Četvrtak, 10. Septembra 2026
Četvrtak, 10. Septembra 2026
BARONESA HELIĆ REAGIRALA NA OBMANJUJUĆI TEKST U JERUSALEM POSTU: Dodik nije nikakva žrtva “progona”, on je separatista
Pojasnila je i da su snage bosanskih Srba koje su Sarajevo držale u obruču tri godine, "iste one koje Dodik sada nastoji oživjeti kroz zakonodavne akte". Podsjetila je da je Dodik pojačao krizu, poručivši i da BiH "više ne postoji". Narodna skupština manjeg bh. entiteta usvojila je zakone kojim se zabranjuje policiji, sudovima i tužiocima BiH da djeluju na njenoj teritoriji
Milorad Dodik nije nikakva žrtva “progona”. On je separatista i država Bosna i Hercegovina se sukobila s njim upravo zbog toga, poručuje baronesa Arminka Helić.
Ona je svojim komentarom reagirala na članak Jerusalem Posta od 15. aprila.
Još iz ove rubrike
Ocijenila je da je taj tekst “narativ koji je i obmanjujući i nepotpun”.
“U središtu ovog slučaja nije politički progon, već ozbiljna pravna i ustavna kriza koju je stvorio Dodik. U februaru ga je Državni sud Bosne osudio za odbijanje da provede konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda i Ureda visokog predstavnika (OHR)”, napisala je Helić.
Podsjetila je da je Dodik osuđen je na godinu dana zatvora i diskvalificiran je za obavljanje javne funkcije u trajanju od šest godina.
“Optužbe se nisu odnosile na govor ili diplomatiju, već na ponovljena, namjerna kršenja vladavine prava i pokušaje da sebe i bosanski entitet Rs stavi iznad državnog ustava”, istakla je zastupnica britanskog parlamenta.
Podsjetila je da je Dodik pojačao krizu, poručivši i da BiH “više ne postoji”. Narodna skupština manjeg bh. entiteta usvojila je zakone kojim se zabranjuje policiji, sudovima i tužiocima BiH da djeluju na njenoj teritoriji.
To nije bilo dovoljo, pa je Dodik inicirao i zakona o oživljavanju vojske Rs, stvaranju svoje granične policije, te novi ustav
Za Helić to je direktno u suprotnosti s mirovnim sporazumom dogovorenim u Dejtonu 1995. godine.
“Suočene s tim, bosanske institucije su djelovale. Izdata je nacionalna potjernica. Kada je Dodik napustio zemlju i postupio u znak nepoštivanja suda, prvo odlazeći u Srbiju, a zatim u Izrael, Državni sud je zatražio crvenu potjernicu od Interpola. Vrijeme podnošenja zahtjeva – tokom konferencije u Jerusalemu – nije bio politički manevar, već proceduralni odgovor na njegov bijeg”, stoji u njenom tekstu.
Odbijenicu Interpola da prihvati potjernicu objašnjava “ograničenjima međunarodnog policijskog djelovanja u politički osjetljivim kontekstima”.
“Sugestija da je Sarajevo djelovalo kako bi ometalo konferenciju o antisemitizmu nije samo netačna; ona je i uvredljiva”, posebno ističe britanska baronesa bh. korijena.
Poručuje i da je Dodikovo skrivanje iza konferencije o antisemitizmu i njegova zloupotreba tog skuka – odvratno.
Helić navodi i da je potpuno netačno da BiH ima “historiju neprijateljstva prema Jevrejima”.
“Sarajevo je nekada bilo dom jedne od najintegrisanijih jevrejskih zajednica na Balkanu”, napisala je.
Podsjetila je i da su, tokom Holokausta, bosanski Jevreji prvenstveno patili od ustaškog režima u Hrvatskoj iz doba NDH.
“Ovo je bila fašistička marionetska država uspostavljena tokom Drugog svjetskog rata, a ne proizvod bosanskih institucija. Mnogi lokalni građani, posebno muslimani, riskirali su svoje živote kako bi zaštitili svoje jevrejske susjede.
To naslijeđe nastavilo se i u dvadesetom stoljeću. Sarajevska Hagada, jevrejski rukopis iz četrnaestog stoljeća od međunarodnog kulturnog značaja, spašena je dva puta. Prvo ju je od nacista sakrio muslimanski kustos. Kasnije, tokom opsade Sarajeva 1990-ih, ponovo je sakrivena, ovaj put od opsadnih snaga bosanskih Srba”, stoji u njenoj reakciji na tekst u Jerusalem Postu.
Pojasnila je i da su snage bosanskih Srba koje su Sarajevo držale u obruču tri godine, “iste one koje Dodik sada nastoji oživjeti kroz zakonodavne akte”.
“Hagada ostaje snažan simbol pluralizma i međuvjerske solidarnosti u Bosni, što treba priznati, a ne izbrisati.
BiH pokušava zaštititi svoj ustavni poredak”, napisala je.
Ona se osvrnula i na tvrdnje spornog teksta da Christian Schmidt “nije izabran” i da je “prokonzul”
“U stvari, OHR je osnovan Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine. Takozvana “bonska ovlaštenja”, koja je međunarodna zajednica usvojila 1997. godine, omogućavaju visokom predstavniku da djeluje kada domaće institucije zakažu ili su namjerno opstruirane. Ovo ovlaštenje utemeljeno je u međunarodnom pravu i više puta ga je potvrdio Ustavni sud Bosne”, naglasila je.
Precizirala je i da je OHR produkt međunarodnog prava, da nije tačno da negativno utječe na dekomratizaciju BiH, te da je njegovo povlačenje uslovljeno.
“Lideri entiteta u BiH imaju određenu slobodu u vođenju vanjskih poslova, ali nisu iznad zakona. Dodik se ne progoni zbog prisustva konferenciji. Suočava se s pravnim posljedicama zbog izbjegavanja zakonitog sudskog naloga.
Neki komentatori su pokušali ovo predstaviti kao dio šireg obrasca nacionalističkih lidera koji su meta sudova. Međutim, ovdje se ne radi o ideologiji; radi se o zakonitosti.
Krivični zakon se podjednako primjenjuje na sve građane, bez obzira na politički ili etnički identitet. Dodiku je suđeno u skladu s domaćim zakonom i međunarodnim standardima, a objavljeno je da se sada žali, kao i njegovo pravo prema samom sistemu koji pokušava potkopati.
Nazvati ovo “pravnim djelima” znači pogrešno shvatiti ili pogrešno predstaviti ono što se događa. BiH pokušava, pravnim sredstvima i sa znatnom suzdržanošću, zaštititi svoj ustavni poredak. Povezivanje provođenja zakona s političkim progonom riskira ohrabrivanje onih koji otvoreno žele demontirati demokratsko upravljanje”, stoji dalje u reakciji baronese Helić.
Posebno poručuje i da se “od 1995. godine, BiH se suočava s brojnim neuspjesima. Danas, najozbiljnija prijetnja dolazi iz samog sistema. Očuvanje vladavine prava putem sudova, a ne političke retorike, nije provokacija. To je temelj demokratske države. BiH nije izuzetak”.
