Četvrtak, 10. Septembra 2026
Četvrtak, 10. Septembra 2026
NE ISPLATI SE: Radnici napuštaju Njemačku i vraćaju se u BiH i Hrvatsku
Od bruto plaće od 4.000 eura, ostat će im na ruke samo pola. „Već očekujemo još jedno naglo povećanje stopa doprinosa za sljedeću godinu“. Vlada planira ukinuti fiksno ograničenje od osam sati dnevno i zamijeniti ga maksimalnim sedmičnim radnim vremenom
Sve veći broj ljudi, posebno visokoobrazovanih i stručnih radnika, napušta Njemačku i vraća se u Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i druge domovine. Prema podacima njemačkog ureda za statistiku, u 2024. iz Njemačke se iselilo više od 270.000 ljudi, dok ih se u zemlju uselilo znatno manje.
Doprinosi za socijalno osiguranje mogli bi se popeti na rekordnih 50 posto u sljedećih deset godina. S bruto plaćom od 4.000 eura, 2.000 eura potrošilo bi se samo na zdravstvo, dugotrajnu brigu, penziju i osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Ove sumorne brojke dolaze iz nedavne projekcije Instituta IGES, koju je naručio DAK-Gesundheit.
Još iz ove rubrike
„Već očekujemo još jedno naglo povećanje stopa doprinosa za sljedeću godinu“, upozorio je voditelj projekta za zdravstvenu politiku, na predstavljanju studije. Doprinosi za zdravstveno osiguranje mogli bi porasti sa sadašnjih 17,7 posto na 18,3 posto, pišu njemački mediji.
Do 2033. godine, granica od 20 posto je čak moguća. Problem nije ograničen samo na zdravstveno osiguranje. Osiguranje dugotrajne brige također se suočava s ogromnim pritiskom: Stopa doprinosa mogla bi skočiti s 3,8 na 4,1 posto u 2027., pa čak i popeti se na 5,0 posto do 2033. godine.
Gubitak plaća
U sistemu penzionog osiguranja stopa doprinosa u početku će ostati stabilna na 18,6 posto, ali će se zatim zbog demografskih faktor povećati na oko 21 posto do 2035. Osiguranje za slučaj nezaposlenosti moglo bi se povećati s trenutnih 2,6 posto na 3,4 posto. Razlozi za drastično povećanje su višestruki: 2027. godine istječu savezni zajmovi kojima je vlada podupirala sistem socijalnog osiguranja.
Istodobno, rashodi i dalje naglo rastu – za 6,8 milijardi eura samo u zdravstvenom osiguranju zbog većih troškova liječenja, pišu njemački mediji.
„Samo mjere finansiranja njemačke vlade neće postići srednjoročno do dugoročno smanjenje doprinosa“, sažima voditelj studije. Zdravstveni osiguravatelji upozoravaju zbog problema s financiranjem, a oni s obaveznim zdravstvenim osiguranjem moraju doprinijeti ljekarskim pregledima primatelja osnovne pomoći.
Ukida se osam sati rada dnevno
Radni dan koji počinje u 7 ujutro, a završava se tek u 20 sati, uskoro bi mogao postati stvarnost za milione građana Njemačke. Vlada planira ukinuti fiksno ograničenje od osam sati dnevno i zamijeniti ga maksimalnim sedmičnim radnim vremenom. Dok vlasti govore o “fleksibilizaciji”, sindikati se žestoko protive ovim namjerama.
U koalicionom sporazumu jasno stoji: dnevno maksimalno radno vrijeme od osam sati biće zamijenjeno sedmičnim ograničenjem. Vladin komesar za turizam najavio je da bi odluka o ovoj izmjeni trebala biti donesena već tokom 2026. godine.
Kancelar Friedrieh Merz (CDU) ide korak dalje, otvoreno govoreći o potpunom ukidanju zakona. Iako se to predstavlja kao veća fleksibilnost, Sindikat prehrambene industrije, industrije pića i ugostiteljstva (NGG) strahuje da bi to u praksi značilo:
– Radni dani do 13 sati.
– Radna sedmica do čak 73,5 sati u periodima najvećeg opterećenja.
Obećana socijalna garancija nestaje
“Ovaj dramatičan razvoj događaja trebao bi biti posljednji udarac upozorenja za sve uključene”, izjavio je u saopćenju za javnost DAK. Poziva se na stabilizacijski pakt u tri faze: Prvo, rashodi bi se trebali povećavati samo u skladu s prihodima.
Također želi smanjiti porez na dodanu vrijednost na lijekove s 19 na sedam posto, što bi uštedjelo 5,3 milijarde eura. Dugoročno su potrebne dalekosežne strukturne reforme za stabilizaciju sustava.
Nekada obećana socijalna garancija od maksimalno 40 posto tako odlazi u daleku budućnost. Predviđa se da će ukupni doprinosi za socijalno osiguranje dosegnuti 43,6 posto već 2027.
U najgorem slučaju, mogli bi dosegnuti čak 53,7 posto do 2035. Za milione radnika to znači da im preostaje sve manje neto plaće.
Porodica Krtalić se vraća
Primjeri poput porodice Krtalić pokazuju da novac više nije glavni motiv za život u inostranstvu.
Stanko Krtalić ističe da se vraća u rodnu Slavoniju, gdje planira obnoviti prazne kuće, jer je proces povratka kompleksniji i zahtijeva pripremu od najmanje tri mjeseca.
Ekonomija Njemačke nalazi se u krizi, posebno u autoindustriji i građevinarstvu, dok broj otpuštanja i stečajeva raste. Mnogi radnici koji su dobro integrirani, a imali su stabilna zaposlenja, sada razmišljaju o povratku kući.
Uz ekonomsku nesigurnost, rastu i sigurnosni rizici. Klepo naglašava da se Njemačka već nalazi u hibridnom ratu, s cyber-napadima, problemima u elektroprijenosu i drugim činovima sabotaže, dok se proizvodnja oružja povećava na rekordne razine. Sve to dodatno potiče povratak ljudi u zemlje Balkana, gdje traže sigurnost i stabilnost.
