Četvrtak, 10. Septembra 2026
Četvrtak, 10. Septembra 2026
NA SUDU SA POSLODAVCEM U OBEĆANOJ ZEMLJI SLOBODE I JEDNAKOSTI: Univerzitet Columbija diskriminira Amru Šabić El-Rayess zato što je muslimanka
Nakon što je magistrirala i doktorirala na Kolumbiji 2012. godine, Šabić El-Rayess je angažovana na Učiteljskom koledžu kao predavač. Tokom 10 godina predavala je studentima i dizajnirala preko 20 kurseva koji su se fokusirali na prevenciju nasilja zbog rasne, etničke pripadnosti ili vjere. 2020. godine pokrenula je međunarodnu međuvjersku istraživačku laboratoriju u kojoj je istraživala, proučavala i obučavala studente i profesore o opasnostima netrpeljivosti i mržnje
Amra Šabić El-Rayess je preživjela genocid, rođena je i odrasla u Bosni, gdje je ubijeno najmanje 100.000 ljudi. Bila je tinejdžerka kada je živela pod potpunom vojnom opsadom, nesposobna da ide u školu pod prijetnjom bombi.
Snage bosanskih Srba sistematski su pogubile čak 8.000 muškaraca bosanskih Muslimana u Srebrenici – najvećem masakru u Evropi od Holokausta. Žene i djevojke su sistematski grupno silovane i napadane. Civili su svakodnevno mučeni, izgladnjivani i ubijani.
Još iz ove rubrike
Godine 1995. Šabić El-Rayess je dobila stipendiju za emigriranje u SAD. Diplomirala je na Brown univerzitetu i postala prva muslimanska predsjednica alumni udruženja Univerziteta u njegovoj 258-godišnjoj historiji.
Stekla je doktorat. Diplomirala je Uporedno i međunarodno obrazovanje na Univerzitetu Columbia i ubrzo nakon toga pridružila se kao predavač Učiteljskom koledžu na ovom univerzitetu. Od tada je putovala svijetom da drži prezentacije i govore o prevenciji mržnje i obrazovanju. Godine 2021., predsjednik Joe Biden napisao je pismo Šabić El-Rayess, rekavši joj da je “inspiriran” njenom “hrabrošću i snagom” i da je ona otjelotvorila “samu ideju Amerike” nakon što je pročitao njene memoare.
Međutim, ona vjeruje da to nije bilo dovoljno za šefove odjela u Columbiji. U tužbi podnesenoj na federalnom sudu prošlog mjeseca, Šabić El-Rayess je navela da joj je više puta uskraćena prilika da postane redovni profesor na Učiteljskom koledžu Univerziteta Columbia zbog njene muslimanske vjeroispovijesti i godina.
“Preživjela sam genocid u Bosni. Znam šta je mržnja. Znam kuda mržnja može odvesti društvo. Jedina želja koju sam imala u Americi bila je da me ne vide kao nekoga drugačijeg”, rekla je za HuffPost. “
Glasnogovornik Columbia je negirao tvrdnje iznesene u njenoj tužbi u izjavi za HuffPost ove sedmice.
“Dr. Amra Sabic-El-Rayess je cijenjena članica naše TC zajednice. Odbacujemo tvrdnje iznesene u tužbi dr. Šabić El-Rayess i negiramo navode o diskriminaciji. Iznijet ćemo naš slučaj na sudu”, rekao je glasnogovornik Učiteljskog koledža u Columbiji u e-poruci za HuffPost.
Nakon što je magistrirala i doktorirala na Kolumbiji 2012. godine, Šabić El-Rayess je angažovana na Učiteljskom koledžu kao predavač. Tokom 10 godina predavala je studentima i dizajnirala preko 20 kurseva koji su se fokusirali na prevenciju nasilja zbog rasne, etničke pripadnosti ili vjere. 2020. godine pokrenula je međunarodnu međuvjersku istraživačku laboratoriju u kojoj je istraživala, proučavala i obučavala studente i profesore o opasnostima netrpeljivosti i mržnje.
U intervjuu za HuffPost, ponovila je kritike s kojima se Univerzitet Columbija suočio u posljednjih mjesec dana dok su protesti preplavili kampus i dva puta su se suočili s policijskim akcijama – da jedan od najprestižnijih univerziteta na svijetu i peti najstariji univerzitet u zemlji bolno nije ispunio svoju posvećenost antirasizamu i različitosti.
“Živimo u jednom od najraznovrsnijih gradova u Sjedinjenim Američkim Državama. Imamo studente iz cijelog svijeta. Veliki dio naših studenata su međunarodni studenti. Imamo profesore svih pozadina”, rekla je Šabić El-Rayess. „Ali nikada nismo imali stalnog ili stalnog člana učiteljskog fakulteta koji je musliman. Zašto?”
Šabić El-Rayess je objavila na desetine recenziranih članaka, objavila dvije nefikcijske knjige i pisala za novinske kuće uključujući USA Today i Al Jazeeru. Proputovala je svijet kako bi predstavila svoje istraživanje, uključujući Veliku Britaniju, Južnu Koreju i Australiju. Ranije ovog mjeseca vratila se sa putovanja iz Osla u Norveškoj, gdje je na konferenciji govorila o transnacionalnom utjecaju mržnje.
