genocid, genocid. NETANYAHU ZAHVALIO TRUMPU: Izrael trpi velike gubitke, bolne gubitke zbog iranskih napada. Pogođena izraelska rafinerija Bazan bi mogla djelimično proraditi za mjesec dana
Analiza podataka o praćenju letova koju je proveo Sky News pokazuje da je više od 30 američkih vojnih aviona bilo aktivno iznad dijelova Evrope i Sredozemnog mora tokom protekla tri dana.
Među njima su avioni namijenjeni izviđanju, vazdušnim nadopunjavanju goriva i prevozu tereta.
Još iz ove rubrike
To uključuje i 12 borbenih aviona F-35 koji su jučer stigli u regiju iz Ujedinjenog Kraljevstva. Fotografije koje je u Suffolku snimio fotograf Glenn Lockett prikazuju tri američka aviona za nadopunjavanje goriva u zraku, od kojih je svaki pratio po četiri lovca F-35. Podaci o letu pokazuju da su ti avioni odletjeli prema Sredozemlju, a zatim se jučer vratili u Veliku Britaniju.
Većina američkih vojnih aviona koje je Sky News pratio redovno isključuje prikaz lokacije i krajnjeg odredišta, pokazuju podaci s platforme Flightradar24. Neki su poletjeli iz SAD-a prema Evropi, dok su se drugi približavali Bliskom istoku.
Najmanje pet američkih vojnih aviona sletjelo je u zračnu luku Chania na grčkom otoku Kreti.
Isto tako borbeni nosač aviona USS Ford trebao bi iduće sedmice biti raspoređen u Europu, blizu Bliskog istoka, što znači da će treći američki nosač avina biti u neposrednoj blizini sukoba između Izraela i Irana, rekli su američki zvaničnik i još dva upućena izvora.
Američka vojska koristi nosače aviona za demonstraciju vojne moći te su oni među prvim snagama koje se šalje u kriznim situacijama. Na njima se nalazi više desetaka borbenih aviona sposobnih za izvođenje napada, kao i za presretanje raketa i dronova, a prate ih ratni brodovi koji pružaju odbranu od vazdušnih, pomorskih i podmorskih prijetnji.
Prvi put u historiji Iran upotrebio dvostepenu balističku raketu
Iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) danas je po prvi put u borbenim uslovima lansirala dvostepenu balističku raketu srednjeg dometa “Sadžil” prema teritoriji Izraela, objavila je iranska agencija Tasnim.
Prema saopštenju IRGC-a, raketa je ispaljena u okviru nove serije napada koji su, kako navode, “ciljani i kontinuirani”. Gardi tvrde da su u prethodnim operacijama uspješno uništili više izraelskih protivvazdušnih sistema, a da lansiranje “Sadžila” predstavlja novu fazu u vojnoj konfrontaciji.
“Sadžil” je dvostepeni projektil na čvrsto gorivo, dometa do 2.000 kilometara, i prethodno je testiran 2008. godine, ali ovo je prvi put da je korišten u stvarnoj borbenoj situaciji.
Prema raspoloživim informacijama, raketa je sposobna da nosi konvencionalne i nekonvencionalne bojeve glave, uz izuzetnu brzinu i mogućnost izbjegavanja radarske detekcije.
NETANYAHU ZAHVALIO TRUMPU: Izrael trpi velike gubitke, bolne gubitke zbog iranskih napada
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je u srijedu da Izrael trpi velike i bolne gubitke od iranskih napada, prenosi Anadolija.
List “Times of Israel”, javlja da je Netanyahu u video poruci zahvalio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu što stoji uz Izrael.
– U stalnoj smo komunikaciji, uključujući i sinoć. Vodili smo vrlo topao razgovor – rekao je.
Regionalne tenzije su eskalirale od petka, kada je Izrael pokrenuo zračne napade na više lokacija širom Irana, uključujući vojne i nuklearne objekte, što je navelo Teheran da pokrene uzvratne napade.
Izraelske vlasti su saopštile da je od tada u iranskim raketnim napadima ubijeno najmanje 24 osobe, a stotine povrijeđeno.
S druge strane, u Iranu je, prema izvještajima iranskih medija, u izraelskim napadima ubijeno 585 osoba, a više od 1.300 je ranjeno.
Rafinerija Bazan bi mogla djelimično proraditi za mjesec dana
Ministar energetike Izraela Eli Koen izjavio je da bi glavna izraelska rafinerija nafte Bazan, koja je zatvorena nakon što je pogođena iranskim balističkim projektilima, mogla djelimično biti vraćena u funkciju u roku od mjesec dana.
Koen je naglasio da se ne očekuju nestašice goriva, jer je druga rafinerija u Ašdodu uskladištila dovoljne količine naftnih derivata prije zatvaranja radi redovnog održavanja. Dodao je da još nije bilo potrebe za korištenjem strateških rezervi goriva.
U vezi s gašenjem dvije od tri plinske platforme od početka sukoba s Iranom, Koen je istakao da izraelske termoelektrane mogu koristiti alternativne izvore poput uglja i dizela.
Također je naglasio da se u satima najveće potrošnje do 40% električne energije u Izraelu proizvodi iz obnovljivih izvora, uglavnom solarne energije.
Nikad žešća osuda Izraela iz EU: Genocid, genocid, genocid
Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas izjavila je u Evropskom parlamentu da Izrael krši međunarodno pravo i mora se suočiti s vlastitim ekstremistima.
Govoreći na raspravi pod nazivom „Zaustavljanje genocida: vrijeme je za sankcije EU“, koju je pokrenula grupacija Ljevica, Kallas je rekla da izraelske akcije nadilaze pravo na samoodbranu.
