Četvrtak, 10. Septembra 2026
Četvrtak, 10. Septembra 2026

Dnevne vijesti koje ne trebate propustiti!
Ako ikada kao potpuni stranac dođete u Sarajevo, glavni grad BiH, i ispred malih i često neuglednih pekara u starom gradu vidite duge redove u kojima niko ne negoduje, ne psuje ni nesposobnog vlasnika ni nefunkcionalnu državu, već naprotiv strpljivo čeka i ne gura se preko reda, onda možete biti sigurni da je mjesec ramazana započeo. Vjeruje se da za vrijeme ramazana šejtani budu okovani, a da meleci traže kod Allaha oprost za svakog vjernika. Iskoristimo priliku da se približimo Bogu i da radimo na sebi

Eldina Jašarević
Ako ikada kao potpuni stranac dođete u Sarajevo, glavni grad BiH, i ispred malih i često neuglednih pekara u starom gradu vidite duge redove u kojima niko ne negoduje, ne psuje ni nesposobnog vlasnika ni nefunkcionalnu državu, već naprotiv strpljivo čeka i ne gura se preko reda, onda možete biti sigurni da je mjesec ramazana započeo.
Ramazan je deveti mjesec u hidžretskom odnosno islamskom kalendaru. Za muslimanske vjernike širom svijeta to je sveti mjesec, jer je po islamskom vjerovanju baš u tom mjesecu započela objava Kur'ana. Vjeruje se također da za vrijeme ramazana šejtani (đavoli) budu okovani, a da meleci (anđeli) traže kod Allaha oprost za svakog vjernika. Da bi dokazali čvrstinu svoje vjere, umilili se Bogu i melecima i tako dobili oprost za svoje grijehe muslimanski vjernici širom svijeta poste za vrijeme ramazana. Muslimanski post podrazumijeva totalno suzdržavanje od jela i pića od zore do zalaska sunca. Bitna je i duhovna higijena, te se očekuje i odsustvo ružnih misli i loših dijela.
Upravo su ta ramazanska pravila zaslužna za lijepo ponašanje u ponekad i dvadesetak metara dugim redovima ispred starogradskih sarajevskih pekara, dok se čeka somun sa ćurekotom. Bez tog somuna je naime u Sarajevu nezamisliv iftar, jelo kojima se prekida post.

Ramazan u Sarajevu | Klaus Krischok
Somun je vrsta hljeba koji se pravi od bijelog pšeničnog brašna, vode, soli i germe. Nemoguće ga je napraviti kući, jer da bi se tijesto naglo diglo i somun iznutra ostao prazan, treba ga peći 1-2 minute na temparaturi od oko 500 ° C, a ta se temperatura može postići samo u pekarama. Sa somunom Sarajlije inače žive čitavu godinu. U njemu se npr. služe poznati sarajevski ćevapi. Za ramazan se somun posipa ćurekotom (crni kim ili lat.nigella sativa), tako da ovaj je ovaj mjesec u Sarajevu prepoznatljiv i po tom specifičnom mirisu ramazanskih somuna.

Pripreme: Pucnjem topa za Žute tabije | Slika (isječak): Klaus Krischok
Završetak dnevnog posta se u Sarajevu označava pucnjem topa za Žute tabije, stare utvrde iznad Baščaršije. Ova tradicija je nastala početkom 20. vijeka, ali je nakon drugog svjetskog rata u Titovoj komunističkoj Jugoslaviji bila prekinuta. Od 1997. godine top sa Žute tabije ponovo najavljue vrijeme iftara u Sarajevu. Odmah nakon što sarajevskom kotlinom odjekne zvuk topa, pale se kandilji (svjetla) na džamijskim munarama i mujezini ezanom zovu na večernju molitvu. Sunce je zašlo, postači mogu prekinuti post.
Na iftaru se okupljaju porodice, prijatelji, komšije. Za iftarskom sofrom (trpezom) zajedno jedu postači i nepostači, muslimani i nemuslimani, bogati hrane siromašne za iftar. Iftariti se može kod kuće, ali i u restoranima i objektima u kojima se ne toči alkohol.
Vrijeme iftara u Sarajevu ne odaju samo osvijetljene munare, nego i poluprazne gradske ulice. Nakon pada komunizma početkom 90ih godina prošlog vijeka prakticiranje religije je ponovo u trendu u čitavoj regiji. U Sarajevu, najvećem balkanskom gradu sa većinskim muslimanskim stanovništvom, povratak religijskoj tradiciji najvidljiviji je upravo za vrijeme ramazana i za muslimanski praznik Bajram.
Nakon iftara ulice se ponovo pune i grad se vraća svom užurbanom ritmu. Na svakom koraku se osjeća svečarska atmosfera: Ljudi uživaju u hrani, piću, razgovoru i druženju. Haremi džamija su osvjetljeni, džamijske kapije otvorene, na munarama vise zelene islamske zastave sa zvijezdom i polumjesecom. Kada nastupi totalni mrak mujezini pozovaju vjernike na teraviju-namaz, zadnju dnevnu molitvu. Teravija je molitva koja se odvija samo za vrijeme ramazana i znatno je duža od ostalih molitvi, tako kada neko drži dug govor u narodu se kaže da je “rasteg´o k´o teraviju!”
Nakon teravije-namaza grad se polako prazni i utišava. Vjernici postači sada u kućama, često uz molitvu, čekaju sehur, zadnji obrok u zoru prije početka novog posta. Vjernici poste cijeli ramazan i ne žale se. Baš naprotiv! Oni duhovnu i tjelesnu sposobnost da se isposti cijeli ramazan smatraju Allahovom nagradom.
Mjesec ramazan je mjesec Kur'ana, Božije milosti, oprosta ali i prilika da se ljudi preispitaju i odluče na promjene u životu. Tokom ovog mjeseca je poseban hal (stanje) koji čovjek nosi čitav mjesec.
Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u BiH, zalaskom sunca u petak 28. februara nastupa mjesec ramazan. Prva teravija se klanja tu noć a dan kasnije, 1. marta, je prvi dan posta.
U mjesecu ramazanu vjernici pojačavaju svoje ibadete koje svakodnevno obavljaju kako bi se još više približili Bogu i tražili milost i oprost za svoje grijehe.
Ovaj mjesec je i mjesec kada je počela objava Kur'ana Časnog koji je preko Muhammeda a.s. prenesen ljudskom rodu. Tradicija bosanskih muslimana je da se u našim džamijama uče mukabele odnosno da se svaki dan prouči jedan džuz (poglavlje) Kur'ana kako bi se završila hatma, kompletiralo učenje Kzr'ana Časnog do kraja ramazana.
Pored mukabela, Rijaset, muftijstva i medžlisi će širom BiH i dijasporskih zajednica upriličiti prigodne ramazanske aktivnosti poput programa povodom obilježavanja značajnijih datuma – Lejletul-bedra, Fethu-Mekke i Lejletul-kadra.
Neka ovaj ramazan bude vrijeme kada ćemo preispitati naša djela i krenuti putem dobra nadajući se svekolikoj Božijoj milosti.