“Naše snage su započele završnu fazu opkoljavanja glavnog grada Damaska”, rekao je visoki zapovjednik koalicije pobunjenika, Hasan Abdel Gani. Ministarstvo obrane je sa svoje strane potvrdilo da su “informacije prema kojima su se naše oružane snage, prisutne u svim područjima okoline Damaska, povukle, neutemeljene”.

Dpa prenosi da su se vladine snage povukle sa svojih položaja u južnim pokrajinama Kuneitra, Svejd i Dara, izvijestio je Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR).

Južna pokrajina Dara sada je potpuno pod kontrolom oporbenih snaga nakon što su se vladine snage povukle sa kontrolnih točaka i vojnih ispostava na tom području, dodaje SOHR.

Nedaleko od Dare, pobunjenici su preuzeli kontrolu nad glavnim graničnim prijelazom s Jordanom u petak nakon povlačenja vladinih snaga, prema izvještaju opservatorija sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji se oslanja na mrežu lokalnih kontakata unutar Sirije.

Dara je bila kolijevka pobune protiv Asadove vlasti 2011.

Sirijska vojska u subotu je potvrdila povlačenje u Dari i Svejdi.

“Naše snage koje djeluju u Dari i Svejdi provele su regrupiranje i premještanje nakon što su teroristički elementi napali vojne položaje”, stoji u priopćenju vojske koje je prenijela službena sirijska novinska agencija SANA.

Prema izvješću opservatorija, sirijske snage povukle su se sa svojih položaja u Kuneitri u subotu, što je prvo povlačenje otkako je Izrael okupirao obližnju Golansku visoravan 1967. prvi put otkako je Izrael okupirao obližnje Golanske visoravni 1967. godine.

Pobunjenici predvođeni islamistima krajem prošloga mjeseca iznenada su započeli ofenzivu na sjeverozapadu zemlje protiv sirijske vojske, čime se ponovno rasplamsao građanski rat nakon višegodišnjeg zatišja.

Savez pobunjenika, predvođen islamističkom grupom Hajat Tahrir Al Šam (HTS) u četvrtak je zauzeo grad Hamu, što je njihova druga velika pobjeda u brzom napredovanju na sjeveru, nakon što su prošlog tjedna preuzeli kontrolu nad Alepom.

U petak su pobunjenici stigli do sjevernih ruralnih predjela Homsa, trećeg najvećeg grada u Siriji.

Britanska agencija Reuters prenosi ruske vojne blogere po kojima  su dva strateški važna ruska vojna objekta u Siriji pod ozbiljnom prijetnjom pobunjenika koji brzo napreduju.

S ruskim vojnim resursima koji su većinom vezani u Ukrajini gdje moskovske snage žure zauzeti više teritorija prije nego što Donald Trump dođe na vlast u SAD-u u siječnju, sposobnost Rusije da utječe na situaciju na terenu u Siriji daleko je ograničenija nego 2015. kada je odlučno intervenirala kako bi podržala sirijskog predsjednika.

Ruski vojni blogeri, od kojih su neki bliski ruskom ministarstvu obrane i kojima ruske vlasti dopuštaju veću slobodu da govore, kažu da je najneposrednija prijetnja ruskoj zračnoj bazo Hmeimim u sirijskoj pokrajini Latakiji, a iz koje se odvijaju ruski zračni udari, te ruskoj bazi u Tartousu na obali.

Građanski rat u Siriji traje od 2011.

Oko 14 miliona ljudi raseljeno je, dok je, prema procjenama UN-a, ubijeno 300 tisuća civila.

Turske, Irana i Rusije u Dohi pregovaraju o sudbini Sirije

Na sastanku učestvuju Hasan Fidan ministar vanjskih poslova Turske, Sergej Lavrov ministar vanjskih poslova Rusije i Seyed Abbas Araghchi ministar vanjskih poslova Irana.

Sastanak dolazi u trenutku kada se vlast Bashara al-Asada u Siriji urušava munjevitom brzinom.

Ove tri zemlje su partnerske od 2017. godine u Astanskom procesu koji ima za cilj okončanje građanskog rata u Siriji. To je uprkos činjenici da su podržavale suprotstavljene strane na bojištima.

Moskva i Teheran su pružili vojnu podršku kako bi pomogli predsjedniku Basharu al-Assadu u gušenju opozicije.

S druge strane, Ankara, iako nije direktno uključena, podržava razne pobunjeničke skupine i pozitivno gleda na njihove nedavne brze napredke.

„Za Ankaru, u promjenjivoj ravnoteži snaga u Siriji, postoje i prilike i rizici“, rekao je Hamish Kinnear, analitičar u konzultantskoj firmi Verisk Maplecroft.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji je ovaj tjedan pozvao Assada da „pomiri sa svojim narodom“, rekao je u petak da „nada da će napredovanje pobunjenika nastaviti bez problema“, otvoreno identificirajući njihov cilj kao Damask.

Turska nije običan posmatrač, jer dijeli 900 kilometara dugu granicu sa Sirijom i domaćin je gotovo tri miliona sirijskih izbjeglica.

Za sada, „precizna uloga Turske u ovoj situaciji ostaje tema spekulacija“, rekao je Omer Ozkizilcik, istraživač u Ankari povezan sa Atlantic Councilom.

„Ali ono što je jasno jeste da je Turska, bez direktne uključenosti, dala zeleno svjetlo za ofenzivu“, dodao je.