Francuska zastupnica Manon Aubry (Ljevica) optužila je Kallas da je „saučesnik“ u genocidu i da „šuti“ o izraelskoj blokadi Gaze, nazvavši ratne patnje genocidom: „Genocid, genocid, genocid. Ponavljam tu riječ jer vi odbijate da je koristite.“
Kallas je odgovorila da je rat počeo napadom Hamasa 7. oktobra, ali je priznala da „blokiranje hrane i lijekova Gazi ne štiti Izrael“ i da izraelske akcije uključuju neproporcionalnu silu i napade na civile, što predstavlja kršenje međunarodnog prava.
Osudila je i nasilje izraelskih naseljenika na Zapadnoj obali, ističući da bi trajno preseljenje stanovništva Gaze također predstavljalo kršenje međunarodnog prava.
Na prijedlog o sankcijama, Kallas je odgovorila: „Da se pita mene, ja bih donijela te odluke. No ja predstavljam 27 država članica i to je frustracija koju nosim.“
U raspravi su se sukobili i zastupnici. Njemačka članica EPP-a Hildegard Bentele nazvala optužbe za genocid „lažima“, dok joj je španski socijaldemokrata Nacho Sanchez Amor uzvratio: „Riječi su važne. Pa i genocidne izjave izraelskih ministara izrečene s ponosom.“
Rusija odgovara Sjedinjene Države od napadanja Irana jer bi to radikalno destabiliziralo Bliski istok, rekao je u srijedu zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, a Moskva procjenjuje da Izrael napadima riskira izazivanje nuklearne katastrofe.
Rusija je u januaru potpisala strateško partnerstvo s Iranom, a ima i odnose s Izraelom, iako rat Moskve u Ukrajini izraelskim vlastima zadaje brige. Ruska ponuda za posredovanje u izraelsko-iranskom sukobu nije prihvaćena.
Rjabkov je, govoreći na marginama ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, rekao za novinsku agenciju Interfax da Moskva poziva Washington da se suzdrži od direktnog uplitanja.
“Bio bi to korak koji bi radikalno destabilizirao čitavu situaciju”, citirao je Interfax Rjabkova, kritizirajući takve “spekulativne opcije o kojima se samo nagađa”.
Šef ruske vanjske obavještajne službe SVR, Sergej Nariškin, rekao je da je situacija između Irana i Izraela sada kritična, a glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova ocijenila je da izraelski napadi na iransku nuklearnu infrastrukturu znače da je svijet “milimetrima” od katastrofe.
“Gađaju se nuklearni objekti”, rekla je za Reuters, dodajući da je UN-ovo nadzorno tijelo za nuklearnu sigurnost već zabilježilo konkretnu štetu.
“Gdje je cijela svjetska zajednica? Gdje su svi ekolozi? Ne znam misle li da se nalaze daleko i da ih ovaj (radijacijski) val neće dosegnuti. Pa, neka pročitaju šta se dogodilo u Fukushimi”, rekla je Zaharova, misleći na nesreću u japanskoj nuklearnoj elektrani 2011. godine.
U 20-godišnjem paktu o strateškom partnerstvu koji su u januaru potpisali predsjednik Vladimir Putin i iranski predsjednik Masud Pezeškijan, Rusija se nije obvezala vojno pomoći Teheranu i nije obvezna to učiniti uprkos bliskim vojnim vezama zemalja.
Putin, koji je već izgubio važnog partnera na Bliskom istoku svrgavanjem sirijskog predsjednika Bašara al-Assada prošlog decembra, razgovarao je u subotu telefonom s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Ponudio je usluge Moskve kao posrednika, za šta je Trump rekao da je otvoren, da bi kasnije zatražio “bezuslovnu predaju” Irana.
Izvor upoznat s unutrašnjim raspravama u SAD-u rekao je da Trump i njegov tim razmatraju opcije, uključujući pridruživanje Izraelu u napadima na iranske nuklearne objekte.
Sergei Markov, bivši savjetnik Kremlja, rekao je da bi sukob, iako mu se Rusija protivi, mogao donijeti neke koristi Moskvi, uključujući više cijene nafte, veći apetit Kine za ruskom naftom zbog poteškoća u nabavi iranske nafte i preraspodjelu američkih vojnih resursa izvan Ukrajine.
Merz podržao Izrael, Zaharova ga nazvala ‘potomkom nacista’
Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova komentarisala je izjavu njemačkog kancelara Friedricha Merza o sukobu između Irana i Izraela.
Podsjetimo, Merz je u intervjuu za javnu televiziju ZDF poručio da Izrael napadom na Iran obavlja “prljavi posao” za čitav Zapad, dodajući kako ima puno poštovanje prema Izraelu zbog hrabrosti da to učini.
Naglasio je i da bi bilo dobro kad bi iranski režim došao svome kraju. “Imamo posla s terorističkim režimom, i unutra i vani. Bilo bi dobro kad bi ovaj režim došao kraju”, naveo je njemački čelnik.
Sad mu je stigao odgovor iz Rusije.
“Merz je o sukobu na Bliskom istoku rekao: ‘Ovo je prljavi posao koji Izrael radi za sve nas.’ Najstrašnija fraza koju sam ikada čula. Ovo govori potomak nacista, čiji je djed, Joseph Paul Sauvigny, dok je bio gradonačelnik Brilona za vrijeme Trećeg Reicha, nazvao ulice po Hitleru i Goebbelsu”, napisala je Zaharova na Telegramu.
Napomenula je da se i Joachim Merz, otac aktualnog njemačkog kancelara, kao pripadnik Wehrmachta borio protiv Crvene amerije. “Iste Crvene armije koja je spasila zatvorenike koncentracijskih logora od onoga što će se kasnije nazvati Holokaust”, navela je.
