PRIPREMIMO SE, OVO NEĆE NA DOBRO: Krug 99 izdao uputstva za pripravnost u kriznim situacijama: Budite informisani, nabavite zalihe, napravite plan

Pripravnost za krize u Bosni i Hercegovini

                                        Preslagivanje internacionalnih odnosa

Radikalno suočeni sa obrisima novog svjetskog poretka zasnovanog na snazi oružane sile, puke osionosti u internacionalnim odnosima i pretenzijama u osvajanja tuđih teritorija, na odbacivanju ljudskih prava i reciprociteta u odnosima između suverenih država, čitav svijet se budi iz sna o nepovredivosti državnih granica i mira.

Još iz ove rubrike

Društvo 9. Septembra 2026.

ZLOČIN U GRABOVICI: Prije 33 godine pripadnici Armije RBiH ubili su 33 hrvatska civila

Društvo 9. Septembra 2026.

ULOŽENI SILNI NOVCI, A TRAMVAJI I DALJE KASNE: Šteta spiskao stotinjak miliona, a inspekcija utvrdila da se ne poštuje red vožnja kod čak 6 linija

Klimatske promjene donose iznenadne i razorne posljedice i za najstabilnija društva i uređene države.

Nas u BiH ne mogu mimoići turbulencije u svijetu, a posebno Evrope čiji smo prirodni i sastavni dio.

Sama Europska komisija je predstavila strategiju za pripravnost EU-a u slučajevima prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada, geopolitičkih kriza. Mi  koji smo već u kriznim okolnostima i zbog izazova koje nosi udar na postojeći ustavni poredak, moramo odmah poduzeti konkretne korake.

Stanovništvo ne smije bespomoćno strepiti od nadolazećih opasnosti bilo da su izazvane prirodnim ili neprijateljskim djelovanjima.

Polazimo od toga da su ograničene mogućnosti djelovanja sa državnog nivoa vlasti zbog političkih blokada,  izuzev onoga što je već definisano državnim zakonima.

 Međutim, sistem pripravnosti građana i institucija u krizama može se i mora uspostavljati i kroz dogradnju postojećeg institucionalnog okvira  i djelovanja od mjesnih zajednica, opština, kantona ka višim nivoima vlasti.

Pripravnost na krize treba shvatiti kao obavezu i kulturu predupređenja opasnosti.

