Četvrtak, 10. Septembra 2026
Četvrtak, 10. Septembra 2026
CSS: Znaju li NATO i EU šta će s BiH?
Čudi nedostatak zajedničkog nastupa predstavnika EU i NATO-a, odnosno nepostojanje zajedničke komunikacione strategije ove dvije organizacije u nastupu prema institucijama, ali i građanima BiH
Jučerašnja posjeta visokih zvaničnika EU i najava skorašnjeg dolaska zamjenika generalnog sekretara NATO-a u pratnji stalnih ambasadora zemalja članica Sjevernoatlanskog vijeća (NAC), nesumnjivo pokazuje interes ovih organizacija za stanje i napredak BiH na njenom putu integrisanju ka deklarisanim vanjskopolitičkim ciljevima BiH ka EU i NATO-u. Svojom brigom za opstojnost i funkcionalnost BiH svakako neposredno štite i interese svojih zemalja, uvažavajući činjenice da nestabilnost ovog regiona predstavlja sigurnosne, političke i ekonomske izazove na stanje u njihovom neposrednom okruženju, smatraju u Centru za sigurnosne studije (CSS).
Stoga malo i čudi nedostatak zajedničkog nastupa predstavnika EU i NATO-a, odnosno nepostojanje zajedničke komunikacione strategije ove dvije organizacije u nastupu prema institucijama, ali i građanima BiH. Javnost ostaje pomalo zbunjena pojedinačnim nastupima zvaničnika iz Brisela, baš kao i predstavnicima vlasti koji primat daju evropskim pitanjima, ne uviđajući i ne sagledavajući značaj paralelnih napora ka integrisanju u evropske i evroatlantske strukture koje dijele zajedničke vrijednosti i pružaju garancije sigurnosti i ekonomskog blagostanja.
Još iz ove rubrike
Prilagođena zajednička komunikacijska strategija EU i NATO-a za BiH imala bi za cilj naglasiti prednosti saradnje i integracije sa ovim organizacijama. Zajedničke vrijednosti EU i NATO-a posebno su naglašene u oblasti demokratije, ljudskih prava i vladavine prava u budućem razvoju BiH.
NATO donosi sigurnost i stabilnost, što je preduslov promovisanja ekonomskog i društvenog razvoja kojeg donosi bliža integracija u EU. Potencijali ekonomske koristi od bliže integracije u EU, koji se ogledaju u povećanju trgovine, ulaganjima i pristupima programima finansiranja, svakako su možda atraktvniji za vlasti u BiH, ali političke veze i saradnja također su veoma bitni za državu i građane.
Saradnja NATO-a i EU u BiH odvija se na osnovu Berlin plus aranžama, koji omogućava blisku podršku vojnih potencijala ove dvije organizacije u pružanju stabilnosti i sigurnosti u okviru Althea misije. I nebrojeno veliki potencijal partnerstva i saradnje između EU i NATO-a u odnosu na rješavanje zajedničkih izazova i savremenih sigurnosnih prijetnji, još jedan je od razloga koji bi išli u prilog zajedničkoj komunikacijskoj strategiji prilagođenoj specifičnim potrebama i prioritetima BiH, ali i regiona. To bi svakako imalo i značajan doprinos u promovisanju koristi članstva u EU i NATO-a za same građane koji su nedvojbeno opredijeljeni za integrisanje, ali i pomalo zbunjeni odnosom zvaničnika iz sjedišta ovih organizacija te nesnalaženjem u prioritizaciji strateških državnih interesa od predstavnika domaće vlasti, stoji u saopćenju za javnost koje potpisuje dr. sc. Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije.
Nemaju oni šta da se ‘pitaju šta će’, neka pročitaju Dejtonski sporazum, tamo im je sve, a što se tiče ‘civilnog’ dijela sporazuma, po svemu sudeći izbjegavala se ona naredbodavna funkcija, koja je djelovala u vojnom dijelu sporazuma, kojom su svi agresivni vojni elementi ‘eutanazirani’ i izbačeni kao faktor sa terena! Taj civilni dio nije bio pod kontrolom, i sada se situacija razvija tako da taj isti, civilni’ sektor na neki način ‘diktira’ situaciju, koja bi se mogla oteti kontroli, i situaciju pogoršavati, jer ‘osjeća’ da je bez nadzora, a ne treba zaboraviti da je upravo preko civilnog sektora, i rat bio, svojevremeno, izazvan! I sada se dešava situacija gdje oba, civilni i vojni, ostaju bez nadzora!
Nemaju oni šta da se ‘pitaju šta će’, neka pročitaju Dejtonski sporazum, tamo im je sve, a što se tiče ‘civilnog’ dijela sporazuma, po svemu sudeći izbjegavala se ona naredbodavna funkcija, koja je djelovala u vojnom dijelu sporazuma, kojom su svi agresivni vojni elementi ‘eutanazirani’ i izbačeni kao faktor sa terena! Taj civilni dio nije bio pod kontrolom, i sada se situacija razvija tako da taj isti, civilni’ sektor na neki način ‘diktira’ situaciju, koja bi se mogla oteti kontroli, i situaciju pogoršavati, jer ‘osjeća’ da je bez nadzora, a ne treba zaboraviti da je upravo preko civilnog sektora, i rat bio, svojevremeno, izazvan! I sada se dešava situacija gdje oba, civilni i vojni, ostaju bez nadzora!