Četvrtak, 10. Septembra 2026
Četvrtak, 10. Septembra 2026

Dnevne vijesti koje ne trebate propustiti!
Pored samog rezultatskog uspjeha, nastup Zmajeva na Svjetskom prvenstvu 2026. godine prate nevjerovatna statistička dostignuća, ali i historijska zarada

Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine prvi put u historiji izborila je nokaut-fazu Svjetskog prvenstva.
Nakon što su izabranici Sergeja Barbareza savladali Katar rezultatom 3:1, matematičku potvrdu prolaza dočekali smo nekoliko sati kasnije, kada je Brazil rutinski nadigrao Škotsku (3:0).
Ovim raspletom, BiH je osigurala poziciju među osam najboljih trećeplasiranih selekcija koje nastavljaju takmičenje. Zmajevi su grupu B zaključili sa četiri boda (pobjeda protiv Katara, remi s Kanadom i poraz od Švicarske) uz gol-razliku 5:6, što je bilo i više nego dovoljno za historijski iskorak u šesnaestinu finala, popravivši tako dojam iz Brazila 2014. godine.

U borbi za osminu finala BiH čeka izuzetno snažna selekcija Sjedinjenih Američkih Država, koja je s dvije pobjede protiv Paragvaja i Australije osigurala prvo mjesto u grupi D.
Zanimljivo, ovim susretom naša reprezentacija će postati tek druga u historiji Mundijala koja je na jednom turniru igrala protiv dvije zemlje domaćina – podvig koji je prije nas napravila samo Turska 2002. godine u Japanu i Južnoj Koreji.
Pored samog rezultatskog uspjeha, nastup Zmajeva na Svjetskom prvenstvu 2026. godine prate nevjerovatna statistička dostignuća, ali i historijska zarada.
Naša reprezentacija je najviša ekipa turnira, prosječnom visinom od 187,2 cm, dijelimo prvo mjesto na Mundijalu s Norveškom. U našem timu dominiraju igrači iznad 1,90 m, a predvodi ih Stjepan Radeljić sa svoja 201 centimetra.
Mladi bh. reprezentativac Kerim Alajbegović je u utakmici protiv Katara postigao spektakularan gol s distance i sa 18 godina i 276 dana postao najmlađi igrač u historiji svjetskih prvenstava koji je pogodio van kaznenog prostora. Alajbegović je s trona skinuo velikog Kyliana Mbappéa (koji je to učinio s 19 godina i 207 dana), a ova zvanična statistika vodi se još od Mundijala 1966. godine.
Ovim golom Alajbegović je postao osmi najmlađi strijelac Svjetskih prvenstava.

Ermin Mahmić, je na ovom Mundijalu postao Barbarezov džoker s klupe. Postigavši golove protiv Švicarske i Katara, Mahmić je sa skromnom minutažom od svega tridesetak minuta postao najbolji strijelac BiH na Mundijalima.
Istovremeno, ušao je u historiju kao tek peti igrač u povijesti svjetskih prvenstava koji je ušao s klupe u dvije različite utakmice i oba puta zatresao mrežu, pridruživši se društvu koje čine Eduardo Peláez, Memphis Depay, Álvaro Morata i Deniz Undav.
Iako je plasman ostvaren, turnir je donio i jednu utakmicu za historijske anale u kojoj je BiH izvukla deblji kraj. U porazu od Švicarske (4:1), svi golovi pali su nakon 74. minute. Švicarska je tako postala prva reprezentacija u historiji Mundijala koja je postigla četiri gola u tako kasnoj fazi susreta, a meč je upisan kao jedini na kojem je postignuto pet kasnih pogodaka.

Međutim, ovo nije prvi put da BiH drži specifične statističke rekorde na Mundijalima. Podsjećamo, na prvenstvu u Brazilu 2014. godine, defanzivac Sead Kolašinac postigao je najbrži autogol u historiji svjetskih prvenstava, kada je nakon ubačaja Lionela Messija nesretno savladao svog golmana nakon tačno dvije minute i osam sekundi igre.
Ovaj historijski sportski uspjeh prati i vanserijski finansijski profit. Za samo učešće na Svjetskom prvenstvu Nogometni savez BiH inkasirao je 12,5 miliona dolara (2,5 za pripreme i 10 kao nagradu za plasman).
Dodatni milion dolara BiH je osigurala plasmanom u šesnaestinu finala, pa je ukupna zarada Zmajeva do sada dostigla 13,5 miliona dolara, odnosno oko 23,2 miliona konvertibilnih maraka.
Ukoliko reprezentacija Bosne i Hercegovine izbori plasman u osminu finala, Savez će dobiti još četiri miliona dolara. Isti iznos predviđen je i za prolazak u četvrtfinale, dok su nagrade za plasman među četiri najbolje reprezentacije svijeta znatno veće i mjere se desetinama miliona dolara.