POLITIKA SA OLTARA: Kako su biskupi preuzeli HDZ mantru o “legitimnom predstavljanju”

Dodajte izdvojeno.ba u omiljene izvore na Googleu

Mirza Abaz

Biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine uputili su poruku članovima svojih biskupijskih zajednica u vezi s Općim izborima u Bosni i Hercegovini, a koji će se održati 4. oktobra.

Još iz ove rubrike

Politika 11. Oktobra 2026.

BAJTAL TVRDI DA SU HDZ I SNSD VARALI NA IZBORIMA: Kako je li moguće da 400.000 nevažećih glasačkih listića nikome nije problem

Politika 11. Oktobra 2026.

DODIK IMA KLJUČ: Bajke Elmedina Konakovića: Zašto je prije četiri godine moglo, a danas ne može bez Dodika

Iako je obraćanje javnosti upakovano u formu pastoralnog pisma i brige za “opće dobro”, pažljivije čitanje otkriva zabrinjavajući presedan da je Katolička crkva u Bosni i Hercegovini ovim istupom prešla granicu duhovnog djelovanja i direktno se umiješala u najosjetljivija politička pitanja u zemlji.

U društvu opterećenom etničkim tenzijama i krhkim institucijama, ovakav potez crkvenog vrha predstavlja izuzetno opasan presedan koji produbljuje političke podjele.

Naizgled, biskupi nastoje zadržati privid neutralnosti. Pozivajući se na Drugi vatikanski koncil i konstituciju Gaudium et spes, u pismu navode kako građani imaju dužnost izaći na izbore, naglašavajući da “Crkva ne određuje vjerniku komu će dati svoj glas” te da se ne veže ni uz jedan politički sistem.

Međutim, deklarativna distanca od politike pada u vodu već u narednim redovima, gdje se vjernicima ne sugerira samo moralni okvir, već se postavlja konkretna, duboko sporna politička agenda.

Ono što je posebno opasno i politički maligno jeste činjenica da biskupi u svom pismu otvoreno insistiraju na tzv. “legitimnom političkom predstavljanju” i govore o neprihvatljivosti “preglasavanja malobrojnijih naroda”. Time je Biskupska konferencija doslovno prepisala narativ, terminologiju i ključne zahtjeve koje već godinama nameću Dragan Čović i njegov HDZ.

Princip “legitimnog predstavljanja”, na koji se biskupi pozivaju, u praksi predstavlja diskriminatorni mehanizam usmjeren na cementiranje etnonacionalnih podjela i obesmišljavanje građanskih i individualnih prava u Bosni i Hercegovini.

Pretvaranje ovog političkog koncepta, koji služi prvenstveno očuvanju monopola vlasti jedne stranke, u navodni crkveni i moralni imperativ, nosi nesagledive posljedice. Dajući vjerski legitimitet ideji koja u svojoj suštini segregira građane i birače, biskupi su se svrstali na stranu jedne političke opcije, podrivajući temeljne postulate sekularne i pluralne države.

Dodatni paradoks predstavlja apel sveštenstvu i redovništvu da crkvene prostore i liturgijska slavlja zaštite od stranačke promocije i zloupotrebe u predizborne svrhe. Teško je, međutim, vjerovati u iskrenost takvog apela kada sami klerici, s najvišeg nivoa, u zvaničnom dokumentu plasiraju identične političke teze koje stoje na bilbordima i u predizbornim govorima HDZ-a. Upozorenje župnicima da ne agitiraju s oltara djeluje tek kao kozmetička ograda, s obzirom na to da je centralna poruka već poslana s biskupskih stolica.

Miješanje vjerskih institucija u političke procese i nametanje političkih koncepata vjernicima kroz formu moralnih dužnosti izrazito je rizičan put. U složenoj državi poput Bosne i Hercegovine, u kojoj su granice između vjere, nacije i stranačke pripadnosti ionako opasno zamagljene, direktno svrstavanje Katoličke crkve uz diskriminatorne političke agende ne doprinosi miru ni pravdi, kako to biskupi tvrde, već dodatno homogenizira biračko tijelo, potpiruje nepovjerenje među narodima i gura zemlju dublje u etničku getoizaciju.