Ponedjeljak, 12. Oktobra 2026
Ponedjeljak, 12. Oktobra 2026
RAZOTKRIVAMO PODVALE TROJKE: Za ono što ste 2021. kupovali za hiljadu KM, danas vam treba 1.630 KM
EFENDIĆ RAZBIO PRIČU VLASTI O RASTU PLAĆA: Efendić navodi da je prosječna plaća tada bila nešto ispod 1.000 KM, dok je danas nešto iznad 1.600 KM. „1.000 maraka jeste više od 600. Ali kada? Ako su cijene rasle, ako je hrana poskupjela, ako je stan skuplji, šta vam onda znači ta apsolutna brojka?“
Kenan Efendić upozorio je da nominalni rast prosječnih plaća ne znači automatski i bolji život građana, jer su u istom periodu snažno rasli troškovi hrane, stanovanja i svakodnevnog života.
„Ono što ste mogli kupiti za 1.000 maraka 2021. godine, u pogledu hrane, stanarine i svakodnevnih troškova, danas vam treba oko 1.630 maraka.“
Još iz ove rubrike
Efendić navodi da je prosječna plaća tada bila nešto ispod 1.000 KM, dok je danas nešto iznad 1.600 KM.
„Dakle, mi smo u ovih pet godina na istom. Cifre su drukčije, ali smo na istom.“
Upravo tu, smatra Efendić, nastaje politička manipulacija apsolutnim brojkama. Vlast govori koliko je plaća nominalno porasla, ali mnogo manje o tome šta se za tu plaću danas stvarno može kupiti.
„1.000 maraka jeste više od 600. Ali kada? Ako su cijene rasle, ako je hrana poskupjela, ako je stan skuplji, šta vam onda znači ta apsolutna brojka?“
Posebno upozorava na cijene nekretnina. Prema njegovoj procjeni, stan koji se prije sedam ili osam godina u Sarajevu mogao kupiti za 100.000 do 120.000 KM danas može koštati i oko 400.000 KM.
Zato postavlja pitanje koje se, kako kaže, gotovo uopće ne postavlja: kako će mladi ljudi i mladi bračni parovi uopće riješiti stambeno pitanje?
„Svi mi negdje moramo živjeti i svi moramo nešto jesti. Mi, naša djeca i svi oni za koje brinemo.“
Efendić tvrdi da podaci koje prati od 2012. pokazuju da u uporedivim petogodišnjim periodima nije bilo ovakvog skoka, te kritizira vladu i njoj naklonjen dio javnosti zbog isticanja nominalnog rasta primanja.
Jer građani ne žive od statističkog iznosa plaće. Žive od onoga što za tu plaću mogu kupiti.
A ako je plaća porasla, dok su hrana, kirija i kvadrat stana pojeli taj rast, onda pitanje nije koliko danas piše na platnoj listi – nego živi li građanin zaista bolje.
