4 KORAKA: Kako da nerješavanje problema ne postane problem

Konflikt kao bol

Dva prijatelja su se srela u šetnji parkom. Jedan od njih je bio sa psom. Dok su razgovarali, pas je sjedio i neprekidno zavijao. Vlasnik psa na to nije obraćao pažnju.

Zato ga je prijatelj nakon nekog vremena upitao: Što ti je psu? Zašto ovako zavija? Vlasnik psa je odgovorio: Ne brini se, samo je sjeo na trn odgovorio. Zatim je zabrinuti prijatelj opet pitao: Pa dobro, zašto se ne odmakne od trna?, na što je vlasnik psa odgovorio: Ma znaš, još ga ne boli dovoljno jako da bio se odmaknuo od trna.

Slično je sa sudionicima raznovrsnih konflikata i dugotrajnih sudskih sporova. Svaki konflikt može postati neugodan i postati dugotrajan (sudski spor) te pretvoriti se u dugotrajnu bol. Baš zato konflikti se najčešće:

• izbjegavaju, odnosno ne rješavaju (‘ne činiti ništa’)
• pokušavaju riješiti na pogrešan agresivan i neproduktivan način, ‘pobjeđivanjem’ ili ‘poražavanjem’ onog drugog bilo izravnim sukobom ili uz pomoć nekog trećeg (sud) koji ima moć odlučiti umjesto njih i prisiliti onog drugog na određeno ponašanje.

Oba ova načina su pogrešna. I kod jednog i kod drugog sudionici konflikta ‘ne čine ništa’ da promjene pristup u (ne)rješavanju konflikta. Kod ovog drugog oni čak upadaju u zamku natjecanja oko toga tko će kome više nauditi. Zamislite kakav je osjećaj biti u postupku (sudskom ili sličnom formalnom postupku) u kojem suprotstavljene strane imaju jedinu namjeru naštetiti jedna drugoj, međusobno se što više povrijediti. U namjeri da onome drugome nanesu neku BOL, nisu ni svjesni da zapravo uvećavaju i produljuju vlastitu.

Paradoks boli u konfliktu

Teško je započeti tražiti i pronaći rješenje za konflikt u atmosferi međusobnog optuživanja i agresivnog suprotstavljanja. Konflikt jednostavno nije moguće riješiti uz takav pristup jednak onome koji je doveo do njega. Zato sudionicima konflikta TREBA DOBAR RAZLOG ZA PROMJENU njihovog ponašanja u konfliktu (sporu).

Paradoksalno je da je BOL sudionika konflikta koja ih drži u konfliktu najveći pokretač za promjenu načina njegovog rješavanja.

Da bi u toj promjeni uspjeli trebaju:

1. priznati da imaju problem (kako je to teško: Ja? Ja nemam problem. On ima problem.)
2. osvijestiti vlastiti doprinos u konfliktu (što su učinili ili nisu učinili da do konflikta dođe)
3. osobno preuzeti odgovornost za njegovo rješavanje (odlučiti da o njegovom rješavanju više ne odlučuje treća nepoznata osoba, stranac)
4. biti spremni po potrebi zatražiti pomoć (tražiti pomoć je jednako važno u životu i poslovanju, kao i pružiti je)

Medijacija kao rješenje – lijek za bol u konfliktu

Teško je povjerovati da je u sasvim drugačijem okruženju neugodno iskustvo suprotstavljanja u konfliktu moguće pretvoriti u ugodno iskustvo njegova rješavanja. To nije moguće postići sve dok sudionici konflikta ne odluče prestati ‘ne činiti ništa’ – ne rješavati ga ili ne mijenjati pogrešan način njegovog rješavanja (ignorirati ga, ukloniti ga, pojačati ga).

Sjajni način za uspjeh u toj promjeni u odnosu na konflikt je MEDIJACIJA – umjetnost biti čovjek. Samo čovjek s čovjekom, ljudi s ljudima, rješavaju probleme, pa i one u odnosima. Konflikt je problem u odnosu, u komunikaciji, kriza u komunikaciji.

Nema nerješivih konflikata, već samo onih koji se ne rješavaju.

Želite li i vi i dalje ne rješavati svoj problem u odnosu (konflikt)? Koliko ste još života spremni potrošiti na njega, na njegovo nerješavanje i na ‘ne činiti ništa’ u tom pogledu? Mogući pravi odgovor: ‘Ni jednu sekundu više’.

Nedavno su dvije tvrtke sklopile nagodbu u medijaciji povodom žestokog neslaganja koje je najmanje jednoj prijetilo stečajem. Količinu iskazanog zalaganja, truda, volje i ljudskosti, u drugačijem okruženju, u traženju zajedničkog rješenja, nije moguće riječima opisati, kao ni zadovoljstvo njegovim postignućem. Ne samo da su riješile problem, već su i nastavile poslovnu suradnju. SAVJETI.HR