Ponedjeljak, 26. Oktobra 2026
Ponedjeljak, 26. Oktobra 2026
MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ICC traži hitnu zaštitu Evropske unije: Trumpove sankcije ugrožavaju saradnju s bankama i organizacijama koje pomažu žrtvama
Rukovodstvo Suda upozorava da bi posljedice sankcija mogle postati ozbiljnije ako evropske institucije né ponude jasna pravila i zaštitu za organizacije koje sarađuju s ICC-om. Ključno je da podrška evropskih institucija bude pretočena u jasne smjernice i praktične mjere prije nego što neizvjesnost dodatno oteža njegov rad.
Međunarodni krivični sud (ICC) zatražio je od Evropske komisije da hitno razjasni kako bi evropske kompanije, banke i nevladine organizacije trebale postupati prema američkim sankcijama uvedenim protiv ove institucije. Upozorenje iz Haga dolazi u trenutku kada neizvjesnost oko mjera Washingtona sve više otežava saradnju sa Sudom i organizacijama koje podržavaju njegov rad.
Osvaldo Zavala Giller, sekretar ICC‑a zadužen za nadgledanje svakodnevnog funkcionisanja institucije, poručio je da izostanak jasnih smjernica iz Brisela ostavlja poslovne subjekte i nevladine organizacije pred ozbiljnim dilemama. Oni, kako je upozorio, né znaju trebaju li poštovati američke sankcije niti kakve bi posljedice mogli snositi ako odluče nastaviti saradnju sa Sudom.
Još iz ove rubrike
Prema njegovim riječima, Evropska unija mora konkretnije pokazati da podrška Međunarodnom krivičnom sudu nije samo politička poruka, već i spremnost da mu se omogući nesmetano funkcionisanje.
„Nadam se da prostor za dijalog neće biti protumačen kao prostor za čekanje zaštite Suda“, poručio je Zavala Giller.
Američke sankcije stvaraju sve veće prepreke
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa počela je u februaru 2025. godine uvoditi sankcije protiv tužilaca i sudija ICC‑a, dok je 9. oktobra ove godine najavila dodatne, sveobuhvatne mjere usmjerene protiv institucije.
Takvi potezi otvorili su pitanje koliko će Sud moći nastaviti raditi u okolnostima u kojima bi saradnja s njim mogla predstavljati rizik za kompanije i finansijske institucije povezane s američkim tržištem.
Evropska unija u više je navrata izrazila podršku ICC‑u, ali zasad nije aktivirala takozvani statut o blokiranju, pravni mehanizam kojim bi se evropskim kompanijama zabranilo da postupaju u skladu s određenim američkim sankcijama.
Upravo takav potez Zavala Giller smatra jednom od mogućih mjera kojima bi Brisel mogao pružiti konkretniju zaštitu Sudu.
Sud već mijenja tehnološku i finansijsku infrastrukturu
Posljedice američkih sankcija već su natjerale ICC da prilagodi način poslovanja i smanji oslanjanje na američke kompanije.
Prema riječima Zavala Gillera, Sud je u roku od šest mjeseci prestao koristiti tehnološke usluge američkih pružalaca i prešao na softver otvorenog koda. Prilagođavanje finansijskih transakcija, kako bi se smanjila zavisnost od američkog dolara, trajalo je znatno duže — približno 20 mjeseci.
Među poduzetim koracima bilo je otvaranje bankovnih računa u Evropi za zaposlene i nastojanje da se finansijski poslovi obavljaju u eurima, bez uključivanja američkih banaka, kompanija ili građana u transakcije.
Ipak, uprkos ovim promjenama, rukovodstvo Suda upozorava da bi posljedice sankcija mogle postati ozbiljnije ako evropske institucije né ponude jasna pravila i zaštitu za organizacije koje sarađuju s ICC-om.
Zavala Giller pozvao je Evropsku uniju da razmotri aktiviranje statuta o blokiranju ili da, kao privremeno rješenje, kompanijama pruži pisana uvjeravanja da né bi trebale automatski postupati prema američkim mjerama.
Ugrožena i podrška žrtvama u Ugandi i Ukrajini
Problem se né odnosi samo na finansijsko i administrativno funkcionisanje Suda. Neizvjesnost je, prema upozorenju njegovog sekretara, već uticala i na nevladine organizacije koje sarađuju s ICC-om i pružaju pomoć žrtvama.
Među područjima na koja bi posljedice mogle uticati navode se Uganda i Ukrajina, gdje organizacije imaju važnu ulogu u pružanju podrške osobama pogođenim sukobima i teškim krivičnim djelima.
Ako organizacije zbog straha od sankcija budu primorane ograničiti saradnju sa Sudom, posljedice bi se mogle odraziti i na njihov rad s ljudima kojima je pomoć potrebna.
Zbog toga pitanje američkih sankcija sve više prevazilazi institucionalni spor između Washingtona i ICC‑a te otvara širu dilemu o položaju organizacija koje sarađuju s međunarodnim pravosudnim institucijama.
Brisel najavljuje razgovore s Washingtonom
Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas izjavila je ranije ove sedmice u Evropskom parlamentu da će Brisel u narednim mjesecima nastaviti razgovore s Washingtonom o ovom pitanju.
Međutim, za rukovodstvo ICC‑a ostaje otvoreno pitanje hoće li diplomatski dijalog biti praćen konkretnim pravnim i političkim mjerama koje bi kompanijama i organizacijama omogućile da nastave saradnju sa Sudom bez straha od posljedica.
Prema navodima iz dostavljenog izvještaja, nove američke sankcije trebale bi stupiti na snagu u aprilu 2027. godine.
Do tada bi Evropska unija mogla biti suočena s važnom odlukom: hoće li se zadržati na diplomatskim razgovorima ili će aktivirati mehanizme kojima bi zaštitila evropske subjekte koji sarađuju s Međunarodnim krivičnim sudom.
Za ICC je, kako proizlazi iz upozorenja njegovog sekretara, ključno da podrška evropskih institucija bude pretočena u jasne smjernice i praktične mjere prije nego što neizvjesnost dodatno oteža njegov rad.
