Ponedjeljak, 12. Oktobra 2026
Ponedjeljak, 12. Oktobra 2026
PROBLEM STAROG KONTINENTA: Kupovina stana postala nemoguća misija: Šta se to događa s mladima u Evropi?
Prema izvještaju "Mapiranje trendova i razlika u bogatstvu domaćinstava u zemljama OECD-a", mlađim generacijama u Evropi sve je teže dostići isti nivo vlasništva nad nekretninama kakav su imale prethodne generacije u istoj životnoj dobi
Evropa se suočava s ozbiljnom stambenom krizom, a mladi osjećaju najveći pritisak. Dok mnogi maštaju o vlastitom domu, taj im je cilj sve teže ostvariv. Mlađe generacije u Evropi bilježe niže stope vlasništva nad nekretninama u odnosu na ranije generacije, pokazuju podaci OECD-a.
Kako su se, dakle, stope vlasništva nad nekretninama mijenjale kroz generacije? Zašto vlasništvo nad nekretninama opada među mladim Evropljanima? I u kojim zemljama mladi imaju najviše problema?
Još iz ove rubrike
Prema izvještaju “Mapiranje trendova i razlika u bogatstvu domaćinstava u zemljama OECD-a”, mlađim generacijama u Evropi sve je teže dostići isti nivo vlasništva nad nekretninama kakav su imale prethodne generacije u istoj životnoj dobi.
Podaci OECD-a obuhvataju prosjek za 20 zemalja Evropske unije. Naprimjer, 60 posto osoba rođenih oko 1975. godine posjedovalo je dom do svoje 32. godine. Taj procenat je pao na 58 posto za kohortu rođenu 1980, te na 52 posto za generaciju rođenu 1985. To znači da postoji razlika od 8 procentnih poena između kohorti iz 1975. i 1985. godine.
Do 36. godine života, 65 posto ispitanika rođenih 1970. i 1975. godine imalo je vlastiti dom, ali je taj procenat pao na 60 posto među onima rođenim 1980.
Slično tome, do navršenih 29 godina, stopa vlasništva nad nekretninama iznosila je 52 posto među kohortom iz 1980, da bi postepeno pala na 45 posto, odnosno 41 posto među kohortama iz 1985. i 1990. godine.
Razlika je očigledna i u mlađoj dobi kod novijih generacija. Naprimjer, do 23. godine života, 32 posto pripadnika kohorte iz 1985. posjedovalo je nekretninu, dok je među rođenima 1990. taj udio iznosio svega 26 posto.
Kod ranijih generacija te su stope bile znatno ujednačenije. Do 44. godine, 68 posto kohorte iz 1965. posjedovalo je nekretninu, u poređenju sa 69 posto kohorte iz 1970. i 68 posto onih rođenih 1975. godine.
Također, 70 posto osoba rođenih 1960. godine imalo je vlastiti dom do 46. godine života. Ta je brojka iznosila 71 posto među kohortom iz 1965, a 70 posto za kohortu iz 1970. godine.
Razlozi pada stope vlasništva nad nekretninama
– Vjerovatno je posrijedi niz međusobno povezanih faktora – izjavili su stručnjaci OECD-a za Euronews Business. Naglasili su da je pristup stambenim kreditima postao znatno teži jer su rastuće kamatne stope od 2021. godine povećale troškove zaduživanja. Uz to, cijene nekretnina su u mnogim zemljama OECD-a rasle znatno brže od prihoda.
– Relativno spor rast plata dodatno je smanjio priuštivost, što kupcima prve nekretnine znatno otežava prikupljanje novca za učešće i ispunjavanje uvjeta za kredit – navode analitičari.
Oni također ističu da je veći obuhvat i duže trajanje visokog obrazovanja moglo odgoditi ulazak mladih na tržište rada i njihovo osamostaljivanje.
Vlasništvo nad domom
Noviji podaci na nivou pojedinačnih država pokazuju da se ovaj trend nastavlja u većini evropskih zemalja. Prema OECD-ovom izvještaju o izgledima zapošljavanja za 2025. godinu, udio osoba u tridesetim godinama koje posjeduju svoju primarnu nekretninu smanjio se u otprilike dvije trećine zemalja u poređenju sa sredinom 1990-ih u odnosu na posljednju dostupnu godinu.
