MILIJARDERI PRVI SHVATILI DA NOVAC POSTAJE BEZVRIJEDAN: Globalne promjene: Da li je počeo veliki reset?

Dodajte izdvojeno.ba u omiljene izvore na Googleu

Nešto se neobično dešava među najbogatijim ljudmai svijeta. Oni postepeno napuštaju tradicionalne oblike imovine i masovno ulažu u opipljiva dobra. Jeff Bezos prodaje dionice Amazona kako bi kupio poljoprivredna imanja. Ray Dalio gomila fizičko zlato, dok je Bill Gates postao najveći vlasnik poljoprivrednog zemljišta u Sjedinjenim Državama. Peter Thiel dobio je novozelandsko državljanstvo i kupio 193 hektara zemlje.

Zašto milijarderi naglo mijenjaju strategiju? Odgovor leži u ekonomskom paradoksu koji rijetki razumiju – sukobu između tehnološke deflacije i monetarne inflacije, prenosi Logično. Tehnologija prirodno stvara deflaciju. Vaš pametni telefon 1.000 je puta snažniji od računara iz 1990-ih, a košta 100 puta manje. Pohranjivanje 1 GB podataka 1980. godine koštalo je 300.000 dolara. Danas košta manje od 3 centa, što je smanjenje za 10 miliona puta.

Još iz ove rubrike

Svijet 8. Septembra 2026.

SUMNJIVA EU POLITIKA: Kontradiktorne poruke iz Brisela zbunjuju BiH i ruše kredibilitet, baš kao i 90-tih

Svijet 8. Septembra 2026.

TURSKA ODALA POČAST ŽRTVAMA SREBRENICE: Osudila srpsko veličanje genocidaša Mladića

Ova tehnološka deflacija trebalo bi da stvori eru nezapamćenog obilja. Cijene bi trebalo da padaju, kupovna moć da raste, a radna sedmica da se drastično smanjuje. Ali to se ne događa. Naprotiv, stanovanje je poskupjelo četiri puta u 20 godina. Hrana je poskupjela 40 posto u 10 godina. Obrazovanje, zdravstvo, prevoz – sve poskupljuje. Nove generacije objektivno žive lošije nego njihovi roditelji u istoj dobi.

Zašto? Jer se postojeći monetarni sistem bori protiv deflacije. Potrebno mu je da cijene rastu. To je pitanje opstanka. Sve je započelo 15. avgusta 1971. kada je američki predsjednik Richard Nixon ukinuo konvertibilnost dolara u zlato. Tog dana čovječanstvo je ušlo u monetarni eksperiment bez presedana. Prvi put u historiji glavna valuta nije bila vezana za nešto opipljivo. Novac je postao čisto virtualan.

Centralne banke su na taj način dobile moć stvaranja novca bez ograničenja doslovno iz ničega. Posljedice su bile trenutne. Globalna novčana masa je eksplodirala, ali je dolar izgubio 96 posto svoje vrijednosti u 50 godina. Stan koji je 1970. koštao 20.000 dolara danas vrijedi 400.000 dolara. A bez inflacije sistem se urušava. Centralne banke stoga imaju opsesiju održavati inflaciju po svaku cijenu.

Od 2008. centralne banke stvorile su 25 triliona dolara. Taj novac nije nestao. Napuhao je cijene imovine – dionica, obveznica, nekretnina. Ova inflacija imovine automatski obogaćuje vlasnike kapitala. Da ste 2009. imali milion u dionicama, danas biste imali 6 miliona – bez ikakvog truda, samo zahvaljujući “štampanju” novca. Istovremeno, plate stagniraju. Srednja klasa prima plate koje ne prate inflaciju.

Šta će se dalje događati? Prvi scenario je hiperinflacija, drugi deflacija, a treći veliki reset, odustajanje od postojećeg monetarnog sistema. Suočeni sa ovim scenarijima, ultrabogati već su odabrali strategiju. Prvo pravilo je akumulirati sve ono što se ne može “štampati” – poljoprivredna zemljišta, zlato, sirovine, proizvodnja hrana – ova imovina zadržava vrijednost u svim scenarijima. BETA.BA