Značajan dio hurmi koje se prodaju u Evropi navodno na tržište ulazi preko trećih zemalja, pri čemu se prikriva njihovo stvarno porijeklo. Brza ekspanzija globalne trgovine hurmama i složenost lanaca snabdijevanja podstakli su raspravu o transparentnosti etiketiranja proizvoda.

Izrael, koji se trenutno suočava s kampanjama bojkota, posebno u muslimanskom svijetu, navodno je usvojio strategije označavanja kako bi ublažio utjecaj potrošačkih bojkota u Evropi.

Još iz ove rubrike

Globalno tržište hurmi, procijenjeno na 27,5 milijardi eura u 2025. godini, predviđa se da će porasti na 29 milijardi eura u 2026, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 6,14 posto. Očekuje se da će tržište dostići 46,82 milijarde eura do 2034. godine.

Regija Bliskog istoka i Afrike zadržava dominantnu poziciju, s godišnjim kapacitetom berbe većim od devet miliona tona. Ova regija činila je 85,28 posto globalnog tržišta u 2025. godini.

Ključni proizvođači i potrošači u regiji uključuju Tunis, Iran, Izrael, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Irak i Egipat. Egipat je vodeći svjetski proizvođač s više od 1,7 miliona tona godišnje. Slijedi Saudijska Arabija s više od 1,5 miliona tona, Iran s preko 1,3 miliona tona i Alžir s više od 1,1 milion tona.

Iako Izrael zaostaje za Egiptom i Saudijskom Arabijom po ukupnom obimu proizvodnje, ostaje značajan akter u izvozu hurmi visoke dodane vrijednosti, posebno premium sorte medjool.

Međutim, neslaganja između podataka o proizvodnji i izvozu pokrenula su pitanja u vezi sa pouzdanošću lanca snabdijevanja.

Razni industrijski izvještaji, medijske istrage i organizacije za zaštitu potrošača u Evropi sugeriraju da se hurme proizvedene u izraelskim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali mogu plasirati na tržište s prikrivenim oznakama porijekla kako bi se zaobišle mjere bojkota i regulatorni nadzor.

Rasprava o transparentnosti u lancu snabdijevanja

Tvrdnje se odnose na hurme proizvedene u naseljima koje se u Evropu šalju preko posredničkih zemalja ili indirektnih logističkih kanala, umjesto direktnim izvozom.

Proizvodi porijeklom sa okupirane Zapadne obale navodno se označavaju jednostavno kao izraelski proizvod ili se predstavljaju kao da potiču iz susjednih zemalja prilikom ulaska na tržište Evropske unije. Navodi se da neki izvoznici prepakiraju robu u zonama slobodne trgovine ili je usmjeravaju preko posredničkih zemalja, prikrivajući mjesto proizvodnje.

S porastom osjetljivosti u Evropi izražena je zabrinutost da prikriveno označavanje porijekla može dovesti potrošače u zabludu i potencijalno prekršiti trgovinske propise.

Stručnjaci navode da bi se takve prakse mogle intenzivirati tokom ramazana, kada potražnja dostiže vrhunac. Povećana potražnja mogla bi opteretiti mehanizme kontrole i narušiti konkurenciju.

Prema podacima Svjetske banke, otprilike polovina hurmi koje se prodaju u Nizozemskoj i više od jedne trećine u Francuskoj izraelskog su porijekla.

Stručnjaci napominju da obje zemlje funkcionišu kao centri za pakovanje i ponovni izvoz unutar Evrope, pri čemu se proizvodi dalje distribuiraju u druge države Evropske unije, uključujući Njemačku.

Procjenjuje se da proizvodi povezani s Izraelom čine oko 25 posto ukupne ponude hurmi u Njemačkoj.

Tvrdnje o “pranju hurmi”

Premium hurme sorte medjool u središtu su rasprava o porijeklu.

Prema podacima Centra za promociju uvoza iz zemalja u razvoju (CBI), oko 50 posto medjool hurmi izvezenih u Evropu potiče iz Izraela. Međunarodne publikacije o trgovini hranom sugeriraju da bi taj udio mogao doseći 75 posto.

Kritičari tvrde da dio tog izvoza može poticati s plantaža u ilegalnim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali, pri čemu oznake porijekla nisu dovoljno jasne.

Izrael godišnje izvozi približno 35.000 tona hurmi. Međutim, podaci iz sektora ukazuju da se samo oko 8.800 tona proizvodi unutar međunarodno priznatih granica Izraela, uglavnom u dolini Arava, prema podacima objavljenim u izraelskom poljoprivrednom časopisu Lahaklai.

Ako su ti podaci tačni, to bi značilo da oko 75 posto izvezenog obima može poticati iz naselja na Zapadnoj obali, koja se prema međunarodnom pravu smatraju ilegalnim.