– Mlađe generacije imaju manje šanse da posjeduju vlastiti dom nego što su to imale prije tri decenije – navodi se u izvještaju.
Period sredine 1990-ih odnosi se na 1995. ili najbližu dostupnu godinu, dok se najnovija godina odnosi na period neposredno prije pandemije COVID-19 ili na 2022/2023. godinu.
Irska bilježi najveći pad stope vlasništva nad nekretninama među osobama u tridesetim godinama tokom ovog perioda. Dok je 81 posto njih posjedovalo dom sredinom 1990-ih, taj procenat je posljednjih godina pao na svega 53 posto.
Grčka je također zabilježila pad od 20 procentnih poena – sa 78 posto na 58 posto.
Dvije velike evropske ekonomije također su među onima s najvećim padom. Vlasništvo nad nekretninama palo je sa 74 posto na 56 posto u Velikoj Britaniji, dok je Španija zabilježila pad od 18 procentnih poena – sa 77 posto na 60 posto.
Problem nadilazi samo prikupljanje učešća
– Ključna prepreka jeste disproporcija između visine cijena nekretnina i prihoda onih generacija koje su postale punoljetne početkom 2000-ih. Nije riječ samo o tome koliko je teško prikupiti učešće za kredit, nego i o tome da čak i sa solidnim učešćem ljudi ne mogu dobiti dovoljno visok kredit za kupovinu nekretnine u području u kojem žive ili u njegovoj blizini – rekao je za Euronews BusinessJonathan Cribb, zamjenik direktora Instituta za fiskalne studije (IFS), objašnjavajući pad u Velikoj Britaniji.
J. Antonio Modenes s Autonomnog univerziteta u Barceloni ukazao je na prestanak kreditne ekspanzije nakon finansijske krize 2008. godine, manju stabilnost radnih mjesta, strožije kriterije za stambene kredite i drastičan pad stanogradnje u Španiji.
Danska (13 pp), Austrija (11 pp) i Luksemburg (10 pp) također su zabilježili dvocifren pad. Njemačka i Švicarska (obje s po 9 pp) bile su vrlo blizu tom nivou.
Utjecaj postsocijalističke tranzicije
Nasuprot tome, tri evropske zemlje zabilježile su snažan rast. Udio osoba u tridesetim godinama koje posjeduju vlastiti dom u Slovačkoj je porastao s 38 posto na čak 88 posto. Češka je također zabilježila skok s 36 posto na 76 posto.
Jan Vybošok, viši istraživač Slovačke akademije nauka, pojasnio je da je tokom socijalističkog perioda prije 1989. godine tržište u Slovačkoj bilo strogo centralizirano, a država gotovo jedini vlasnik cjelokupnog stambenog fonda. Kao i u drugim zemljama koje su prošle postsocijalističku tranziciju, građani su otkupljivali stanove po simboličnim cijenama, što je dovelo do privatizacije skoro cjelokupnog stambenog fonda.
Poljska je zabilježila rast od 20 procentnih poena (s 57 posto na 77 posto), a slijedi je Nizozemska s porastom od 9 poena.
Nizozemski stručnjak osporava podatke OECD-a
Međutim, Cody Hochstenbach s Univerziteta u Amsterdamu doveo je u pitanje podatke OECD-a. Pozivajući se na nacionalnu Anketu o stanovanju (WoON), napomenuo je da stopa vlasništva nad nekretninama među mladim odraslim osobama u Nizozemskoj zapravo opada od globalne finansijske krize. Primjera radi, stopa vlasništva među populacijom od 25 do 34 godine pala je s 50 u 2002. na 44 posto u 2024. godini.
Ipak, dodao je da su 1990-e i 2000-e bile period naglog širenja vlasništva nad nekretninama u Nizozemskoj u različitim starosnim grupama, čemu su doprinijele državne politike stimuliranja i subvencioniranja kupovine nekretnina, kao i ekspanzija tržišta hipotekarnih kredita.
Među pet najvećih evropskih ekonomija, Francuska je bila jedina zemlja u kojoj je stopa vlasništva nad nekretninama zabilježila rast, i to za 4 procentna poena.
