Četvrtak, 10. Septembra 2026
Četvrtak, 10. Septembra 2026
OTKRIVAMO ZAMJERKE SUDA BIH NA PREDLOŽENI ZAKON: Apelaciono odjeljenje mora ostati u Sarajevu, predlažu dopunu za genocid
Sud BiH smatra da bi Apelaciono odjeljenje trebalo zvati Apelacioni sud. Dalje, smatraju da to odjeljenje ne bi trebalo seliti nigdje iz već postojećeg Kompleksa u kojem su smještene državne pravosudne institucije u Sarajevu. Sud BiH naglašava da i u novi Zakon o Sudu BiH treba inkorporirati sadašnje tačke prema kojima je Državni sud nadležan za donošenje praktičnih uputstava za primjenu krivičnog materijalnog prava iz nadležnosti Suda u vezi s krivičnim djelima genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina
Sud Bosne i Hercegovine dostavio je Ustavnopravoj komisiji Predstavničkog doma PSBiH komentare na prijedlog Nacrta Zakona o Sudu BiH koji je u parlamentarnu proceduru uputio Predrag Kojović, poslanik Naše stranke.
Usvajanje Zakona o sudu BiH jedan je od uvjeta BiH za otvaranje pristupnih pregovora s Evropskom unijom. Zakon istog naziva u Domu naroda PSBiH uputila je u proceduru i Marina Pendeš, delegatkinja HDZBiH.
Još iz ove rubrike
Predstavnički dom PSBiH razmatrat će ovaj zakon na sjednici 12. juna, a sada će pred sobom imati iscrpno mišljenje Suda BiH.
Zakon o sudu BiH ili Zakon o sudovima kako je nazvan u Mišljenju Evropske komisije već dugo je u fokusu javnosti i brojnih analiza u kojima su svi dosadašnji prijedlozi ocjenjivani manjkavima i spočitavano je da se s njima umanjuje krivična nadležnost Suda BiH.
Nisu ni za Pale, ni za Banja Luku, nego za Sarajevo
Dosta polemika vodilo se i o sjedištu Apelacionog odjeljenja Suda BiH, čije je osnivanje predviđeno novim zakonom, pa se SNSD zalagao da bude u Banjoj Luci, kao sjedište je spominjano Istočno Sarajevo, a sada u se u Kojovićevom prijedlogu kao sjedište Apelacionog odjeljenja navode Pale, a u onom Marine Pendeš, Istočno Novo Sarajevo.
Sud BiH u mišljenju navodi da Prijedlog zakona o kojem će raspravljati Predstavnički dom PSBiH u odnosu na dosadašnje prijedloge nacrta zakona o sudovima koje su imali priliku vidjeti, najpribližnije odražava sadašnju organizaciju i nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine, te preporuke Struktuiranog dijaloga, kao i mišljenja Venecijanske komisije.
Međutim, na predloženi Nacrt ipak su imali niz primjedbi i sugestija.
U mišljenju Suda BiH o Nacrtu zakona o Sudu BiH, prije svega navodi se da bi se Apelaciono odjeljenje trebalo zvati Apelacioni sud. Dalje, smatraju da to odjeljenje ne bi trebalo seliti nigdje iz već postojećeg Kompleksa u kojem su smještene državne pravosudne institucije u Sarajevu.
I kao posljednja, ali sigurno i najvažnija ocjena Suda BiH jeste to da ako se želi održati ista krivična nadležnost Suda BiH, onda je u predloženi Nacrt potrebno uvrstiti odredbe iz sadašnjeg Zakona o Sudu BiH.
Uvrstiti sadašnje krivične nadležnosti
To su uvrštavanje i u novi Zakon nadležnosti Državnog suda da daje konačan i pravno obvezujući stav u vezi s provođenjem zakona BiH i međunarodnih ugovora na zahtjev bilo kojeg suda entiteta ili bilo kojeg suda Brčko distrikta kojem je povjereno provođenje zakona BiH.
Sud BiH naglašava da i u novi Zakon o Sudu BiH treba inkorporirati sadašnje tačke a i b iz stava 3. člana 7. Zakona o Sudu BiH prema kojima je Državni sud nadležan za donošenje praktičnih uputstava za primjenu krivičnog materijalnog prava iz nadležnosti Suda u vezi s krivičnim djelima genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i kršenje zakona i običaja rata, te pojedinačnom krivičnom odgovornošću vezano za ova djela, po službenoj dužnosti ili na zahtjev bilo kojeg entitetskog suda ili suda Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine.
“Sudu nije poznat razlog zašto iste nisu inkorporirane u tekst nacrta. Pomenute tačke nisu bile sporne u dosadašnjim stručnim raspravama. Imajući u vidu i mišljenje OSCE BiH, po mišljenju Suda ne postoje smetnje da se iste vrate u nacrt zakona i to kao nadležnost Apelacionog odjeljenja Suda.
Napominjemo da opstojnost tački a) i b) stava 3., nema uticaj na dalji rad Suda BiH na predmetima ratnih zločina, jer Sud sudi po krivičnom zakonu kao materijalnom zakonu, a nadležnost Suda za ovu vrstu krivičnih djela je propisana članom 16. stav 1. Prijedloga. Također, pomenute odredbe ne utiču na prebacivanje predmeta ratnih zločina na druge sudove u skladu sa revidiranom Državnom strategijom za procesuiranje predmeta ratnih zločina.