Navodi se da neke kompanije povezane s Izraelom prikrivaju lokacije proizvodnje prilikom izvoza ovih hurmi.

Termin “pranje hurmi” koriste kritičari kako bi opisali prakse u kojima se hurme proizvedene u naseljima plasiraju pod alternativnim oznakama porijekla, uključujući Nizozemsku, Maroko, UAE ili Palestinu.

Neki predstavnici sektora tvrde da se proizvodi iz naselja putem posrednika miješaju u palestinske lance snabdijevanja. Drugi navode da neslaganja između zvaničnih deklaracija i stvarnih količina omogućavaju da proizvodi porijeklom iz naselja budu izvezeni pod palestinskim brendom.

Palestinske vlasti su ranije provodile mjere kontrole. Palestinsko Ministarstvo nacionalne ekonomije je 2014. godine otkrilo 20 tona izraelskih hurmi namijenjenih prodaji pod oznakom “palestinski proizvod”. Slične istrage zabilježene su i narednih godina.

Pravila označavanja u Evropskoj uniji

Evropska unija primjenjuje posebne zahtjeve za označavanje proizvoda porijeklom iz izraelskih naselja.

Prema presudi Suda pravde EU-a iz 2019. godine, označavanje proizvoda iz naselja samo kao “izraelski proizvod” smatra se nedovoljnim, porijeklo iz naselja mora biti jasno naznačeno kako bi se izbjeglo obmanjivanje potrošača.

Stručnjaci pozivaju evropske potrošače da pažljivo provjeravaju informacije o porijeklu prilikom kupovine hurmi i traže veću transparentnost za proizvode koji prolaze kroz posredničke zemlje ili nose nejasne regionalne oznake.

U međuvremenu, izvještava se da se izraelski poljoprivredni sektor suočava sa značajnim pritiskom usljed kampanja bojkota i logističkih poremećaja povezanih s ratom u Gazi.

Izraelski proizvođači upozorili su da je sektor blizu kolapsa, prema navodima izraelskih medija.

Aktivizam potrošača i pritisak civilnog društva na evropskim tržištima, koja su historijski među najvećim izvoznim destinacijama Izraela, naveli su neke trgovce na preispitivanje politika nabavke.

Britanski Co-op obustavio je nabavku iz Izraela, dok su kampanje bojkota dobile na zamahu u zemljama poput Belgije i Irske.

Provjeriti sve detalje

Mohammed Sawafita, predstavnik Palestinskog udruženja izvoznika hurmi, rekao je dopisniku AA da je, budući da su sorte hurmi proizvedene u regiji Mrtvog mora sličnog oblika i veličine, nemoguće razlikovati vrste hurmi proizvedenih na historijskim palestinskim teritorijama.

Stoga je Savafita naglasio da je, kako bi se potvrdilo da su proizvodi od hurmi palestinskog porijekla, potrebno provjeriti da li je proizvođač ili kompanija Palestinac. Također je napomenuo da palestinske vlasti rade na tome da se sorte hurmi uzgajane u ilegalnim naseljima na okupiranim palestinskim teritorijama ne miješaju s onima koje proizvode Palestinci.

Posebne kutije

Ibrahim Duayk, šef Palestinskog vijeća za hurme, također je izjavio da bi barkodovi na certifikatima koje izdaje palestinsko Ministarstvo poljoprivrede i Trgovinska komora trebali biti pregledani kako bi se provjerilo porijeklo hurmi koje se prodaju na tržištu.

Ističući da se nasadi hurmi koji pripadaju Palestincima navodnjavaju iz bunara s čistom vodom, Duayk je nastavio:

– Ilegalni doseljenici navodnjavaju voćnjake palmi s hurmama pročišćenom otpadnom vodom, što negativno utiče na kvalitet i aromu proizvoda. Sorte hurmi porijeklom iz Palestine razlikuju se po veličini, boji i okusu od onih koje se uzgajaju u naseljima. Palestinske imaju boju bližu prirodnom medu i srednje su veličine. Međutim, datulje iz naselja su veće i šarenije. Naravno, navodnjavanje otpadnim vodama također dovodi do promjena u sadržaju šećera i nutritivnom sastavu. Palestinski proizvođači izvoze koristeći jordanski barkod broj 625, koji nosi i oznaku ‘palestinski proizvod’ i palestinsku zastavu. Izraelski proizvodi, s druge strane, plasiraju se na tržište koristeći barkodove koji počinju sa 729, a ponekad nastavljaju sa 871.

Duayk je napomenuo da se na nekim tržištima izraelski proizvodi prepakuju u posebne kutije s imenima kompanija za pakovanje, dodajući:

– To uključuje hurme Jordan River, Mehadrin, Hediklayim i King Salman.