Njena dostignuća nisu ostala nezapažena. Pored Bidenove bilješke, njene publikacije su dobile nekoliko nagrada. Donijela je više od 10 miliona dolara za istraživanje na Učiteljskom koledžu. Univerzitet je blistao njenim dostignućima, javno promovišući njen rad.
Međutim, Šabić El-Rayess nije bila zaposlena u Columbiji, što znači da je njen posao još uvijek u opasnosti. Profesori u stalnom radnom odnosu su osigurani, dok se predavači zapošljavaju po ugovorima koji nakon određenog broja godina moraju biti pregledani i odobreni od strane uprave. Stalni profesori također imaju niz beneficija, uključujući veće plate i zdravstvenu zaštitu. Najvažnije, redovni profesori imaju sigurnost akademske slobode i naučne nezavisnosti bez straha da će biti otpušteni zbog prirode svog posla.
Postoje dva načina da profesor postigne status zaposlenja: kroz formalnu prijavu ili da se izvanredni kandidat koji je već predavač zaposli kao redovni profesor. Šabić El-Rayess se dva puta formalno prijavila za mandat, počevši od decembra 2012. godine.
Tokom tog procesa dobila je, kako je rekla, neugodan e-mail od kolege, navodi se u tužbi. Komisija za zapošljavanje pitala je njenog kolegu “o raznolikosti”, rekao joj je u mailu. Kolega je rekao da bi, ako je odgajana kao muslimanka, “to saopštio odboru kao jednu dodatnu dimenziju različitosti”. Ona je odgovorila da.
Ali zahtjev ju je prestrašio. Predavala je kurseve o islamu i govorila o opasnostima svog iskustva kao nekoga ko je preživio genocid u Bosni u prezentacijama i kroz svoje objavljene radove, ali koliko je dobro predavala ili vodila istraživanja „nije imalo veze sa tim da li sam muslimanka ili nisam. I znala sam da nije u redu. Ali bojala sam se reći da je to pogrešno. Bila sam prestravljena, kaže Šabić El-Rayess.
Nekoliko sedmica kasnije saznala je da je odbijena bez razloga, navodi u tužbi. Ponovo se prijavila slijedeće godine, 2013., i kako je rekla za HuffPost, ponovo je odbijena bez objašnjenja.
Frustrirana, 2014. godine, Šabić El-Rayess se sastala sa tadašnjom predsjedavajućom katedre kako bi pitala kako može poboljšati svoje šanse za unapređenje u redovnog profesora. Predsednica je priznala njena dostignuća, rekla je za HuffPost. No, prema tužbi, katedra joj je rekla da joj njen muslimanski identitet otežava punu podršku Univerziteta.
Godine 2016. postala je vanredni profesor, najviša pozicija koju je mogla steći. Godinama je, kako je navela u svojoj tužbi, gledala kako odsjek unapređuje druge profesore, od kojih nijedan nije musliman, i nijedan tako uspješan kao ona.
„Osnovna poruka je jasna“, rekla je. “Kao muslimani, ne želimo vas ovdje u svojstvu koji je jednak nemuslimanima.”
Nisu to bila samo odbijanja. Šabić El-Rayess je rekla da se tokom godina nakon odbijanja suočila s nepravednim nadzorom nad svojim kursevima o muslimanima i islamu, a komisija za reviziju imala je zadatak da odobri nove kurseve i dovede u pitanje “relevantnost i važnost” jednog od njenih kurseva u 2018.
U drugom slučaju koji se navodi u tužbi, obavijestila je rukovodstvo nakon što je kolega tvitovao da kape za diplomiranje “opasno” podsjećaju na fes. Godine 2021., jedna muslimanska studentica je bila obeshrabrena da pohađa njen kurs, prema tužbi, a drugi profesor joj je rekao da njen kurs „ako samo kažete da je islam sjajan i da muslimani nisu teroristi. Vjerovatno znate više od profesora!”
Šabić El-Rayess je poslala mejlove predsjedniku i privremenom prorektoru u to vrijeme, koje je pregledao HuffPost. U ovim e-mailovima je detaljno opisala ono što je rekla da su njena diskriminatorna iskustva sa osobljem, ponovila je svoja dostignuća i dovela u pitanje nedostatak podrške za poziciju koja se prati.
„Rečeno mi je zato što sam muslimanka, da nikada neću dobiti podršku za rad u TC-u, a pitali su me, u pisanoj formi, usred prakse zapošljavanja da li sam muslimanka“, napisala je u e-poruci privremenom prorektoru iz aprila 2023. koju je pregledao HuffPost.
Poslala je na desetine mailova i sastajala se sa raznim kolegama i članovima uprave, koji su svi navedeni u tužbi, a sve bezuspješno. Umjesto toga, Univerzitet joj je prošle godine, prema tužbi, smanjio platu, u, kako je opisala, još jednom obliku odmazde zbog izgovaranja.
„Koliko god se trudila, koliko god davala sebe instituciji, njenim ljudima, svojim kolegama, studentima, nikada nisam bila iz njihove perspektive u smislu promocije i priznanja i poštovanja, jednaka”, rekla je ona.
Podnijela je tužbu od 10 miliona dolara u južnom okrugu New Yorka prošlog mjeseca kao krajnje sredstvo. Univerzitet će odgovoriti na tužbu u junu. Do tada, ona nastavlja da predaje u kampusu, motivisana razlogom zbog kojeg je počela da predaje u ovoj oblasti — željom da vidi promjene i okonča diskriminaciju. STAV