Sud do sada nije koristio svoje ovlasti iz pomenute odredbe, imajući u vidu da već nekoliko godina sudska praksa na nivou najviših sudova ujednačava kroz Panele za ujednačavanje sudske prakse, u nedostatku Vrhovnog suda na nivou države Bosne i Hercegovine. Međutim ukoliko je intencija da se održi ista nadležnost Suda, onda je potrebno tačke a) i b) stava 3. člana 7. Zakona o Sudu BiH inkorporirati u postojeći nacrt.“- istakli su iz Suda BiH u svom komentaru na Nacrt Zakona o Sudu BiH.
Ogromna je razlika u šteti ‘velikih razmjera’ i ‘štetnih posljedica’
Također, Sud BiH je predložio izmjenu stava 2. člana 16. u predloženom nacrtu u kojem se kaže da je “Sud BiH nadležan za kaznena djela propisana zakonima FBiH, Rs i Brčko distrikta kada ta kaznena djela ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku neovisnost, državnu sigurnost i međunarodni subjektivitet, privredu ili izazivaju ozbiljnu ekonomsku štetu ili drugu štetu velikih razmjera po Bosnu i Hercegovinu”.
Sud BiH, a pozivajući se i na mišljenje Venecijanske komisije, smatra da bi dio u pretposljednjoj i posljednjoj rečenici ove odredbe trebalo izmijeniti na način da umjesto što kako sada stoji „izazivaju ozbiljnu ekonomsku štetu ili drugu štetu velikih razmjera po Bosnu i Hercegovinu“ taj dio bude promijenjen u formulaciju „izazivaju ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice po Bosnu i Hercegovinu.“
Jasno je da je štetu “velikih razmjera” teže dokazati, dok su “štetne posljedice” konkretniji termin, a na što je ukazivala i Venecijanska komisija,a sada podsjeća Sud BiH.
Kada je u pitanju pojašnjenje Suda BiH o tome da sjedište budućeg Apelacionog odjeljenja ili Apelacionog suda bude u Sarajevu, pozivaju se na mišljenja Venecijanske komisije od 14. marta 2023. godine, te kažu da međunarodni standardi ne ograničavaju diskreciono pravo Bosne i Hercegovine da zadrži sistem u kojem se žalbe razmatraju u posebnom odjeljenju unutar istog suda, ukoliko to odjeljenje ima sve atribute sudskog tijela sa apelacionom nadležnošću.
Kažu i da je Venecijanska komisija utvrdila da sadašnja organizacija Državnog suda nije u suprotnosti sama po sebi s principima nezavisnosti nepristrasnosti sudija ili drugim ustavnim vrijednostima i da se Komisija ne slaže nužno sa stavovima “da se fizička prisutnost sudova u istoj zgradi može posmatrati kao narušavanje nezavisnosti pojedinačnih sudija”.
Prednosti infrastrukturnih kapaciteta u kompleksu pravosudnih institucija
„Zbog svega navedenog, predlažemo da se Apelaciono odjeljenje Suda zadrži u postojećem sjedištu Kompleksa pravosudnih institucija na državnom nivou (s obzirom da već postoje kapaciteti u Kompleksu koji bi u budućnosti mogli biti iskorišteni u cilju obezbjeđenja fizičke odvojenosti dva suda), uz paralelne izmjene zakona koje će omogućiti institucionalnu i finansijsku odvojenost Apelacionog odjeljenja od Suda Bosne i Hercegovine.
Ukoliko bi se zakon izmijenio u tom pravcu, uz paralelne izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, kojima bi se predvidio direktan izbor sudija i predsjednika Apelacionog odjeljenja, time bi se omogućilo da sadašnje Apelaciono odjeljenje Suda, bez obzira na isto sjedište u odnosu na Sud BiH, funkcioniše kao institucionalno i finansijski nezavisno tijelo kroz osnivanje Apelacionog odjeljenja Suda u odnosu na Sud Bosne i Hercegovine.
Zadržavanjem sjedišta buduća oba suda unutar postojećeg Kompleksa, omogućilo bi se efikasno korištenje istih sudnica i popratnih tehničkih prostorija potrebnih za suđenja, što bi uštedilo značajna finansijska sredstva umjesto izgradnje novih objekata. Takvo rješenje istovremeno bi objezbjedilo efikasnost pravosuđa, osiguralo kontinuitet u poštivanju evropskih standarda u pogledu sigurnosti pravosudnih institucija, kao i sigurnosti prilikom odvijanja kompleksnih suđenja, uz istovremeno osiguranje dvostepenosti odlučivanja kroz dvije odvojene sudske instance. Sve to bi na koncu rezultiralo najmanjim mogućim finansijskim opterećenjem za državni budžet, kao i bržu provedbu odvajanja Apelacionog odjeljenja i samim tim ispunjenje obaveza Bosne i Hercegovine na putu ka evropskim integracijama”, smatraju u Sudu BiH. RAPORT
