NAJGORE U SARAJEVU: Masovan pad izlaznosti u BiH, zašto su zakazali bošnjački birači

Dodajte izdvojeno.ba u omiljene izvore na Googleu

Izborni proces u Bosni i Hercegovini ponovo je otvorio ključno pitanje legitimiteta političkih predstavnika, ali ovaj put ne samo zbog prevara ili kompliciranih matematičkih koalicija, već zbog dramatičnog pada odziva birača. Podaci o izlaznosti širom zemlje ukazuju na trend opšte apatije, pri čemu je najveći podbačaj zabilježen u glavnom gradu — Sarajevu.

Gdje su nestali glasači, zašto je Sarajevo podbacilo više od ostatka države i šta ovaj fenomen poručuje političkim elitama?

Još iz ove rubrike

Politika 11. Oktobra 2026.

BAJTAL TVRDI DA SU HDZ I SNSD VARALI NA IZBORIMA: Kako je li moguće da 400.000 nevažećih glasačkih listića nikome nije problem

Politika 11. Oktobra 2026.

DODIK IMA KLJUČ: Bajke Elmedina Konakovića: Zašto je prije četiri godine moglo, a danas ne može bez Dodika

Sarajevo kao epicentar izborne apatije

Iako se u Kantonu Sarajevo vodi najžešća politička i medijska borba, te se slivaju najveći iznosi javnog novca, građani glavnog grada poslali su jasnu poruku – boikotom.

• Drastičan pad odziva: U odnosu na ranije izborne cikluse, Sarajevo bilježi najizraženiji pad izlaznosti. Biračka mjesta u gradskim općinama (Novi Grad, Novo Sarajevo, Centar, Stari Grad) ostala su poluprazna u poređenju sa saobraćajnim i političkim gužvama koje prate kampanje.
• Razočarenje u “promjene”: Jedan od glavnih razloga za slabu izlaznost u Sarajevu leži u zamoru biračkog tijela. Nakon što je opozicija (Trojka) preuzela vlast, a SDA ostala u opoziciji na kantonalnom i federalnom nivou, mnogi građani smatraju da su se sistemski problemi, korupcija i nesposobnost administracije nastavili bez obzira na to ko sjedi u foteljama.

Šta se dešava s Bošnjacima: Zanemarivanje borbe i historijska neodgovornost

Posebno zabrinjavajući aspekt izborne apatije odnosi se na bošnjačko biračko tijelo, gdje je pad izlaznosti najvidljiviji i najopasniji po političku stabilnost zemlje.

• Pitanje odgovornosti prema domovini: Mnogi analitici i hroničari političkih prilika postavljaju pitanje – šta se dešava s Bošnjacima? Dok su HDZ i SNSD u svojim sredinama uspjeli homogenizovati i disciplinovati birače, bošnjačko biračko tijelo pokazuje zabrinjavajući nivo pasivnosti.
• Zaboravljene žrtve i historijski ulog: Domovina za koju su šehidi i najbolji sinovi dali svoje živote kako bi je sačuvali u najtežim vremenima, danas se u miru dovodi u rizik – ne oružjem, već nebragom i pasivnošću. Mnogi građani kao da zaboravljaju da se politički status i suverenitet države čuvaju upravo na glasačkim kutijama.
• Gubitak države kroz nemar:Dok se u drugim dijelovima zemlje izlaznošću direktno brani politički utjecaj, bošnjačka nesloga, zamor i “lijenost” dovode do toga da se političke pozicije prepuštaju bez borbe, čime se direktno ugrožava institucionalna snaga naroda i same države.

Opći trend u BiH: Zašto građani ostaju kući?

Pad izlaznosti nije zabrinjavajući samo u Sarajevu; to je simptom dublje krize koja potresa cijelu državu. Nekoliko je ključnih razloga zašto stotine hiljada birača odlučuju ostati kod kuće:

1. Demografsko pražnjenje i “mrtve duše”

Jedan od najvećih razloga za prividno i stvarno padanje izlaznosti su birački spiskovi. Stotine hiljada građana BiH u posljednjoj deceniji napustile su zemlju i žive u inostranstvu. Kako se birački spiskovi ne ažuriraju adekvatno, procenat izlaznosti se računa na osnovu fikcionog broja stanovnika koji više ne žive u BiH, čime se stvara slika još manje izlaznosti.

2. Toksična i prazna kampanja

Predizborne kampanje sve se manje bave ekonomijom, obrazovanjem, zdravstvom ili infrastrukturom, a sve više ličnim diskreditacijama, zapaljivom retorikom i podizanjem nacionalnih tenzija. Građani su zasićeni političkim predstavitvama bez konkretnih rezultata.

3. Osjećaj uzaludnosti (“Svi su isti”)

Nakon godina u kojima se vlasti formiraju matematičkim trgovinama, bez obzira na izborne pobjednike, kod prosječnog birača stvoren je osjećaj da njegov glas ne može promijeniti ništa. Kada pobjeda jedne stranke ne garantuje ulazak u vlast ili kada ideološki suprotstavljene stranke preko noći sklope koaliciju, motivacija za izlazak na izbore falls na minimum.

Ko profitira od male izlaznosti?

Mala izlaznost direktno pogoduje stranačkim mašinerijama.

Kada je izlaznost niska, ključnu ulogu igra takozvano “disciplinovano biračko tijelo” – zaposleni u javnom sektoru, članovi užih i širih porodica funkcionera, te stranački aktivisti. Velike stranke sa razvijenom infrastrukturom u takvim uslovima puno lakše ostvaruju svoje ciljeve jer njihovim biračima ne treba dodatna motivacija.

S druge strane, stranke koje računaju na protestne glasove, neodlučne birače i mlade, direktno gube u uslovima masovne apatije.

Zaključak: Alarm za demokratiju i državu

Pad izlaznosti u BiH, a posebno u Sarajevu kao političkom i intelektualnom centru države, predstavlja ozbiljno upozorenje. Kada većina građana odbija učestvovati u izbornom procesu, vlast gubi puni demokratski legitimitet.

Ako politički akteri i društvena zajednica ne pronađu način da probude svijest građana o važnosti očuvanja državnosti kroz demokratske mehanizme, trend izborne apatije nastavit će produbljivati krizu vođenja države.