Ponedjeljak, 12. Oktobra 2026
Ponedjeljak, 12. Oktobra 2026

Dnevne vijesti koje ne trebate propustiti!
Zahvaljujući ustavnim izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, FBiH dobija precizne rokove za uspostavu izvršne vlasti

Nakon Općih izbora 2026. godine, političke partije u Federaciji BiH više neće moći koristiti dosadašnju praksu višegodišnjeg odgađanja formiranja vlasti dok stara Vlada neometano vlada u tehničkom mandatu.
Zahvaljujući ustavnim izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, FBiH dobija precizne rokove za uspostavu izvršne vlasti, ali i strog mehanizam koji predviđa prijevremene izbore ako do dogovora ne dođe.
Povod za ove izmjene bio je višegodišnji politički zastoj nakon izbora 2018. godine. Nova Vlada FBiH tada uopće nije imenovana, pa je saziv izabran još 2015. godine ostao na funkcijama sve do 2023. Kada se slična blokada ponovila i nakon izbora 2022. godine, Schmidt je 27. aprila 2023. donio odluku kojom je odblokirano imenovanje Vlade, a istovremeno uspostavljen model koji onemogućava ponavljanje takvog scenarija.
Ove promjene formalizovane su Amandmanom CXXXI, koji je na snagu stupio 1. maja 2024. godine. Novi okvir predviđa postupni proces pregovora u nekoliko definisanih faza.
Predsjednik FBiH prvo predlaže mandatara za kojeg procjenjuje da može okupiti parlamentarnu većinu.
Za imenovanje Vlade potrebna je saglasnost predsjednika i oba potpredsjednika FBiH, za šta je predviđen rok od 30 dana. Ukoliko dogovor izostane, predsjednik dobija dodatnih 30 dana za drugi pokušaj.
Ako ni u drugom roku nema trojne saglasnosti, aktivira se rezervni mehanizam – predsjednik FBiH može predložiti Vladu uz podršku samo jednog potpredsjednika. Takav prijedlog potom ide na potvrđivanje u oba doma Parlamenta FBiH, uz posebne ustavne uslove koji važe za glasanje u Domu naroda.
Ključna novost leži u krajnjem ishodu neuspjelih pregovora. Ako nijedna od navedenih faza ne rezultira formiranjem vlasti, stranke više ne mogu ostaviti staru Vladu na funkciji naredne četiri godine.
U tom trenutku automatski se raspuštaju Parlament FBiH i skupštine svih deset kantona, te se raspisuju prijevremeni izbori za Predstavnički dom FBiH i kantonalne nivoe. Novi saziv zakonodavnih tijela potom bira i novo rukovodstvo Federacije.
Iako novi sistem ostavlja političkim akterima razuman prostor za pregovore i traženje većine, jasno poručuje da blokada cijelog četverogodišnjeg mandata više nije opcija – konačnu riječ u slučaju pat-pozicije ponovo dobijaju građani na izbornim mjestima.
Treba naglasiti da se ovaj ustavni mehanizam odnosi isključivo na Federaciju BiH i njene kantone, dok pravila za formiranje Vijeća ministara BiH na državnom nivou ostaju nepromijenjena.