IŽIVLJAVANJE: „Ko je kriv za kolone na granicama: Niko ne odgovara za višesatne redove”

Dodajte izdvojeno.ba u omiljene izvore na Googleu

Gužve na graničnim prijelazima između zemalja Balkana i Evropske unije postale su pravilo, a ne izuzetak.

Čekanja od sat do tri sata, pa čak i više, tokom turističke sezone i vikend-migracija radnika postala su toliko učestala da se javnost već počela pitati jedno jasno pitanje: ako je uzrok nedostatak osoblja, zašto niko ne snosi odgovornost i zašto se ništa ne mijenja.

Još iz ove rubrike

Društvo 9. Septembra 2026.

ZLOČIN U GRABOVICI: Prije 33 godine pripadnici Armije RBiH ubili su 33 hrvatska civila

Društvo 9. Septembra 2026.

ULOŽENI SILNI NOVCI, A TRAMVAJI I DALJE KASNE: Šteta spiskao stotinjak miliona, a inspekcija utvrdila da se ne poštuje red vožnja kod čak 6 linija

Istraživanje pokazuje da problem nije samo u broju ljudi na granici, nego i u sistemskim propustima, starim procedurama i prebacivanju odgovornosti između institucija piše GPMaljevac

LIVE KAMERE MOŽETE GLEDATI OVDJE

Nedostatak kadra godinama se ne rješava.

Granične policije u Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini već godinama upozoravaju da rade sa manjkom kadra. Prema dostupnim podacima i izjavama sindikata, broj policajaca na pojedinim prijelazima je nedovoljan za obim saobraćaja, posebno u periodima godišnjih odmora i povratka radnika iz inostranstva.

Unatoč upozorenjima, zapošljavanje novih službenika često kasni zbog administrativnih procedura, budžetskih ograničenja ili nedostatka političke volje. U nekim državama, poput BiH, granična policija već godinama radi po hitnim planovima preraspodjele ljudi, jer zakonska rješenja o povećanju kapaciteta stoje u ladicama.

Rezultat tog zastoja je da se isti broj policajaca suočava sa sve većim brojem putnika. U praksi to znači zatvorene kabine, manji broj aktivnih traka i sporiji protok vozila.

EU pravila dodatno usporavaju procedure

Ulazak Hrvatske u Schengen i nova pravila EU donijeli su dodatna opterećenja. Svaki putnik izvan EU mora proći strožu provjeru. To uključuje provjeru baze podataka, identiteta, eventualnih sigurnosnih rizika i dužine boravka. Svi ti koraci traju duže nego prije, posebno kada je osoba nerezident i kada dolazi iz zemlje koja još nije dio Schengena.

Stigao je i EES sistem, koji bilježi ulaske i izlaske otiskom lica i prstiju. Iako sistem zvuči moderno, stručnjaci upozoravaju da će u prvim mjesecima donijeti još veće gužve, jer dodatne provjere traže još više vremena po putniku.

Ako se kadrovski problem ne riješi, gužve će biti još ozbiljnije nego danas.

Ko je odgovoran i zašto niko ne snosi posljedice

Najveći problem u upravljanju granicama je što odgovornost nije jedinstvena. Postoji nekoliko nivoa vlasti:

• ministarstva unutrašnjih poslova koja planiraju budžet i zapošljavanje
• granična policija koja sprovodi operativni rad
• EU institucije koje kreiraju pravila
• lokalne uprave koje određuju radove infrastrukture

Kada se formiraju kolone, svaka strana prebacuje dio odgovornosti na drugu. Ministarstva tvrde da zapošljavanje kasni zbog procedura. Policija tvrdi da radi iznad kapaciteta. EU tvrdi da se standardi moraju poštovati. Putnici, koji satima čekaju u kolonama, nemaju kome uputiti prigovor jer formalno “sistem funkcioniše”.

Pravna regulativa takođe ne predviđa sankcije za institucije koje ne obezbijede dovoljno osoblja. Drugim riječima, niko nije odgovoran ako čekanje traje tri sata.

Hoće li se situacija promijeniti

Prema trenutnim informacijama, značajnije promjene se ne očekuju prije uvođenja EES sistema. Države članice EU tvrde da će digitalizacija dugoročno ubrzati proceduru, ali samo pod uslovom da se osigura više osoblja i savremenija infrastruktura. Za sada nema naznaka masovnog zapošljavanja policijskih službenika na granicama.

U Bosni i Hercegovini situacija je još složenija.

Granična policija upozorava da bi 2026. mogla postati neoperativna ako se ne usvoji zakon koji omogućava prijem novih policajaca.

Ako se problem ne riješi u narednim mjesecima, BiH bi se mogla suočiti s radikalnim usporavanjem prelaza.

Stručnjaci napominju da bez političke odluke i investicija rješenja nema. Digitalni sistemi ne mogu zamijeniti ljude, a svaki novi tehnološki zahtjev dodatno opterećuje službenike.