DAN BIJELIH TRAKA: 32 godine od početka srpske genocidne kampanje istrebljenja Bošnjaka i Hrvata u Prijedoru

Dodajte izdvojeno.ba u omiljene izvore na Googleu

Danas se obilježava Dan bijelih traka u znak sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Među njima je i 102 djece, ubijene od 1992. do 1995. godine, čiji roditelji uporno traže podizanje spomenika, a gradske vlasti odbijaju.

Još iz ove rubrike

IZDVOJENO 5. Septembra 2026.

EVO ZAŠTO JOJ ZATVOR NE GINE: Benjamina Karić (Londrc) je svjesna da je napravila milionsku štetu na Vidikovcu pa se sad vadi na POSKOK

IZDVOJENO 4. Septembra 2026.

KORUPCIJA KOJU OTKRIVAJU NOVINARI, A TUŽILAŠTVO BIH ŠUTI: Kako su firme povezivane sa Dodikom zaobišle sankcije i nastavile dobijati desetine miliona iz budžeta

Podsjetimo, simbolika bijelih traka dolazi iz 31. maja 1992. godine, kada su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru (kasnije i u nekim drugim mjestima) po ugledu na fašiste, izdale naredbu na lokalnom radiju kojom se naređuje nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.

Keraterm, Omarska, Tomašica…

Ovo je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracijski logori i činjeni drugi zločini, a čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i Hrvata s teritorije bosankohercegovačke općine Prijedor.

Iz godine u godinu, simboličnim vezivanjem traka i ispisivanjem poruka na improviziranim prozorima, građani i udruženja godinama podsjećaju na stradanja, te ukazuju na diskriminaciju koja je mnoge Prijedorčane te 1992. godine odvela u smrt.

Davne 1939. godine nacistički režim je izdao proglas da se obilježi jedna etnička grupa i time započne etničko čišćenje i masovni zločini. Vjerovalo se da se to više neće desiti. Nažalost bili smo ukrivu. Nacistički proglas je zaživio ponovno 31. maja 1992. godine. Nakon naredbe da nesrpsko stanovništvo nosi bijele trake i obilježi svoje kuće bijelim čaršafima počela je provedba nacističkog proglasa. Rezultat je 3.176 ubijenih Prijedorčana.

Zločini u Prijedoru su počeli napadima srpskih snaga na bošnjačka naselja na Mataruškom brdu 22. maja, zatim je uslijedio napad na Kozarac 24. maja, da bi potom uslijedilo otvaranje logora Keraterm, Omarska i Trnopolje između 26. i 30. maja gdje su počinjena strašna zvjerstva.

U ovim danima maja 1992. su tako počeli zločini u Prijedoru, odvođenje stanovništva u logore, masovne egzekucije i drugim zločinima.

Za zločine počinjene na prijedorskoj opštini do sada je doneseno 56 presuda i otkriveno je preko 400 masovnih grobnica, među kojima je i Tomašica, najveća masovna grobnica na Balkanu, otkrivena 2013. godine.

Prijedor će ostati upamćen i po bijelim trakama koje su nesrbi morali nositi

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu ubijeno je 3.176 Prijedorčana, 102 djece medju njima.

Iz ove ih je općine protjerano 52.811.

Desetine hiljada su prošle kroz logore smrti Keraterm , Trnopolje, Omarska.

U masovnoj grobnici Tomašica pronadjeno je 435 ubijenih Bošnjaka i Hrvata.

Prijedor će ostati upamćen i po bijelim trakama, koje su nesrpski stanovnici ovog grada morali nositi oko ruku, da bi se znalo da nisu Srbi i da bi bili jasna meta za odstrel. A na prozore svojih stanova su morali staviti bijele čaršafe da bi zločinci znali koga da pljačkaju.

Ovim gradom ratni se zločinci i dalje slobodno kreću.
Ovaj grad nema spomenik za 102 ubijene djece.
Jer po tvrdnjama odgovornih, to bi smetalo ” suživotu i toleranciji”.
Uz Srebrenicu, Prijedor je školski primjer pripreme, provedbe i negiranja genocida.
Prijedor je mjesto početka genocida u Bosni i Hercegovini.
Koji je okončan u Srebrenici 1995.
Sa desetinama gradova i sela, diljem Bosne i Hercegovine, posebno Bosanske Krajine i istočne Bosne, nakon Prijedora ili u isto vrijeme, a prije Srebrenice.
Genocid u ovoj zemlji trajao je bez prestanka, od proljeća 1992 do ljeta 1995.