DOK U BIH RASTE, U EVROPI PADA PRODAJA STANOVA: Za kupovinu stana trebamo raditi 15 godina

Godišnje se u Bosni i Hercegovini proda više od 5000 stanova ili stanova u kući, a za razliku od velikog broja zemalja Evropske unije, gdje je tokom 2022. godine zabilježen pad prodaje, u ovoj zemlji potražnja ne jenjava

Podaci o broju prodanih stanova iznenađuju i kada se uzme u obzir cijena četvornog metra, kao i visina prosječne plaće.

Naime, radnik koji u Bosni i Hercegovini radi za prosječnu plaću od 1.300 KM za stan od šezdesetak kvadrata u Sarajevu, za koji je, prema trenutnim cijenama, potrebno izdvojiti oko 240.000 KM, treba raditi duže od 15 godina, i to da sav zarađeni novac daje samo za kupovinu stana. Dakle, ako bi osoba koja zarađuje navedeni iznos mjesečno za stan izdvajala pola prihoda, a od drugih pola živjela (što je mnogo realnija opcija), spomenuti stan mogla bi si priuštiti za nešto više od 26 godina.

POTRAŽNJA I DALJE VELIKA

Ipak, pronaći stan za kupiti u Bosni i Hercegovini postaje sve teža misija. I dok je nekada potražnja vladala za stanovima u većim centrima, danas je gotovo isto radi li se o Mostaru, Čapljini, Čitluku, Konjicu, Sarajevu, Ljubuškom…

Koliko god se stambenih objekata napravi, rasprodaju se prije završetka, piše Večernji list BiH. Ovo potvrđuju i podaci objavljeni u izvještaju o stanju tržišta nekretnina u Federaciji BiH za 2022. godinu prikupljeni suradnjom Federalne uprave za geodetske i imovinske poslove i Porezne uprave Federacije BiH. Naime, ukupan broj registriranih kupoprodajnih ugovora koji se odnosi na stanove i stanove u kući je 4660, a u tim ugovorima nalaze se 4704 nekretnine klasificirane kao stan i 72 nekretnine klasificirane kao stan u kući.

Analize za stanove u kući nisu rađene zbog malog broja transakcija. Najveći obim prometa stanova u 2022. godini registriran je u Novom Gradu Sarajevo, Novom Sarajevu, Centru Sarajevo, Mostaru, Ilidži, Tuzli, Zenici, Bihaću, Vogošći, Travniku, Konjicu…, navodi se u spomenutom izvještaju.

CIJENE U SUSJEDSTVU I EVROPI

Nadalje se navodi kako su vršene analize cijena i površina prometovanih stanova na uzorku od 3724 kupoprodajna ugovora, prema kojima je prosječna korisna površina stana 55 m2.

Kada je riječ o cijenama kvadrata stana, one su se kretale od 1.750 KM po kvadratnom metru, koliko je iznosila najniža cijena u Travniku, do 6.880 KM, koliko je iznosila najviša cijena po kvadratu u Starom Gradu Sarajevo.

Najviša ostvarena cijena stana u Federaciji BiH prometovanog u 2022. godini je na području općine Novi Grad Sarajevo i njegova ukupna cijena iznosila je 938.800 KM, a korisna površina tog stana je 193 m2.

U Hrvatskoj prosječna plaća iznosi oko 2400 KM, što znači da će stanovnik RH s ovom zaradom, koji počne cijelu mjesečnu plaću ostavljati sa strane, stan od 240.000 KM moći kupiti za osam godina i četiri mjeseca, piše Poslovni dnevnik.

U Srbiji osobi koja ima prosječnu plaću treba gotovo 14 godina rada i štednje za kupovinu stana navedene vrijednosti, dok Crnogorac to isto može ostvariti za 12,5 godina.

U Mađarskoj prosječna plaća iznosi nešto više od 2.000 KM. Prema tome, Mađar s prosječnom zaradom za stan od 240.000 KM treba štedjeti oko 10 godina. U Rumuniji prosječna plaća je 1.840 KM i za kupovinu spomenutog stana Rumunu je potrebno 10,5 godina, dok je prosječna plaća u Bugarskoj 1.602 KM pa je tamo potrebno 12 godina i dva mjeseca za takav stan. Budući da je Slovenija zemlja u kojoj prosječna plaća iznosi 2.800 KM, jasno je da će od svih zemalja u regiji prosječan Slovenac najmanje raditi kako bi kupio stan navedene vrijednosti.

On će, ako sav zarađeni novac izdvaja za ovu svrhu, stan moći kupiti za sedam godina.  Vecernji

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *