Ponedjeljak, 26. Oktobra 2026
Ponedjeljak, 26. Oktobra 2026
HAKERI BI MOGLI PREUZETI KONTROLU BEZ PRISTUPNIH LOZINKI: Stručnjak upozorava na ranjivost digitalnih sistema u BiH
Sa kriminalističkog i digitalno-forenzičkog aspekta, suština problema nije samo u tehničkom propustu, nego u mogućnosti da napadač ostvari kontrolu nad informacionim sistemom, kompromituje povjerljive podatke, izmijeni službene evidencije ili prikrije tragove svojih aktivnosti. igurnost države u digitalnom prostoru né mjeri se samo sposobnošću da spriječi napad, već i sposobnošću da ga pravovremeno otkrije, sačuva dokaze, utvrdi odgovornost i zaštiti prava građana
Sigurnosne ranjivosti koje mogu omogućiti neovlašteno preuzimanje web servera, čak i bez poznavanja pristupnih lozinki, otvaraju ozbiljno pitanje zaštite digitalne infrastrukture Bosne i Hercegovine.
Prof. dr. Hadžib Salkić, stalni sudski vještak kriminalističke struke, u stručnom osvrtu upozorava da posljedice takvih propusta mogu daleko prevazići tehničke probleme i ugroziti podatke, rad institucija i prava građana.
Još iz ove rubrike
Prema njegovoj ocjeni, posebnu pažnju zahtijeva potencijalna ugroženost informacionih sistema pravosudnih institucija, policijskih agencija, zdravstvenih ustanova i organa javne uprave. Riječ je o institucijama koje obrađuju osjetljive podatke građana, zbog čega bi kompromitovanje njihovih sistema moglo imati ozbiljne posljedice.
Kontrola nad sistemom
Salkić pojašnjava da se, sa kriminalističkog i digitalno-forenzičkog aspekta, suština problema né iscrpljuje u samom postojanju tehničkog propusta. Ključno je šta napadaču takva ranjivost može omogućiti, nakon što ostvari pristup informacionom sistemu.
– Sa kriminalističkog i digitalno-forenzičkog aspekta, suština problema nije samo u tehničkom propustu, nego u mogućnosti da napadač ostvari kontrolu nad informacionim sistemom, kompromituje povjerljive podatke, izmijeni službene evidencije ili prikrije tragove svojih aktivnosti – navodi Salkić.
Upravo mogućnost izmjene podataka, ističe, predstavlja jednu od najtežih posljedica. Za institucije nije dovoljno samo da podaci budu dostupni, nego i da se može pouzdano utvrditi da su vjerodostojni i da nisu neovlašteno mijenjani.
– Najveća opasnost nije samo neovlašten pristup podacima, već gubitak njihovog integriteta i vjerodostojnosti. Ako se né može pouzdano utvrditi jesu li službene evidencije, elektronski dokumenti ili digitalni dokazi mijenjani, posljedice mogu direktno ugroziti zakonitost postupanja institucija, pravnu sigurnost građana i povjerenje javnosti – upozorava on.
Sačuvati digitalne tragove
Zbog toga odgovor na ozbiljan kibernetički incident, prema Salkićevom osvrtu, mora istovremeno obuhvatiti tehničko, kriminalističko i pravno postupanje. Uz utvrđivanje onoga što se dogodilo, potrebno je osigurati da tragovi napada budu sačuvani na način koji omogućava njihovu pouzdanu analizu i korištenje u postupku.
– Digitalni tragovi moraju biti pravovremeno identificirani, stručno izuzeti i sačuvani uz poštovanje njihovog integriteta i lanca čuvanja dokaza. Bez takvog pristupa teško je pouzdano rekonstruisati napad, utvrditi njegov obim i identificirati odgovorne osobe – naglašava Salkić.
Njegovo upozorenje tako obuhvata i ono što slijedi nakon otkrivanja incidenta. Sposobnost institucija da utvrde način i obim napada zavisi i od toga jesu li digitalni dokazi pravovremeno prepoznati i stručno sačuvani.
Prevencija i odgovornost
Bosna i Hercegovina, smatra Salkić, mora razvijati sigurnosni sistem zasnovan na prevenciji, kontinuiranoj procjeni ranjivosti, pravovremenim sigurnosnim nadogradnjama i koordinisanom odgovoru nadležnih institucija. Posebno izdvaja potrebu da se jasno zna ko je odgovoran za upravljanje informacionom sigurnošću.
– Posebno je važno jasno definisati odgovornost za upravljanje informacionom sigurnošću, jer tehnička ranjivost može prerasti u ozbiljan institucionalni problem kada izostanu propisane mjere zaštite – navodi Salkić.
Istovremeno pravi jasnu razliku između utvrđene ranjivosti i potvrđenog napada. Samo postojanje sigurnosnog propusta né dokazuje da je neko već iskoristio slabost sistema, ali to, prema njegovoj ocjeni, né umanjuje potrebu za postupanjem.
– Postojanje ranjivosti né dokazuje da je napad izvršen, ali ignorisanje poznatog sigurnosnog rizika može otvoriti pitanje profesionalne, institucionalne i, zavisno od okolnosti, pravne odgovornosti – ističe on.
Zaštita prava građana
Kibernetičku sigurnost Salkić posmatra kao sastavni dio nacionalne sigurnosti, zaštite ličnih podataka, pravne države i kontinuiteta rada institucija. Njegova poruka je da se zaštita digitalnog prostora mora procjenjivati i kroz sposobnost institucija da otkriju incident i odgovore na njegove posljedice.
– Moja stručna poruka je jasna: sigurnost države u digitalnom prostoru né mjeri se samo sposobnošću da spriječi napad, već i sposobnošću da ga pravovremeno otkrije, sačuva dokaze, utvrdi odgovornost i zaštiti prava građana – poručuje Salkić.