1. Zbog toga „Krug 99“ predlaže i inicira institucijama zakonodavne i izvršne vlasti:

1. Da se pristupi izradi strategije za izgradnju aktivnog sistema pripravnosti za sve krizne situacije koje mogu masovno ugroziti stanovništvo bilo da su one izazvane prirodnim nepogodama ili opasnostima od nasilnih incidenata i rata.
2. Da se održe sjednice opštinskih vijeća, kantonalnih skupština i viših nivoa vlasti na kojima bi se izvršila procjena opšteg sigurnosnog stanja i mogućih izazova u predstojećem vremenu, te utvrdila strategija i operativni planovi na izgradnji aktivnog sistema pripravnosti od osnovnih ćelija društva ka višim nivoima organizacije države.
3. Da se u definisanju ključnih ciljeva strategije projektuje i osigura funkcioniranje osnovnih usluga poput bolnica, škola, prometa, telekomunikacija, energenata, osiguraju zalihe kritične oprema i materijala te prirodnih resursa, poput vode.
4. Da se razmotriti potreba i mogućnost donošenja pravilnika ili Zakona o pripravnosti kojim bi se na zajedničkim standardima i mjerljivim ciljevima ojačala otpornost ključnih funkcija društva. Pripremljenost i sigurnost moraju biti ukomponirani i uključeni u politike, programe, edukacije i medije. Treba organizovano utjecati na temeljitu promjenu načina razmišljanja i odnosa prema pripravnosti. Uloga medija, obrazovnog sistema, političkih stranaka, organizacija civilnog društva u tome je od najvišeg značaja.
5. Da se koordinacija odgovora na krizne situacije mora implementirati izvođenjem redovitih vježbi pripravnosti na svim nivoima, od mjesnih zajednica do viših institucija vlasti i organizovanosti društva, od  civilne zaštite, policije, sigurnosti, zdravstvenih radnika i vatrogasaca te olakšavanja  ulaganja u dvojnu namjenu saradnje.  Dvojna namjena je ključni faktor pripravnosti i predupređenja opasnosti.
6. Da se pristupi organizovanju masovne Civilne zaštite polazeći od obaveza svakog građanina, mjesne zajednice, opštine, kantona do viših nivoa vlasti. Masovna i dobro organizovana Civila zaštita jeste jedan od ključnih faktora predupređenja i otklanjanja najtežih posljedica kriza ma koje vrste. Mora biti propisana građanska odgovornost za učešće u jedinicama civilne zaštite od mjesne zajednice do drugih nivoa organizovanja.
7. Da civilna i obrambena pripravnost i spremnost doprinesu i suočavanju sa današnjim rastućim sigurnosnim izazovima – u zdravstvu, migracijama, tehnološkoj sigurnosti, klimi, obrani ili privredi.
8. Da se uspostave krizni centri na svim nivoima vlasti kako bi se poboljšala integracija među postojećim kriznim mehanizmima. Treba ostvariti veću suradnju između oružanih snaga i civilne zaštite, redovitu provedbu vježbi pripravnosti u kojima bi sudjelovale i oružane snage, civilna zaštita, policija, sigurnosne agencije, zdravstveni radnici i vatrogasci.
9. Da se po uzoru na EU pozovu građani da osiguraju nužne zalihe za najmanje sedam dana. Građani bi trebali imati pripremljenu zalihu nužnih stvari s kojima mogu preživjeti sedam dana, što je već uobičajena praksa u nekim evropskim zemljama.
10. U školske programe treba da se uvedu lekcije o pripravnosti, obavezna kibernetička pismenost o zaštiti, medijska pismenost i da se u ustanovi Dan pripravnosti s ciljem podizanja svijesti o važnosti toga pitanja. U osnovnim, srednjim školama i fakultetima uvesti predmete u vezi sa civilnom zaštitom, odnosno odbrane i zaštite, hitne pomoći, sigurnosne kulture,  sajber kulture, topografije – izviđanja, te pojačati sportske i streljačke aktivnosti kroz klubove.
11. Da se posebna pažnja posveti zaštiti šumskih i ostalih prirodnih resursa od neprijateljskih ugrožavanja, posebno u otkrivanju podmetanja paljevina koje se koriste kao masovno sredstvo za slabljenje državnih resursa i ugrožavanje društava, institucija i sistema.
12. Da se preporuči da se važni resursi poput energetskih, putnih, vodenih, zdravstvenih, telekomunikacijskih sistema u situacijama ugroze (prirodne elementarne nepogode,  pandemijske prijetnje, neprijateljsko djelovanje..) stave pod zaštitu i upravu državnih institucija svih nivoa zbog mogućih zloupotreba i manipulacija kojima su izložene privatne korporacije i privatni interesi.
13. Da se posebna pažnja posveti hibridnim i kibernetičkim napadima koje podržavaju neprijateljske strukture i države i širiti svijest o tome. Za to je potrebno predvidjeti medijsku i digitalnu edukaciju stanovništva.
14. Da jedan od napora bude uspostava sistema za rano upozoravanje na svim nivoima kako bi se poboljšalo praćenje i reagiranje na prijetnje bilo koje vrste.
15. Da privatni sektor preuzme ulogu ne samo dijeljenja informacija nego i u strateškom planiranju, anticipaciji rizika i obuci zaposlenika. Mora se poticati suradnja javnog i privatnog sektora u strateškim područjima poput kibernetičke sigurnosti te uskladiti potrebe tržišta rada sa obrazovnim programima.
16. Da se definiše politika i obaveza u stvaranju zaliha koja bi uključivala resurse za hitne slučajeve, poput poplava ili pandemija, medicinske potrepštine, kritične sirovine, energetsku opremu te hranu i vodu. Treba predvidjeti kombinaciju centraliziranih  zaliha i doprinosa privrednih subjekata, a posebno osiguranja kritičnih lijekova.
17. Da se izvrši inspekcija postojećih i izvrše pripreme skloništa za stanovništvo i osiguravanje boravka velikih skupina ljudi u vanrednim okolnostima u objektima koji su namijenjeni za zaštitu od prirodnih ili oružanih opasnosti.
18. Da se kroz ciljane informativne kampanje, obrazovne programe i dostupne internetske resurse poboljša sigurnosna kultura i javna svijesti o rizicima . Napori se moraju usredotočiti na osnaživanje građana za poduzimanje proaktivnih mjera na pripremama za krize, kao što je izrada planova za hitne slučajeve kućanstava i skladištenja osnovnih zaliha.
19. Da se sačine i distribuiraju sveobuhvatna i konkretna uputstva za građane o aktivnoj pripravnosti za potencijalne krize, uključujući i one koje se odnose na konflikt.
20. Da se pokrene novi zamah u naučno istraživačkom radu za potrebnim aplikativnim rješenjima, koja sada postaju nužna potreba ali i šansa za nauku. Naša namjenska industrija u kooperaciji sa postojećim ili novim proizvodnim i naučno istraživačkim centrima ima jedinstvenu priliku vlastitog zamaha kako u ekonomsko-komercijalnom tako i razvojno sigurnosnom smislu. Produktivna saradnja IT sektor, privrede i namjenske industrije moraju biti u sadašnjim okolnostima više u funkciji državnog razloga i interesa.

