Četvrtak, 10. Septembra 2026
Četvrtak, 10. Septembra 2026
KEMAL ADEMOVIĆ: NATO ne želi nemire na Balkanu
Objavljivanje teksta finansira ambasada SAD: NATO Parlamentarna skupština je identificirala ne samo retoriku već i konkretne akcije institucije entiteta Rs, koje je jasno osudila kroz usvojenu deklaraciju. Pristup NATO-a Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu se promijenio od momenta ruske agresije na Ukrajinu. Politička retorika protiv NATO integracija koju, evo, već godinama raspiruje Milorad Dodik, nema nikakvu formalnu snagu, osim praktičnih opstrukcija da se provedu obaveze iz MAP-a, poput knjiženja perspektivne vojne imovine na Bosnu i Hercegovinu,
Nakon proljetnjeg zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO saveza u Dejtonu, gdje je spominjana i naša zemlja, razgovarali smo sa vođom delegacije BiH Kemalom Ademovićem.
Gospodine Ademoviću, kako tumačite to što se u jednoj od deklaracija Parlamentarne skupštine NATO-a spominje prijetnja po sigurnost BiH koja dolazi iz Rs?
Još iz ove rubrike
ADEMOVIĆ: NATO Parlamentarna skupština već duže vrijeme izražava ozbiljnu zabrinutost za Bosnu i Hercegovinu.
Na godišnjem zasjedanju u Montrealu je Bosna i Hercegovina, zajedno sa Gruzijom i Moldavijom, označena kao “NATO partner u opasnosti”.
Slijedom toga je i dekaracija koja je usvojena na proljetnom zasjedanju u Dejtonu, a u kojoj se kaže: “Ponovo ističući važnost stabilnosti i mira na zapadnom Balkanu, te izražavajući ozbiljnu zabrinutost zbog najnovijih zakonskih rješenja i inicijativa u Rs u Bosni i Hercegovini, koje podrivaju i prijete ustavnom poretku, suverenitetu te teritorijalnom i funkcionalnom integritetu zemlje, kao i Dejtonskom mirovnom sporazumu potpisanom prije 30 godina.”
Ovakve ocjene se ne odnose samo na prijetnju koja dolazi iz entiteta Republika Srpska, već na prijetnju koja dolazi od Rusije, jer u prošlogodišnjem izvještaju Političkog komiteta NATO PS stoji: “Posebno je zabrinjavajuće što Republika Srpska služi kao važna ulazna tačka za politički utjecaj Rusije u regiji zapadnog Balkana općenito”, te da “Rusija nastoji iskoristiti međuetničke tenzije, stvoriti nestabilnost i opstruirati integraciju regiona u euroatlantske institucije.”
Nakon ovakvih ocjena od NATO PS za očekivati je bilo da se i na zasjedanju u Dejtonu govori o Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu. Mi smo trenutno centar geopolitičke pažnje kao direktni efekat ruske agresije na Ukrajinu. Navedena deklaracija koja je usvojena na plenarnom zasjedanju NATO PS u Dejtonu jasno kaže ko tačno prouzrokuje destabilizaciju Bosne i Hercegovine i do kojih razmjera. NATO saveznici pod budnom pažnjom prate sva dešavanja u Bosni i Hercegovini.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute u martu je tokom posjete BiH jasno poručio da NATO neće dopustiti ugrožavanje mira u BiH – šta to u praksi znači? Govorimo li o političkom signalu ili o spremnosti za konkretne mjere?
ADEMOVIĆ: Poruke generalnog sekretara NATO-a su jasne u smislu i političke odlučnosti, ali i konkretnih mjera. Izjava generalnog sekretara da NATO savez neće dozvoliti sigurnosni vakuum u Bosni i Hercegovini je na tragu prošlogodišnjih preporuka NATO PS, koje su više nego jasne:
“Saveznici moraju ponoviti svoju podršku teritorijalnom integritetu BiH i jasno dati do znanja da neće biti besposleni ako postoji prijetnja sigurnosnom vakuumu u ovoj zemlji.”
U izvještaju “NATO partneri u opasnosti” navedene su i konkretne mjere koje Alijansa treba poduzeti: “NATO bi trebao nastaviti istraživati načine za efikasno političko i praktično djelovanje, kao što je organiziranje redovnih sastanaka sa političkim rukovodstvom triju zemalja (BiH, Gruzije, Moldavije), uključujući sastanke na vrhu NATO-a; te usmjeravajući veću podršku kroz NATO-ov međunarodni sekretarijat korištenjem zajedničkog finansiranja (čime je podrška predvidljivija od dobrovoljnih državnih doprinosa); kao i uspostavljanje Centra za demokratsku otpornost u sjedištu NATO-a, između ostalog da bi se pomoglo partnerima koji su izloženi riziku u rješavanju prijetnji njihovim demokratskim institucijama.”
Nadalje, trenutni mandat EUFOR-a je u stvari nastavak mandata NATO misije sa istim ovlaštenjima kako je to odobreno i ponovljeno rezolucijama Vijeća sigurnosti UN (S/RES/2757(2024) od 1.11.2024. god.), a prema poglavlju VII Povelje UN, što podrazumijeva i direktnu primjenu sile u određenim okolnostima narušavanja mira i stabilnosti, kako je to predviđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom, posebno Aneksom 1A. Ukratko, NATO savez neće dozvoliti destabilizaciju zapadnog Balkana u bilo kojoj formi.
