KOLIKO JE SKUP ŽIVOT U BH. GRADOVIMA: Evo koliko na režije troše Sarajlije, Tuzlaci, Mostarci, Banjalučani… i može li im biti prosječna plaća

Dodajte izdvojeno.ba u omiljene izvore na Googleu

Iako su plaće u BiH porasle, treba podsjetiti kako su osnovna dobra, ona bez kojih je život nezamisliv, ipak poskupjela više od rasta primanja, piše Večernji list BiH. Ostavljanje “sa strane”, koje je nekada bilo uobičajeno, danas je nezamislivo.

Mjesečni prihodi i izdaci

Velika poskupljenja kojima svjedočimo od pojave pandemije koronavirusa danas su svakodnevica, kako u BiH tako i u regiji, pa i u svijetu. Značajno su poskupjele osnovne životne namirnice, poput brašna, ulja, mlijeka…, a dodaju li se tome režijski troškovi, dolazimo do iznosa koji ne može pokriti prosječna plaća u BiH. – Sve je poskupjelo, no najviše to osjetimo prilikom kupnje namirnica. Više nisu aktualna “puzajuća poskupljenja”, o kojima se prije govorilo, sada je rast cijena svakodnevan i razlike su itekako primjetne. To govorim samo za hranu, a gdje je ostalo, primjerice, računi. Kažu da dvije prosječne plaće ne mogu podmiriti trošak obitelji. Rekao bih da normalno može živjeti samo obitelj u kojoj svi članovi rade i dijele troškove.

Još iz ove rubrike

Ekonomija 8. Septembra 2026.

TEŠANJ: Ljudi ovdje više ne dolaze samo raditi – ostaju živjeti: Priča o usponu jednog bh. grada

Ekonomija 8. Septembra 2026.

BEČAREVIĆ PALI CRVENI ALARM: Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH pala za 10 posto

A gdje smo mi, penzioneri, čiji su mjesečni prihodi mnogo niži od prosječne plaće. Što je s nama? Da nemamo djecu koja nam pomažu, bili bismo i gladni i žedni. Nakon kupnje lijekova i plaćanja režija džepovi ostaju prazni, novca za hranu jednostavno nema i što mislite kako živi onaj tko nema nikoga da ga malo “pogura”… Što će drugo nego ići u javnu kuhinju ili kopati po kontejnerima jer drugog načina da preživi mjesec jednostavno nema – priča ogorčeni umirovljenik. Da je život bh. građana iz dana u dan nova borba, više i nije neka tajna. No, provjerili smo i što kažu statistike kako se kreću cijene osnovnih životnih namirnica, goriva, stanarine, režije… jer za sve to treba novca. Da bi jedna obitelj normalno živjela i podmirila sve troškove, u prosjeku joj mjesečno treba više od 3.500 KM, i to bez stanarine. Podatak je to Numbea, najveće svjetske baze podataka o troškovima života. Kako bi slika bila jasnija, provjerili smo kako se kreću cijene u nekoliko bh. gradova, a kao primjer smo uzeli Mostar, Sarajevo, Banju Luku, Tuzlu i Zenicu.

Stanarine i skupe režije

Kada gledamo prosječne plaće, one su najviše u glavnom bh. gradu. Radnici koji žive i rade u Sarajevu u prosjeku mjesečno zarade 1513 KM. Po visini prihoda slijedi ga Mostar s 1216 KM, zatim Banja Luka s 1159 KM, Tuzla s 1145 KM, dok su najniži prihodi u Zenici – 1140 KM. Kada gledamo cijene osnovnih životnih namirnica, vidimo kako je kod nekih razlika i po nekoliko maraka. Za primjer smo uzeli lokalni sir, čija se cijena od grada do grada razlikuje za 5,50 KM po kilogramu. Kilogram lokalnog sira najskuplji je u Mostaru, gdje se prodaje po cijeni od oko 17 KM, dok je najjeftiniji u Tuzli i Zenici, gdje isti sir stoji oko 11,50 KM. Razlika u cijeni litre mlijeka je 40 feninga. Najskuplje je u Sarajevu, a najjeftinije u Zenici. Marku i pol razlika je i u cijeni piletine. Najjeftinija je u Tuzli i Zenici, gdje kilogram pilećeg filea u prosjeku stoji 12 KM, dok građani Mostara za istu količinu navedenog proizvoda izdvajaju 13,50 KM. Pola marke razlika je i u cijeni kruna, a kreće se od 1,40 do 1,90 KM. Za kilogram banana izdvaja se od 2,45 do 3,16 KM, litru vode od 1,10 do 1,60 KM, rajčicu od 2,40 KM do 3,20 KM po kg, u ovisnosti od grada do grada.