1. Prijedlog nacrta Uputstva za pripravnost građana:

Pripremite se za krizne situacije!

Krizne situacije se dešavaju svaki dan i kod nas i širom svijeta. One mogu biti uzrokovane teškim vremenskim prilikama ili drugim prirodnim opasnostima, poput zemljotresa i požara, kao rezultat nesreća ili kvara infrastrukture, ili izazvane namjernim radnjama. To mogu biti događaji koji se dešavaju brzo i završavaju za nekoliko sati, ili se mogu razviti i nastaviti trajati tokom nekoliko dana, mjeseci,  pa čak i duže. A naročito one krize koje predstavljaju opštu opasnost najširih razmjera, kao što su ratni sukobi.

Zato, budite informisani!

Saznajte više o rizicima u vašem lokalnom području, uključujući provjeru rizika od poplava za ranjiva područja (primjer Jablanica). Saznajte šta možete učiniti prije kriznog stanja ili hitnog slučaja i šta biste trebali učiniti ako se dogodi.

Naučite neke osnovne vještine prve pomoći. Provjerite da li vaše radno mjesto ili mjesto u kojem živite ima plan šta biste trebali učiniti ako ih ne možete kontaktirati u hitnim slučajevima.

Napravite plan

Osmislite najbolji put za bijeg iz svoje kuće ako dođe do požara ili druge vanredne situacije, te šta trebate učiniti ako se vaše imanje poplavi – ako živite s drugima, razgovarajte o tome s njima.

Odlučite se za mjesto sastanka za situacije u kojima se možda nećete moći vratiti kući – ovo bi moglo biti središte mjesne zajednice ako ga imate u blizini.

Zapišite važne telefonske brojeve na papir i pohranite ih negdje gdje se lako može pronaći u slučaju nestanka struje. Ispišite telefonske brojeve koga biste željeli kontaktirati u kriznim situacijama, listu vaših redovnih lijekova, frekvencije svih lokalnih i nacionalnih radio stanica koje koristite za ažuriranje vijesti.

Ovo možete zadržati uz druge važne dokumente kao što su pasoši, lične karte, bankovne kartice, izvodi iz matične knjige rođenih i zdravstvenog osiguranja, tako da ih je lakše prikupiti brzo ako je nužno da napustite svoju kuću.

Dodajte kontakte za hitne slučajeve ili medicinske informacije na svoj mobilni telefon.

Razgovarajte s djecom o tome što učiniti u hitnim slučajevima, uključujući kako i kada pozvati hitnu pomoć. Provjerite da li škola vašeg djeteta ima ispravne kontakt brojeve za vas u slučaju da treba da vas kontaktiraju tokom hitnog slučaja. Škola vašeg djeteta treba da ima planove i procedure za rješavanje različitih vrsta hitnih situacija, na primjer u slučaju lošeg vremena, zemljotresa, gubitka komunalnih usluga i požara.

