MAHMIĆ NAJBOLJI STRIJELAC BIH NA MUNDIJALIMA, A IGRAO POLA SATA: Svi „ludi“ rekordi koje Bosna i Hercegovina drži na svjetskim prvenstvima

Pored samog rezultatskog uspjeha, nastup Zmajeva na Svjetskom prvenstvu 2026. godine prate nevjerovatna statistička dostignuća, ali i historijska zarada

Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine prvi put u historiji izborila je nokaut-fazu Svjetskog prvenstva.

Nakon što su izabranici Sergeja Barbareza savladali Katar rezultatom 3:1, matematičku potvrdu prolaza dočekali smo nekoliko sati kasnije, kada je Brazil rutinski nadigrao Škotsku (3:0).

Ovim raspletom, BiH je osigurala poziciju među osam najboljih trećeplasiranih selekcija koje nastavljaju takmičenje. Zmajevi su grupu B zaključili sa četiri boda (pobjeda protiv Katara, remi s Kanadom i poraz od Švicarske) uz gol-razliku 5:6, što je bilo i više nego dovoljno za historijski iskorak u šesnaestinu finala, popravivši tako dojam iz Brazila 2014. godine.

Foto: Nogometni savez Bosne i Hercegovine

U borbi za osminu finala BiH čeka izuzetno snažna selekcija Sjedinjenih Američkih Država, koja je s dvije pobjede protiv Paragvaja i Australije osigurala prvo mjesto u grupi D.

Zanimljivo, ovim susretom naša reprezentacija će postati tek druga u historiji Mundijala koja je na jednom turniru igrala protiv dvije zemlje domaćina – podvig koji je prije nas napravila samo Turska 2002. godine u Japanu i Južnoj Koreji.

Pored samog rezultatskog uspjeha, nastup Zmajeva na Svjetskom prvenstvu 2026. godine prate nevjerovatna statistička dostignuća, ali i historijska zarada.

Rekordi i zanimljivosti sa SP 2026.

Naša reprezentacija je najviša ekipa turnira, prosječnom visinom od 187,2 cm, dijelimo prvo mjesto na Mundijalu s Norveškom. U našem timu dominiraju igrači iznad 1,90 m, a predvodi ih Stjepan Radeljić sa svoja 201 centimetra.

Mladi bh. reprezentativac Kerim Alajbegović je u utakmici protiv Katara postigao spektakularan gol s distance i sa 18 godina i 276 dana postao najmlađi igrač u historiji svjetskih prvenstava koji je pogodio van kaznenog prostora. Alajbegović je s trona skinuo velikog Kyliana Mbappéa (koji je to učinio s 19 godina i 207 dana), a ova zvanična statistika vodi se još od Mundijala 1966. godine.

Ovim golom Alajbegović je postao osmi najmlađi strijelac Svjetskih prvenstava.

Foto: FIFA

Ermin Mahmić, je na ovom Mundijalu postao Barbarezov džoker s klupe. Postigavši golove protiv Švicarske i Katara, Mahmić je sa skromnom minutažom od svega tridesetak minuta postao najbolji strijelac BiH na Mundijalima.

Istovremeno, ušao je u historiju kao tek peti igrač u povijesti svjetskih prvenstava koji je ušao s klupe u dvije različite utakmice i oba puta zatresao mrežu, pridruživši se društvu koje čine Eduardo Peláez, Memphis Depay, Álvaro Morata i Deniz Undav.

“Crni rekordi”

Iako je plasman ostvaren, turnir je donio i jednu utakmicu za historijske anale u kojoj je BiH izvukla deblji kraj. U porazu od Švicarske (4:1), svi golovi pali su nakon 74. minute. Švicarska je tako postala prva reprezentacija u historiji Mundijala koja je postigla četiri gola u tako kasnoj fazi susreta, a meč je upisan kao jedini na kojem je postignuto pet kasnih pogodaka.

Foto: Fudbalski savez Bosne i Hercegovine

Međutim, ovo nije prvi put da BiH drži specifične statističke rekorde na Mundijalima. Podsjećamo, na prvenstvu u Brazilu 2014. godine, defanzivac Sead Kolašinac postigao je najbrži autogol u historiji svjetskih prvenstava, kada je nakon ubačaja Lionela Messija nesretno savladao svog golmana nakon tačno dvije minute i osam sekundi igre.

Finansijska injekcija

Ovaj historijski sportski uspjeh prati i vanserijski finansijski profit. Za samo učešće na Svjetskom prvenstvu Nogometni savez BiH inkasirao je 12,5 miliona dolara (2,5 za pripreme i 10 kao nagradu za plasman).

Dodatni milion dolara BiH je osigurala plasmanom u šesnaestinu finala, pa je ukupna zarada Zmajeva do sada dostigla 13,5 miliona dolara, odnosno oko 23,2 miliona konvertibilnih maraka.

Ukoliko reprezentacija Bosne i Hercegovine izbori plasman u osminu finala, Savez će dobiti još četiri miliona dolara. Isti iznos predviđen je i za prolazak u četvrtfinale, dok su nagrade za plasman među četiri najbolje reprezentacije svijeta znatno veće i mjere se desetinama miliona dolara.

 

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *