LICEMJERNA EVROPA: Kako Brisel zaista vidi BiH, ako su iskreni zašto Hrvatskoj ne kažu dosta je

Dodajte izdvojeno.ba u omiljene izvore na Googleu

Amina Čorbo Zećo

Dok Evropska unija u Bosna i Hercegovina obilježava Dan Evrope i tri decenije svog prisustva uz poruke o zajedničkoj budućnosti, teško je ignorisati dozu ironije koja prati takve narative.

Još iz ove rubrike

Svijet 8. Septembra 2026.

SUMNJIVA EU POLITIKA: Kontradiktorne poruke iz Brisela zbunjuju BiH i ruše kredibilitet, baš kao i 90-tih

Svijet 8. Septembra 2026.

TURSKA ODALA POČAST ŽRTVAMA SREBRENICE: Osudila srpsko veličanje genocidaša Mladića

Poruka „Naša budućnost, naša Evropa“ zvuči ohrabrujuće, ali za mnoge građane BiH ona ostaje više politički slogan nego realna perspektiva. Jer, uprkos deklarativnoj podršci evropskom putu zemlje, konkretni koraci i odnos Brisela često ostavljaju utisak selektivnog pristupa, zasnovanog prije svega na interesima same Unije. Sjetit ćemo se tako kako Brisel nije imao jedinstven stav kada je riječ o sankcijama Miloradu Dodiku, nakon njegovih pokušaja državnog udara.

Ostaje i gorak ukus cijele priče oko migrantske krize, i činjenice da je FRONTEX u BiH uspostavljen ne zbog BiH, nego drugih evropskih zemalja. U toj priči prekršen je Ustav, ali to nije smetalo Briselu samo da zadovolje svoje potrebe.

Naravno, i domaće političke elite snose značajan dio odgovornosti. Godinama unazad pokazuju nesposobnost ili nespremnost da provedu ključne reforme, od vladavine prava do funkcionalnosti institucija. Međutim, to ne amnestira Evropsku uniju od vlastitih nedosljednosti.

Primjer Hrvatska, koja je 2013. postala članica EU, često se navodi kao ilustracija dvostrukih standarda. Iako su neka otvorena pitanja, uključujući i granične sporove sa BiH, ostala neriješena, to nije predstavljalo nepremostivu prepreku za članstvo. Istovremeno, BiH se suočava s konstantnim pomjeranjem kriterija i dodatnim političkim uslovljavanjima. Također je nedopustivo da Brisel konstantno šuti kada je riječ o uplitanju Hrvatske u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine. Oni bi kao unija morali Hrvatskoj skrenuti pažnju, ali to njih nije briga.

A, da sve može ići brže i drugačije pokazao nam je primjer Ukrajine.

Takav pristup otvara jedno pitanje da li se pravila primjenjuju jednako na sve, ili se prilagođavaju geopolitičkim i unutrašnjim interesima Unije?

Iz perspektive građana BiH, evropski put sve češće izgleda kao proces bez jasnog kraja, put na kojem se ciljevi pomjeraju, a priznanja za učinjene korake dolaze sporo ili nikako.

U takvom ambijentu, retorika o „zajedničkoj budućnosti“ može djelovati udaljeno od stvarnosti svakodnevnog života. Stoga često čujemo kako će se Evropska unija raspasti prije nego BiH postane njena članica!

Dodatno, fokus na mlade, koji se ističe u ovogodišnjem programu, nosi i posebnu težinu. Upravo mladi ljudi najčešće napuštaju BiH u potrazi za stabilnijim i perspektivnijim okruženjem, nerijetko upravo u zemljama Evropske unije. To otvara paradoks. Unija istovremeno promoviše evropsku budućnost BiH, ali i indirektno profitira od odlaska njenog najvitalnijeg dijela stanovništva.

Sve to ne znači da evropski put BiH nema smisla, naprotiv. Ali znači da je potrebno više iskrenosti s obje strane. Od domaćih vlasti, stvarna posvećenost reformama, a od Evropske unije  dosljedniji, pravedniji i transparentniji pristup.

U suprotnom, obilježavanja poput Dana Evrope ostat će lijepo upakirani događaji, dok će stvarna evropska perspektiva Bosne i Hercegovine i dalje ostajati na čekanju.