Pripravnost u vlastitom kućanstvu

Znajte kako isključiti plin, struju i vodu – morat ćete ih isključiti ako morate napustiti svoje mjesto stanovanja zbog poplave ili iz drugih razloga kao što zemljotres ili curenje plina.

Razmijenite kontakt podatke sa susjedima i razmislite o stvaranju grupe za razmjenu trenutnih poruka za svoju ulicu ili zgradu – oni mogu biti važan izvor informacija i podrške u hitnim slučajevima.

Pitajte svoje komšije da li možda imaju dodatne potrebe za podrškom tokom hitnog slučaja – možda imaju dodatne medicinske potrebe. Napravite plan da provjerite susjede ako se dogodi hitan slučaj, posebno ako dugotrajno nestane struje.

Nabavite zalihe za krizne situacije!

Razmislite šta bi vama i vašem domaćinstvu moglo zatrebati tokom krizne situacije koja traje nekoliko dana, kao što je nestanak struje ili vode, ili situacije u kojima vam se savjetuje da ostanete kod kuće ili da napustite svoju kuću (evakuirate) iz sigurnosnih razloga.

Trebali biste osigurati da imate dovoljno lijekova koji su vam potrebni da biste mogli raditi nekoliko dana.

Spakirajte nekoliko osnovnih stvari u prtljažnik automobila kako biste bili sigurni da ste spremni u slučaju da se zaglavite po zimskom vremenu – to može uključivati ​​baterijsku lampu, punjač za telefon u automobilu, toplu odjeću i ćebad, odjeću visoke vidljivosti, kablove za punjenje, hranu i piće i lopatu za snijeg. Također može biti od pomoći držanje kompleta prve pomoći u automobilu. 

Sastavite komplet stvari za hitne slučajeve kod kuće:

Baterijska, solarna ili mehanički punjiva lampa, baklje ili svijeće.

Prijenosni power bank za punjenje vašeg mobilnog telefona.

Radio na baterije, solarni ili na navijanje radi dobijanja informacija tokom opasnosti.

Rezervne baterije za bilo koju medicinsku opremu na koju se oslanjate.

Komplet prve pomoći uključujući predmete kao što su vodootporni flasteri, zavoji, termometar, antiseptik, otopina za ispiranje očiju, sterilni zavoji i rukavice, medicinska traka za zavoje i pinceta.

Dezinfekcijsko sredstvo za ruke i vlažne maramice u higijenske svrhe kada je voda nedostupna ili isključena.

Rezerve vode i hrana

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje minimalno 2,5-3 litre vode za piće po osobi dnevno za preživljavanje. Sa 10 litara po osobi dnevno biće vam udobnije jer će vam omogućiti i osnovne potrebe kuhanja i higijene.

Nepokvarljiva hrana koju nije potrebno kuhati, kao što su konzervirano meso, voće ili povrće (i otvarač za konzerve). Ne zaboravite hranu za kućne ljubimce.

Umjesto da kupujete sve artikle odjednom, možete jednostavno dodati svoj komplet za hitne slučajeve kada budete u mogućnosti i vremenom ga nadograditi.

Priprema za vojne i druge prijetnje

Zajedno poboljšavajmo pripravnost i spremnost na krizu kao značajan vid predupređenja namjera od nasilnih neprijateljskih aktivnosti.

Naglašava se potreba za spremnošću protiv kriza i rata, i poziva se  na jedinstvo među stanovnicima u odbrani suvereniteta, nezavisnosti i demokratije.

Tokom krize, pojedinci bi trebalo da budu sami sebi dovoljni najmanje jednu sedmicu, dok se ne osiguraju linije snabdijevanja u novonastalim okolnostima. Zbog toga je ključno uključivanje svakog pojedinca u pripravnost zajednice, dajući prioritet pridruživanja organizacijama samozaštite i davanje krvi.

Strategije za borbu protiv dezinformacija

Neprijateljske sile svakodnevno koriste taktiku dezinformacija kako bi utjecale na građane, s ciljem stvaranja nepovjerenja i slabljenja spremnosti na odbranu. Da bi se borili protiv ovoga, pojedinci bi trebali provjeriti informacije iz pouzdanih izvora i zvaničnih kanala. ​

Digitalizacija povećava ranjivost na sajber napade; sigurno rukovanje informacijama je od suštinskog značaja za otpornost. ​

• Obrazloženje inicijative Kruga 99 za pripravnost na krize u BiH

Kontekst

Post-Zapad?

Rijetke geopolitičke teorijske postavke o početku kraja Zapada, o Post-Zapadu, koje su se pojavile nakon evropskog neslaganja s američkim napadom na Irak (2003.), sada su vrlo rasprostranjene i proširene. Njihova ilustracija je formiranje dva vojna saveza na zapadnom Balkanu u mjesec dana, savez Hrvatska-Albanija-Kosovo i savez Srbija-Mađarska-Slovačka, entitet Rs. Prikriven rusko-srpski, posebno Ruski, politički interes je prikazati krah i nepostojanje EU na novoj mapi interesne podjele svijeta u povodu američkih unilateralnih mirovnih razgovora o završetku rata u Ukrajini iz kojih Rusija najavljuje sebe kao ratnog pobjednika, američkog povećanja carina na uvoz iz Evrope, američkih zahtjeva prema evropskim zemljama članicama NATO-u za finansiranje svojih oružanih snaga itd.

U novoj viziji preustroja svijeta bez Evrope, Bosni i Hercegovini se natura, direktno ili indirektno, neka neevropska strateška orijentacija. S jedne, rusko-srpske strane, Bosni se nameće rusko-kineska, istočna varijanta, napuštanje evropskog puta, a s druge, hrvatske strane, evropski put Bosne uslovljava se novim etnoteritorijalnim izbornim zakonom koji produbljava etničku podjelu FBiH i koji reanimira Herceg Bosnu.

Imajući u vidu, s jedne strane, realne naučne, tehničke, privredne, demografske, geostrateške, kulturne i brojne druge potencijale Evrope koji je čine realno perspektivnom svjetskom silom, a, s druge strane, geografsku, historijsku, političku, kulturnu i drugu pripadnost Bosne i Hercegovine Evropi, nema nikakve sumnje da za Bosnu i Hercegovinu nije orijentacija niti Rusija-Srbija-Kina, niti etno-teritorijalno podijeljena FBiH, odnosno podijeljena BiH u EU.

U ovom momentu, za BiH je vrlo bitno, ne na koju stranu nove svjetske podjele svijeta će se odlučiti, već koliko kvalitetno, manje kojom brzinom, će se što više, u svakom pogledu, integrirati u nove historijske tokove, pravno političke i društvene vrijednosti Evrope.

Imajući u vidu, nespojivost etnocentrizma s evropskim političkim i civilizacijskim vrijednostima i standardima svakodnevnog života, zabrinjavajuće je insistiranje rukovodstva Hrvatske i HDZ-ea BiH na uvođenju etno-teritorijalnog principa izbora člana Predsjedništva BiH iz bosanskog hrvatskog naroda kao uslova Hrvatske saglasnosti ulaska BiH u EU. Neustavne izmjene izbornog zakona BiH samo jačaju političku etnoteritorijalnu diskriminaciju u BiH i umjesto da se BiH približava, udaljava se od EU.

HDZ BiH zloupotrebljava aktuelnu krizu vlasti na nivou države BiH. U odnosima sudskih institucija i sigurnosnih agencija BiH sa secesionističkim rukovodstvom Rs HDZ je na strani srpskog iredentizma i separatizma. Hrvatska odbija da uvede sankcije separatističkom režimu Rs priznajući Rs, a ne BiH za susjeda. Zbog toga je notorna laž i danajska prevara koju lansira rukovodstvo Hrvatske da put BiH u Evropu vodi preko Hrvatske. Istina je, u ovom historijskom momentu, da put  Bosne i Hercegovine u EU vodi preko Hrvatske isto toliko koliko i preko Rusije ili Srbije.

