AMERIČKI MEDIJI OTKRIVAJU: Peter Marocco, čovjek koji je zadužen da “razmontira” USAID, sastajao se 2018. tajno sa Dodikom

Šta je konkretno bilo dogovoreno tokom sastanka sa srpskim separatistima nije jasno. Međutim, sam sastanak je dao legitimitet političarima s krajnje desnice koji su se zalagali za kršćansku državu, čime je podrio američku vanjsku politiku, tvrde stručnjaci i zvaničnici. Među prisutnima bio je i Milorad Dodik koji je već tada bio je pod sankcijama Trumpove administracije. Bio protiv USAID-ovog finansiranja izbora u BiH, želeći ta sredstva preusmjeriti za rješavanje islamskog ekstremizma

“Prije nego što je Peter Marocco izabran da razmontira cijeli sektor američke pomoći u inostranstvu u ime predsjednika Donalda Trumpa, bio je zvaničnik State Departmenta na diplomatskoj misiji”, navodi se u novom tekstu istraživačke mreže ProPublica.

Kako se navodi u tekstu, godine 2018, tokom prvog mandata Trumpa, Marocco je bio viši politički imenovani zvaničnik zadužen za promoviranje stabilnosti u područjima pogođenim oružanim sukobima.

Tog ljeta, Marocco je otišao na dvosedmično putovanje na Balkanu, posjetivši nekoliko istočnoevropskih zemalja u nastojanju da se “suprostavi nasilnom ekstremizmu” i “ojača međureligijski dijalog.”

Tada je Sjedinjene Američke Države pokušavale održati krhki mirovni sporazum koji su pomogle posredovati prije dvije decenije u tom regionu.

“Balkanci još uvijek žive u sjenama ratova iz 1990-ih, posebno bosanskog rata koji je odnio blizu 100.000 života. Da bi se izbjeglo ugrožavanje ovih osjetljivih međunarodnih odnosa, američki diplomatski rad je pažljivo regulisan, čak i do toga s kim se američki zvaničnici sastaju – i s kim bi trebalo da izbjegavaju sastanke, poput političara pod sankcijama Ministarstva finansija zbog korupcije ili ratnih zločina“, navodi se u tekstu.

Ambasadorica Cormack bila bijesna

“Međutim, tokom posjete Balkanu 2018. godine, Marocco je tajno sastao sa zvaničnicima koje je američka vlada klasifikovala kao sankcionisane: etnonacionalističkim liderima bosanskih Srba separatista. Ti političari su godinama pokušavali da ospore ustav svoje zemlje i podrivaju mirovni sporazum podržan od strane SAD-a u nastojanju da promovišu kršćansku bosansku srpsku državu.

Među prisutnima bio je, prema riječima jednog od zvaničnika, i Milorad Dodik. On je tada bio lider političkog regiona unutar šire države, a u to vrijeme bio je pod sankcijama Trumpove administracije zbog aktivnog opstruiranja američkih napora da spriječi dalju krvoproliće“, dodaje se dalje u tekstu.

Dodik je od tada više puta izjavljivao da je “pro-ruski, anti-zapadni i anti-američki”, a tokom sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, izjavio je da neće dozvoliti da SAD ujedini Bosnu. Trenutno je pod novim sankcijama zbog optužbi za korupciju, a obećao je da će razbiti zemlju umjesto da dozvoli Sjedinjenim Američkim Državama da je ujedine.

Maureen Cormack, tadašnja američka ambasadorica u Bosni i Hercegovini, otkrila je da se sastanak održao i suočila je Marocca u ambasadi na kraju njegove posjete. Marocco je u početku odbio da komentariše, kako je rekao jedan od zvaničnika, prije nego što je konačno priznao sastanak.

Cormack je bila bijesna i izdala je oštro ukor, dodaje izvor. Cormack nije odgovarala na ponovljene zahtjeve za komentar.

Marocco je ubrzo napustio zemlju. Godinu dana kasnije, više nije radio u State Departmentu.

“Šta je konkretno bilo dogovoreno tokom sastanka sa separatistima nije jasno. Međutim, sam sastanak je dao legitimitet političarima s krajnje desnice koji su se zalagali za kršćansku državu, čime je podrio američku vanjsku politiku, tvrde stručnjaci i zvaničnici”, dodaje se u tekstu istraživačke mreže ProPublica.

“On je ojačao cijelu političku liniju koja je suprotna onome što SAD pokušava da postigne,” rekao je jedan američki zvaničnik za ProPublicu, “a to je podrška mirovnom sporazumu.”

Nakon rada u State Departmentu, Trumpova administracija poslala je Marocca na visoku poziciju u Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID), gdje je pokušao odgoditi ili obustaviti desetine programa – uključujući one koji su koristili jedinstvenoj vladi Bosne i Hercegovine – te preoblikovati agenciju kako bi je uskladio sa svojom verzijom američke vanjske politike.

Taj njegov pristup, prema riječima bivših kolega koji su govorili za ProPublicu, bio je otvoreno militaristički i kršćansko-nacionalistički.

Bio protiv USAID-ovog finansiranja izbora u BiH

Istaknut je još jedan slučaj koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu.

“U internoj depeši dostavljenoj USAID-ovim čelnicima, oni su optužili Marocca da pokušava uskratiti sredstva koja je Kongres odobrio za program podrške demokratiji i poštenim izborima u Bosni i Hercegovini, želeći ta sredstva preusmjeriti za rješavanje islamskog ekstremizma”, naglašeno je i dodaje se da je postojala zabrinutost da se time pogoršaju odnosi u Bosni i Hercegovini.

Marocco je viđen u zgradi Kongresa 6. januara 2021., kada su Trumpove pristalice ušle u tu zgradu, izražavajući nezadovoljstvo Trumpovim porazom na predsjedničkim izborima 2020. Njegovo prisustvo u zgradi uopće nije pravosudno razmatrano.

Za napomenuti je da se Dodik nada ukidanju američkih sankcija možda i zbog saznanja da se u vrhu Trumpove administracije ljudi poput Marocca. Osim toga, USAID se našao na meti kritika vladajućih u RS-u, a koje predvodi upravo Dodikov SNSD.

Pritužbe na Maroccovo djelovanje toliko su zabrinule čelnike agencije da su mu značajno ograničili ovlasti u posljednjim mjesecima administracije.

Njegov turbulentni mandat tokom prethodne Trumpove administracije baca svjetlo na njegove trenutne napore da uništi američki sistem vanjske pomoći iznutra. Trenutni i bivši zvaničnici to vide kao osvetničku kampanju protiv onih koji su se ranije suprotstavili njegovom radu, ali i kao priliku da sprovede svoje najkontroverznije politike, sklanjajući birokrate koji mu stoje na putu, navodi ProPublica o radu Petera Marroca.

Trenutno, Peter Marocco je direktor za vanjsku pomoć u State Departmentu i dobio je ovlasti zamjenika administratora USAID-a – pomažući u vođenju dviju agencija koje su ga prethodno odbile.

 

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *