BORBA ZA ŽIVOT: Mandat poskupljenja: Za nepune četiri godine potrošačka korpa je skuplja za 820 KM

Hrana, prijevoz, zdravstvo, stanovanje, restorani… Pogledali smo službene podatke Federalnog zavoda za statistiku i uporedili cijene sa stanjem prije dolaska aktuelne Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Aktuelna Vlada Federacije BiH, predvođena premijerom Nerminom Nikšićem, preuzela je dužnost u maju 2023. godine. Od tada su građani slušali o rastu plaća, povećanju minimalne plaće, zaštiti standarda i mjerama kojima se pokušava zaustaviti rast cijena.

Uvedene su “zaključane cijene”, povećavana je minimalna plaća.

Upravo ovih dana time se hvali SDP na predizbornim skupovima, predstavljajući ih kao kao svoj rezultat i uspjeh.

No za vrijeme mandata Vlade Federacije BiH na čelu s Nerminom Nikšićem, građani Federacije suočili su se s valom poskupljenja osnovnih životnih namirnica, komunalnih usluga i administrativnih taksi. Dok su zvanična obećanja bila usmjerena na stabilizaciju i rast standarda, svakodnevni troškovi života drastično su porasli.

Ali postoji jedna stvar koju nijedna politička poruka ne može sakriti – račun koji građanin plaća svaki mjesec.

A taj račun je danas znatno veći.

U 2026. godini minimalna plaća povećana je na 1.027 KM.

Na prvi pogled, riječ je o povećanju.

Ali pogledamo li drugu stranu jednačine, slika postaje mnogo složenija.

Sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u decembru 2022. godine iznosila je 2.991,44 KM.

U augustu 2026. godine dostigla je 3.810,70 KM.

Dakle, za manje od četiri godine korpa je porasla za gotovo 820 KM, odnosno 27 posto.

Ali minimalna plaća od 1.027 KM i dalje pokriva tek nešto više od četvrtine vrijednosti sindikalne potrošačke korpe.

Drugim riječima, veća plaća ne znači automatski i proporcionalno veći standard.

Podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da rast nije zabilježen samo kod hrane.

Značajno su povećane cijene u više kategorija potrošnje.

Hrana i bezalkoholna pića skuplji su 13 posto u odnosu na kraj 2022. godine.

Zdravstvo je skuplje 15 posto.

Prijevoz 14 posto.

Duhan 16 posto.

Restorani i hoteli više od 27 posto.

A posebno se izdvaja najam stanova, čiji je indeks u posmatranom periodu porastao za više od 30 posto.

Dakle, nije poskupjela samo jedna namirnica.

Poskupio je veliki dio onoga što građani svakodnevno plaćaju.

Najbolji način da se građaninu objasni šta znači rast cijena jeste da se zaborave procenti i pogleda račun.

Agencija za statistiku BiH objavljuje prosječne potrošačke cijene proizvoda na nivou cijele države. Ako za bazu uzmemo decembar 2022. godine, slika je vrlo jasna.

Tada je kilogram junetine bez kosti koštao prosječno 18,80 KM, kilogram svježe piletine 6,20 KM, kilogram brašna 1,70 KM, litar mlijeka 2,50 KM, jaje 40 feninga, kilogram riže 4,20 KM, kilogram šećera 2,20 KM, kilogram krompira 1,50 KM, a kilogram mljevene kafe 17,20 KM.

Drugim riječima, 1.000 KM je tada vrijedilo sasvim drugačije nego danas.

Kada se ista računica napravi s novijim cijenama, količina se kod brojnih proizvoda smanjuje.

Već u augustu 2025. kilogram junetine bez kosti dostigao je prosječnih 24,70 KM, dok je kilogram svježe piletine 6,70 KM. Kafa je 29,30 KM po kilogramu.

Za junetinu je razlika posebno vidljiva: za 1.000 KM u decembru 2022. moglo se kupiti otprilike 53 kilograma, dok je po cijeni iz augusta 2025. ista suma pokrivala otprilike 40 kilograma. Dakle, za isti novac – 13 kilograma junetine manje.

Kod mljevene kafe razlika je još veća: sa 1.000 KM moglo se kupiti otprilike 58 kilograma krajem 2022, a po augustovskoj cijeni iz 2025. 34 kilograma. Znači više od 24 kilograma razlike.

To je ono što građanin osjeti kada ode u prodavnicu.

Dakle, problem je što povećanje minimalca samo po sebi ne znači i jednako povećanje kupovne moći.

Ako je plaća veća, ali su hrana, stanovanje, prijevoz, usluge i ostali troškovi života također znatno skuplji, građanin može dobiti više novca na račun, a da mu na kraju mjeseca ne ostane više.

A upravo je potrošačka korpa ono što građaninu pokazuje koliko mu novca treba za život.

Jedan od najtežih udaraca na kućne budžete dogodio se odobrenjem Regulatorne komisije za energiju u FBiH (FERK) za povećanje cijena električne energije za domaćinstva. Odluka o poskupljenju struje u prosjeku za otprilike 10 posto direktno je prebačena na teret građana. Ovo povećanje nije donijelo samo više mjesečne račune za struju, već je poslužilo i kao opravdanje mnogim privrednim subjektima za lančani rast cijena vlastitih proizvoda i usluga.

Građani širom Federacije BiH suočili su se i sa valom poskupljenja lokalnih komunalnih usluga. Odobrena su povećanja cijena centralnog grijanja, vodosnabdijevanja, te odvoza komunalnog otpada u mnogim općinama i gradovima. Pod izgovorom rasta cijena repromaterijala i energenata, teret poslovanja komunalnih preduzeća u potpunosti je prebačen na krajnje korisnike.

Maloprodajne cijene naftnih derivata na benzinskim pumpama u FBiH održavale su se na izuzetno visokim nivoima, bez adekvatne reakcije vlasti u pogledu smanjenja nameta i akciza. Poskupljenje goriva direktno je utjecalo i na rast cijena karata u javnom gradskom, prigradskom i međugradskom prijevozu, čineći svakodnevno putovanje na posao ili u školu znatno skupljim. Litar dizela dostigao je četiri marke, a predviđa se da će koštati i pet maraka.

Za vrijeme ovog mandata nastupilo je i poskupljenje obaveznog osiguranja od autoodgovornosti za motorna vozila. Odlukama koje su stupile na snagu, cijene premija osiguranja i pratećih taksi skočile su u prosjeku za 6 do 18 posto, zavisno od kategorije i snage vozila. Time je svaka godišnja registracija automobila u FBiH postala dodatni finansijski teret za stotine hiljada vozača.

Kriza stanovanja u Federaciji BiH doživjela je svoj vrhunac. Cijena kvadratnog metra stambenog prostora u novogradnji i starogradnji dostigla je historijski najviše nivoe, posebno u Sarajevu i većim urbanim centrima. Uporedo s tim, cijene mjesečnog najma stanova (kirija) drastično su porasle, čime je mlađim generacijama i porodicama bez vlastite nekretnine rješavanje stambenog pitanja postalo gotovo nemoguća misija. Cijene kvadrata u Sarajevu koštaju i do 8.000 KM, zavisno od lokacije. Prema podacima, cijena kvadrata u posljednjih pet godina porasla je za 71 posto.

Zato se za godine aktuelne Vlade FBiH pitanje može postaviti vrlo jednostavno:

Jer povećanje broja na platnoj listi je jedna stvar.