Realpolitički ambijent  

U ovom svijetu u kojem se sva Europa sprema za krize i rat sa Rusijom ne možemo sebi priuštiti da mirno sjedimo. Pogotovo, što je  iza nas jedno teško ratno iskustvo. Danas nam treba velika hrabrost da se suočimo sa takvom realnošću.

Jedna epoha je gotova i nastupila je nova epoha! Umjesto u okolnostima „post-konfliktnog“ sada živimo u vremenu „pred-konfliktnog“ društva. Nalazimo se pred novim krizama, promjenama, konflagracijama.

Završeno je sa konceptom „dogovora naroda“.  Toga više nema kao politički pokretne snage. Umjesto da nas učini sigurnijim ovaj koncept svakim danom čini nas slabijim.

Nalazimo se u novim realpolitičkim okolnostima.

Podsjetimo, izvan zemlje su pokrenute inicijative za formiranje dva vojna saveza: „trojna inicijativa“ Hrvatske, Albanije i Kosova i, nova, „pro-ruska“ inicijativa o „vojnom savezu“ Srbije, Mađarska, Slovačke i entitet Republika srpska. Ovi “savezi” predstavljaju  prijetnju opstanku BiH i u dobroj mjeri podsjećaju na neko “predratno usklađivanje” po principima golog realizma.

BiH se nalazi u vojnom okruženju suprotstavljenih tabora.

Produbljava se nepovjerenje i raste nesigurnost u zemlji. NATO i EU kao ključni globalni garanti opstajanja BiH, učinjeni su manje relevantnim za sigurnost. Naša zabrinutost je u tome što ove organizacije ne pokazuju sposobnost da preuzmu punu kontrolu nad ovim savezima u kojima se nalaze njihove članice.

Poruka EUFOR-u: potreban nam je vaš kredibilan dokaz da imate opertivnu snagu da pošaljate jasnu i nedvosmislenu poruku secesionistima i njegovim zaštitnicima. Zabrinuti smo da ste neadekvatni za obim i stepen postojeće krize. Ili, pak, nemate dovoljno snaga za kredibilnu poruku ili nemate jasnu politiku iza vas. Stanite u Brčko. Dajte nam mentalni prostor za novu viziju zemlje.

Dodik crpi političku snagu iz ovih slabosti kao i vojnog saveza sa Vučićem, Orbanom i saveza sa Čovićem.

Građani su duboko  uznemireni, osiromašeni, a zemlja je pretvorena u politički jad i bijedu. Vodi se perfidni rat ekonomske i finansijske pljačke zemlje. Na vrhuncu smo dehumanizacije jedne etničke grupe. Bošnjaci se nazivaju podljudima koji žive u “jazbinama”.

U toku je žestoki propagandni rat informacijama u kojem su građani lišeni informacija o pravim korijenima i dubini krize. Guši se vizija ili ideja za normalnu  BiH. Prijeti se fizičkom likvidacijom najistaknutijim nosiocima ideje za normalnu BiH. Stranovništvo se svjesno osiromašuje i oduzima svaka nada kako bi se što lakše  gurnuli u rat u korist secesionističkih političkih elita. Sa svih strana je pokrenut proces urušavanja institucija BiH.

Prethodna pandemija, požari kao i katastrofa u Jablanici pokazala je da smo suočeni sa disfunkcionalnim sistemom. Demonstrirana je potpuna nesposobnost i odsustvo odgovornosti sistema u brizi za sigurnost, živote i imovinu građana. Suočeni smo sa odsustvom liderstva, znanja i hrabrosti u zemlji. Guši se svaki patriotizam.

Pripravnost građana BiH ne može biti oblikovana na starim i propalim političkim konceptima.

Građani ne mogu, ne treba i ne smiju mirno sjediti pred nizvjesnostima mogućih kriznih situacija.  Neophodan je instucionalni ali i građanski angažman u novim sigurnosnim okolnostima. Iluzorna su očekivnja da će se neko drugi brinuti o našoj sigurnosti bez naše pripravnosti i organizovanosti za krize bile one izazvane prirodnim ili neprijateljskim silama.