Četvrtak, 10. Septembra 2026
Četvrtak, 10. Septembra 2026
PRIJE NEGO NAM SKROZ UNIŠTE DOMOVINU: Izbori potrebniji nego ikad
Podsjetimo i da od 2018. do 2023, Vlada Federacije nije mogla biti izabrana, jer nije bilo saglasnosti hrvatskog predsjednika Marinka Čavare, a nikome, ni u Američkoj ambasadi ni u OHR-u, nije palo na pamet da bi mogli suspendovati Ustav i omogućiti formiranje Vlade bez Čavarinog potpisa
Haris Imamović
Centralna izbora komisija će prekosutra raspisati opće izbore. Izbori su planirani za 4. oktobar. Dakle, tačno pet mjeseci od danas. Bosni i Hercegovini su izbori potrebniji nego ikada. Razloga je mnogo.
Još iz ove rubrike
Prije svega, državne institucije ne funkcionišu normalno. Prije svega tu mislim na državni Dom naroda, koji već dugo nije u stanju održati sjednicu. Vrlo je opasno da državne institucije ne funkcionišu: nedavno sam pisao o tome kako je ključni uvid Badinterove komisije, pri konstatovanju disolucije Jugoslavije, bio da savezne institucije nisu popunjene i da ne funkcionišu.
Funkcionalnost institucija naša nasušna
Ured visokog predstavnika (OHR) nedavno je, povodom 30. godišnjice Dejtonskog sporazuma, objavio zbirku Bitni tekstovi, u kojoj donosi pregled najvažanijih akata međunarodnih institucija u vezi s BiH.
U predgovoru ovom zborniku, visoki predstavnik Christian Schmidt konstatuje da je napravljen ogroman napredak, a onda kaže: “Međutim, Bosna i Hercegovina se suočava sa dva ključna izazova: mora se oduprijeti daljoj podjeli i prevazići disfunkcionalnost u upravljanju.” (Podvukao H. I.)
Prvi izazov je, reklo bi se, čak lakši, jer je za sprečavanje dodatnih podjela, kroz izmjene Izbornog zakona ili na drugi način, dovoljno da se stranke sa sjedištem u Sarajevu odlučno protive tome. Što se tiče drugog izazova, on je znatno veći. Naime, da bi državne institucije funkcionisale nije dovoljno da Bošnjaci kažu ne. Potrebno je da srpski i hrvatski predstavnici kažu da, odnosno da dolaze na sjednice Doma naroda, Vijeća ministara, itd.
Pitanje svih pitanja je kako ih privoljeti ili, u slučaju da nema druge opcije, prinuditi da dolaze na posao?
Zadaća OHR-a je da uklanja blokade u sistemu, ali trebamo biti realni i uzeti u ozbir da će OHR vjerovatno nastaviti izbjegavati da se uključi u pitanja kao što su funkcionisanja državnog Doma naroda.
Uskoro će se, recimo, navršiti godinu dana otkako su lideri Trojke i opozicije u Rs-u, na sjednici PIC-a, pozvali visokog predstavnika Christiana Schmidta da interveniše i omogući održavanje sjednica Doma naroda BiH. Schmidt ih je tada hladno izignorisao. Javna je tajna da je nova američka administracija zatražiila od visokog predstavnika da do daljnjeg ne koristi bonske ovlasti.
U takvoj situaciji, jedino što može otkloniti trenutne blokade i stagnaciju na državnom nivou su izbori i resetovanje odnosa.
Kriza legitimiteta “B” komponente u vlasti
Uz nefunkcionalnost, dodatni problem je kriza legitimiteta, koju ima aktuelna “B” komponenta i na državnom i na federalnom nivou.
Po prvi put, nakon Dejtona, imamo Trojku, kao “B” komponentu u vlasti, koja nema podršku nijednog bošnjačkog delegata u Domu naroda BiH. To se nikada ranije nije desilo nikome, a sada se desilo Bošnjacima.
Još je veći problem što se isti scenarij, ni u snu, nije mogao desiti Hrvatima i Srbima, jer znamo koliko se pažnje vodi o tome da državna vlast bude ukorijenjena u srpskom i hrvatskom klubu u Domu naroda BiH. Dakle, imamo na djelu situaciju u kojoj su Bošnjaci niži narod od druga dva, i to tamo gdje Ustav propisuje paritet i gdje bi sva tri naroda morala imati isti položaj.
Ni na federalnom nivou stanje nije bolje. Ušli smo u četvrtu godinu mandata Vlade Federacije BiH, koja je izabrana bez saglasnosti bošnjačkog potpredsjednika Federacije Refika Lende i većine u Klubu Bošnjaka. Time su Bošnjaci i na federalnom nivou svedeni na status nižeg naroda od Hrvata. Nikome u međunarodnoj zajednici, kao ni u Trojci, nije palo na pamet da ide u izbor Vlade FBiH bez saglasnosti hrvatske predsjednice FBiH Lidije Bradare i većine u Klubu Hrvata.
Podsjetimo i da od 2018. do 2023, Vlada Federacije nije mogla biti izabrana, jer nije bilo saglasnosti hrvatskog predsjednika Marinka Čavare, a nikome, ni u Američkoj ambasadi ni u OHR-u, nije palo na pamet da bi mogli suspendovati Ustav i omogućiti formiranje Vlade bez Čavarinog potpisa.
Situacija iz proteklih osam godina, u kojoj se Vlada Federacije ne može izabrati bez Hrvata, a može bez Bošnjaka, liči na ružan san i ne smije se više ponoviti.
Funkcionalnost državnih institucija i nacionalna ravnopravnost su ustavna svetinja u BiH i nikome ne smije biti dopušteno da se igra s time. Igrati se s time znači igrati se s vatrom.
Zato su izbori, kao supstitucija za nasilno razrješavanje sukoba, potrebniji nego ikada. Vrijeme je da glasači iskažu svoju volju i da se onda, u skladu sa Ustavom, formira nova državna i federalna vlada, koja će biti ukorijenjena ne samo u volji hrvatskog i srpskog, već i u volji bošnjačkog naroda.
U slučaju pak da se vlast ponovo formira po principu – da joj je potrebna podrška hrvatskog predsjednika FBiH i Kluba Hrvata, i da joj nije potrebna podrška bošnjačkog potpredsjednika FBiH i Kluba Bošnjaka na nivou BiH – takvoj vlasti bi se vrijedilo suprostaviti svim sredstvima, uključujući i nasilne proteste. ODGOVOR