S obzirom na intenziviranje separatističke retorike iz Rs, vidite li u usvojenim deklaracijama NATO-a promjenu u pristupu Alijanse prema Bosni i Hercegovini?
ADEMOVIĆ: NATO Parlamentarna skupština je identificirala ne samo retoriku već i konkretne akcije institucije entiteta Rs, koje je jasno osudila kroz usvojenu deklaraciju. Pristup NATO-a Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu se promijenio od momenta ruske agresije na Ukrajinu, što je također precizno navedeno u izvještajima koji se razmatraju i usvajaju na svakom zasjedanju kojem prisustvuje i delegacija PS BiH u NATO PS. Što se konkretno tiče Bosne i Hercegovine,vidimo jasan zaokret u pristupu NATO PS kroz izvještaje o zapadnom Balkanu i BiH, gdje se od općeg pomena sada radi o vrlo detaljnim izvještajima, identificiranju problema i konkretnim prijedlozima za rješavanje političke, ustavne pa i sigurnosne krize. U tom smislu su i riječi generalnog sekretara NATO-a da “NATO neće dozvoliti bilo kakav raspad Bosne i Hercegovine”. Kad tome pridodamo brojne posjete i održavanje različitih skupova NATO PS u Bosni i Hercegovini, a među posljednjima je bila posjeta NATO PS Političkog komiteta i Komiteta za nauku i tehnologiju, onda je više nego primjetan značajan zaokret NATO-a prema Bosni i Hercegovini.
Koliko su uopće realne NATO integracije u trenutnim okolnostima kada državni vrh nema jedinstvenu vanjskopolitičku strategiju, a entitetsko rukovodstvo aktivno radi na udaljavanju BiH od zapadnih sigurnosnih struktura?
ADEMOVIĆ: Izvjesnost NATO integracija za Bosnu i Hercegovinu ima svoje dvije strane. Jedna je formalno-pravna, gdje je Bosna i Hercegovina u ispunjavanju svojih obaveza prema NATO-u daleko odmakla, uključujući zakonsku obavezu iz Zakona o odbrani BiH, i zvanični zahtjev za članstvo u Akcionom planu za članstvo, koje je potpisao gospodin Nebojša Radmanović kao član Predsjedništva BiH još 2009. godine, kao i usvajanje godišnjeg programa reformi, koji je do sada usvojen već nekoliko puta – posljednji za 2024. godinu. Međutim, politička retorika protiv NATO integracija koju, evo, već godinama raspiruje Milorad Dodik, nema nikakvu formalnu snagu, osim praktičnih opstrukcija da se provedu obaveze iz MAP-a, poput knjiženja perspektivne vojne imovine na Bosnu i Hercegovinu, ali i da se udovolji ruskom malignom uticaju, koji je jasno prepoznat od strane samog NATO-a.
Zapadni Balkan je postao geopolitički teren velikih sila, ruski utjecaj je sve prisutniji – vjerujete li da će EU i NATO konkretno stati iza BiH ili ćemo i dalje ostati taoci političkih blokada i vanjskih utjecaja?
ADEMOVIĆ: Moj stav je nedvosmislen – punopravno članstvo u NATO savezu je sigurnosni kišobran za Bosnu i Hercegovinu i garancija mira i stabilnosti i sigurnosti svih građana Bosne i Hercegovine. Naša obaveza je usvajanje godišnjih programa reformi, njihovo provođenje, a onda ostaje na NATO savezu da uputi poziv Bosni i Hercegovini za članstvo. Smatram da bi to bio najbolji odgovor na ekspanziju ruskih uticaja na zapadnom Balkanu. NATO savez čvrsto stoji uz Bosnu i Hercegovinu, što je vidno i iz akata koje usvaja NATO PS, ali i stavova NATO alijanse.
Ono što je ključno jeste da danas, za razliku od prije 30 godina, NATO savez ima puna ovlaštenja Vijeća sigurnosti UN-a da djeluje na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine ukoliko zakažu bilo koje druge institucije, poput EUFOR-a ili domaćih sigurnosnih snaga. Sama ta činjenica je dovoljno sredstvo odvraćanja bilo koga od bilo kakvih avantura i u ovoj fazi se NATO savez uglavnom skoncentrirao na institucionalnu podršku Bosni i Hercegovini da se odupre kako ruskom malignom uticaju tako i internim secesionističkim izazovima.
Suverenitet, teritorijalni integritet i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine su u očima NATO-a neupitni. Političke blokade mogu postojati, kao i vanjski uticaj, ali sve će to biti kratkog daha. Bosna i Hercegovina ostaje sigurna i stabilna sa čvrstim pogledom ka EU reformskom programu koji će nas polako, ali sigurno uvesti u mirne političke vode čim agresija na Ukrajinu stane. Konačna odluka o NATO članstvu treba da ovisi o volji njenih građana. U tom smislu je pokrenuta i inicijativa putem norveške Ambasade u Sarajevu, koja je kontakt tačka za BiH u NATO-u, o planiranom obilasku ambasadorice entitetu Republika Srpska s ciljem da se stanovništvu približe koristi i prednosti koje NATO integracije donose cijelom društvu.
